Pređi na sadržaj

Todor Pavlov

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Todor Dimitrov Pavlov
Lični podaci
Datum rođenja(1890-02-14)14. februar 1890.
Mesto rođenjaŠtip, Osmansko carstvo
Datum smrti8. maj 1977.(1977-05-08) (87 god.)
Mesto smrtiSofija, Narodna Republika Bugarska
DržavljanstvoNarodna Republika Bugarska
NarodnostBugarin
Religijaateista
Obrazovanjedoktor filozofskih nauka
UniverzitetUniverzitet u Sofiji
Porodica
DecaVera Pavlov
Politička karijera
Politička
stranka
Bugarska komunistička partija
9. septembar 1944 — 15. septembar 1946.
MonarhSimeon II od Bugarske
Naslednikmonarhija ukinuta
1947 — 1962.

Todor Dimitrov Pavlov (Štip, 14. februar 1890Sofija, 8. maj 1977) je istaknuta ličnost Bugarske komunističke partije, regent Bugarske (9. septembra 194415. septembra 1946).

Biografija[uredi | uredi izvor]

Todor Pavlov je rođen 14. februara 1890. u Štipu (tada Otomanska imperija) u porodici učitelja Dimitra Pavlova Grozdanofa. Godine 1914. diplomirao je na Univerzitetu u Sofiji specijalizovo je filozofiju i pedagogiju, a zatim predavao kao nastavnik.

U 1919. godini, pridružio se Bugarskoj komunističkoj partiji. Od 19221923, bio je urednik pro-komunističkih novine "Mladih". U leto 1923. je bio uhapšen, ali je kasnije pušten. Godine 1924. je izabran u rukovodstvu pravno legalne Laburističke partije i Centralnog komiteta Komunističke partije u ilegali.

Nakon napada na Crkvu "Svete Nedelje" i 16. aprila 1925. godine je uhapšen i osuđen na zatvor u trajanju od dvanajst godina. Godine 1929. je pomilovan i pušten. Radi u nastavi kao profesor u antiratnoj ligi. Godine 1932. je emigrirao u SSSR i postao profesor dijalektičkog materijalizma na Institutu za Crvene profesore u Moskvi. Godine 1936. se vratio u Bugarsku kada se posvećuje novinarskim radom. Između 19411943, bio je interniran u koncentracione logore.

Dana 9. septembra 1944. odlukom Nacionalnog komiteta Otačbinskog fronta i vladinom uredbom je imenovan za regenta Kraljevine Bugarske. Kao regent vežbe sva prava zadržana su u Ustavu iz Trnova, uključujući i pravo da imenuje i razrešava visoku vojnu komandu.

U januaru 1945. godine izabran je počasnog predsednika "makedonskog Naučnog instituta Dimitar Vlahov". Učestvujte u izradi "makedonske ideje" i štiti probugarske i promakedonske nacionalne ideje.

1945. godine je izabran za akademika. Pavlov je bio profesor na Univerzitetu u Sofiji u periodu 19461948, kao i nacionalni predstavnik od 1946. do 1976. godine.

Bio je član Centralnog komiteta Komunističke partije Bugarske od 1957. do 1977. član Politbiroa Komunističke partije od 1966. do 1976. i dva puta član Prezidijuma Narodne skupštine (1947—1954 i 19621971).

Predsednik Bugarske akademije nauka bio je u periodu 19471962, direktor Instituta za filozofiju Akademije nauka (1949—1952 i 19601977), počasni predsednik Saveza književnika Bugarske. Dva puta je proglašen za "Heroj socijalističkog rada" (1960. i 1965.) i jednom za "Heroja Narodne Republike Bugarske" (1970).

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Ташев, Т., „Българската войска 1941-1945 - енциклопедичен справочник“, София, 2008, „Военно издателство“ ЕООД,. . ISBN 978-954-509-407-1.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć)
  • Гребенаров, Александър. Легални и тайни организации на македонските бежанци в България (1918—1947), МНИ, София, (2006). стр. 375, 377, 386.
  • „Речник на българската литература“, 3 том, ИК на БАН, София, (1982). стр. 8-9.
  • "Речник на бугарската литература", 3 том, Издавачка куќа на БАН, Софија, (1982). стр. 8-9.
  • [http://www.ras.ru/win/db/show_per.asp?P=.id-51636.ln-ru}-]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]