Trstena (Kosovska Mitrovica)
Trstena | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Autonomna pokrajina | Kosovo i Metohija |
Upravni okrug | Kosovskomitrovački |
Opština | Kosovska Mitrovica |
Stanovništvo | |
— 2011. | 163 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 42° 54′ 50″ S; 20° 58′ 21″ I / 42.91389° S; 20.9725° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 993 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 40000 |
Pozivni broj | +383 (0)28 |
Registarska oznaka | KM |
Trstena (alb. Tërstenë) je naselje u opštini Kosovska Mitrovica, Kosovo i Metohija, Republika Srbija. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, selo je imalo 163 stanovnika, većinu stanovništva činili su Albanci.[a]
Položaj sela[uredi | uredi izvor]
Selo je na padini Kopaonika, južno od Crnog vrha (1364 m), a zapadno i južno od vrha Duhovca (1134 m). Kroz selo protiču Veliki potok i reka Vrelo. Razbijenog je tipa. Deli se na tri mahale, čiji su nazivi po rodovima koji u njima žive. Kuće su na okupu samo u mahali Zumberovića, a isto tako i desetak kuća u mahali Grbovića. Svi ostali delovi sela su razbijeni na grupice od po dve do tri kuće. Udaljenja između tih grupica iznose 200-500 m.[1]
Istorijat[uredi | uredi izvor]
Na ataru ovog sela prema Gumništu jedno se mesto zove Vori Škaut (Sloveninov grob). Tu je, kažu, bilo veliko groblje, čiji se tragovi više ne poznaju. Preci sadašnjih Albanaca. U selu su početkom 19. veka zatekli selo kao čiflik „bega iz Peći“, na kome su čifčije bili preci sadašnjih Albanaca iz Pasome i jedan rod meštana Srba koji je već bio u islamu. I preci sadašnjih Albanacasu sve do oko 1860. bili čifčije, kada su, kažu, kupili selo.[2]
Poreklo stanovništva po rodovima[uredi | uredi izvor]
- Azlanović (alb. Aslani) (10 kuća.) i – Bećirović (alb. Beqiri) (11 kuća.), od fisa Šalje. Doselili se iz Šalje u Malesiji početkom 19. veka. Pojasevi za Bećiroviće u 1933. od doseljenja: Beka (Bećir), Zećir, Jašar, Dema.
Poarbanašeni srpski rod je – Grbović (alb. Grbaj) (24 kuća.). Zatečen u selu još sredinom 18. veka pri doseljenju onih Albanaca koji sada žive u Pasomi. Na islam prešli u drugoj polovini 18. veka za vreme življenja tih Albanaca u ovom selu. Ušli su u fis (pleme) Šalju, fis svoga sela i sela u susedstvu.
Demografija[uredi | uredi izvor]
Godina | 1948 | 1953 | 1961 | 1971 | 1981 | 1991 | 2011 |
---|---|---|---|---|---|---|---|
Stanovništvo | 377 | 433 | 465 | 470 | 545 | 632 | 163 |
Napomene[uredi | uredi izvor]
- ^ Popis iz 2011. na Kosovu i Metohiji su sproveli organi samoproglašene Republike Kosovo. Ovaj popis je bio bojkotovan od strane velikog broja Srba, tako da je realan broj Srba na Kosmetu znatno veći od onog iskazanog u zvaničnim rezultatima ovog popisa.
- ^ Atanasije Urošević je prezimena albanskih porodica zapisivao u srpskom obliku
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Urošević 1965, str. 309.
- ^ Urošević 1965, str. 310.
- ^ Podaci „Naselja i poreklo stanovništva“ (dr. A. Urošević: Kosovo)
Literatura[uredi | uredi izvor]
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |