Sovjet
Sovjet (rus. совет — „savet”) izvorno je bio radnički savet (radničko veće) u kasnim danima Carske Rusije.
Kasnije su Sovjeti (rus. советы) bili predstavnički organi vlasti u Sovjetskoj Rusiji i nekim drugim državama od 1917. do 1922. godine, a od 1922. do 1991. u Sovjetskom Savezu.
Istorijat[uredi | uredi izvor]
Prema zvaničnoj sovjetskoj istoriografiji, prvi Sovjet bio je osnovan tokom Ruske revolucije u maju 1905. godine u Ivanovsko-Voznesenskoj oblasti za vreme velikog štrajka 40.000 radnika.[1]
U svojim memoarima Volin (ruski anarhista i revolucionar Vsevolod Mihailovič Ejhenbaum) tvrdi da je lično prisustvovao osnivanju Sovjeta u Sankt Peterburgu u januaru, 1905. godine. Sovjeti su kasnije preoblikovani od strane boljševika, kao osnovne organizacione jedinice društva i države.
Izvorno, Sovjeti su bili širok front direktne demokratije. Ruski marksisti učinili su ih instrumentom borbe protiv državne vlasti Aleksandra Kerenskog, tako da je između Februarske i Oktobarske revolucije Petrogradski Sovjet bio najmoćnija politička snaga u zemlji.
Poklič Sva vlast sovjetima (rus. Вся власть советам), bio je borbeni poziv protiv Ruske privremene vlade koju je vodio Aleksandar Kerenski. Ovaj poklič počeli su da koriste i neki drugi marksističko-lenjinistički pokreti, kao Komunistička partija Kine u Kineskoj Sovjetskoj Republici pred Dugi marš.
Po dolasku boljševika na vlast, sovjeti su se proširili na svako organ koji bi bilo sastavljen od sovjetskih predstavnika kako po hijerarhijskoj strukturi tako i po republičkom principu teritorijalne podele zemlje. Na vrhu te piramide sovjetske vlasti bio je Vrhovni Sovjet (rus. Верховный Совет) koji je osnovan novembra 1922. godine.
Učvršćivanjem sovjetske vlasti i lokalni državni organi nazvani su sovjeti, sa pridevima koji bi označavali administrativni nivo, kasnije se ustalilo kraćenje tih naziva, tako je: gorsovet (rus. городские совет — „gradski savet”), raйsovet (rus. районный совет — „savet mesne zajednice”), сельсовет (rus. сельский совет — „seoski savet”).
Nazivi[uredi | uredi izvor]
U pojedinim republikama Sovjetskog Saveza, sovjet je nosio drugačije (nacionalno) ime.
- Ukrajina: рада; Belorusija: савет; Uzbekistan: совет; Kazahstan: совет/кеңес; Azerbejdžan: совет; Litvanija: taryba; Moldavija: совиет; Letonija: padome; Kirgizija: совет; Estonija: nõukogu.
Референце[uredi | uredi izvor]
- ^ Manfred Hildermeier:Die Russische Revolution 1905–1921 (Suhrkamp, Frankfurt am Main, 1989. pp. 54) ISBN 3-518-11534-0
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Edward Acton: Rethinking the Russian Revolution 1990 Oxford University Press ISBN 0-7131-6530-8
- Tony Cliff: Lenin: All Power to the Soviets 1976 Pluto Press
- Voline: The Unknown Revolution Black Rose Books
- Rex A. Wade The Russian Revolution, 1917 2005 Cambridge University Press ISBN 0-521-84155-0
- Naučnый kommunizm: Slovarь (1983) / Sovetы
- Alekseй Gusev: LEV TROCKIЙ O SOVETSKOЙ BЮROKRATII Arhivirano na sajtu Wayback Machine (22. oktobar 2009)