Šorski nacionalni park
Šorski nacionalni park | |
---|---|
IUCN kategorija II (nacionalni park) | |
Mjesto | Kemerovska oblast Rusija |
Najbliži grad | Kemerovo |
Koordinate | 52° 35′ N 88° 20′ E / 52.583° S; 88.333° I |
Površina | 4.180 km² |
Osnovano | 27. decembar 1989. godine |
Šorski nacionalni park (rus. Шорский национальный парк) je šumska, planinska oblast u jugozapadnom Sibiru, gde Zapadnosibirska nizija prelazi u Južnosibirske planine. To je većinom oblast crne tajge (92% šume parka). Park ima površinu od 4.180 km², nalazi se u južnom delu Kemerovske oblasti, oko 300 km južno od grada Kemerovo.[1] Ova oblast je domovina naroda Šorci,[2] i istorijski je bio povezan sa rudnom i drvnom industrijom pre nego što je postao zaštićeno područje 1989. godine.
Topografija[uredi | uredi izvor]
Najveći deo parka čine planine srednje visine, sa dubokim rečnim dolinama.[3] Planine su prosečne visine od 500 do 800 m, a najviša je planina Kubez sa visinom od 1555 m. Na zapadu se graniči sa visokim Altajskim planinama, a na istoku sa Abakanskim grebenom. Reka Mrasu je najveća reka u parku, protiče od severa ka jugu kroz središnji deo parka.[4] Park se proteže 110 km od severa ka jugu i 90 km od istoka ka zapadu. Geološki posmatrano to je kraški predeo, sa krečnjačkim stenama, izvorima, pećinama, i neobičnim kamenim formacijama.[1]
Klima[uredi | uredi izvor]
Klima u nacionalnom parku Šorski je " umerenokontinentalna klima" (Kepenova klasifikacija klimata Dfb), sa velikim dnevnim i godišnjim temperaturnim promenama. Parka karakterišiu neuobičajeno visoke temperature i padavine za područje Sibira (prosečne godišnje padavine iznose 950 mm, a prosečna visina snežnog pokrivača iznosi 70 cm).[5]
Fauna[uredi | uredi izvor]
Park je deo ekoregiona Četinarske šume Altajsko-Sajanskih planina.[6] Šumsko područje čine Južnosibirske tajge, sa sibirskim borom i sibirskom jelom kao najčešćim drvećem. Manje česta drveća su smrča, bor i jasika; dok se vrbe sreću u nižim plavnim livadama. U parku je zabeležena 51 vrsta drveća i žbunja, preko 600 vaskularnih biljaka, 300 vrsta mahovine i preko 200 vrsta gljiva.
Fauna[uredi | uredi izvor]
Brojni sisari naseljavaju park, od kojih su neki: mrki medved, crveni jelen, srna, sibirska lasica, i samur (po kom je ovo područje naročito poznato).[5] U parku postoji 61 zabeležena vrsta sisara, 183 vrsta ptica i 14 vrsta ribe. Od predatora su tu: vuk, lisica, žderavac, lasice, Velika lasica, vidre, jazavac, i ris. Postoje relativno mali broj vrsta karakterističnih za stanište stepske šume.[1]
Istorija[uredi | uredi izvor]
Narod Šorci ovo područje smatraju kao svoj dom. Istorijski, oni su u Rusiji poznati kao izuzetni kovači gvožđa, i zbog svoje vere u šamanizam. Danas, u parku pored obala reka nalaze se mala šorska sela.[7] Aktivno sečenje šuma na ovom području je prestalo nakon stvaranja parka, a zrela šuma sada raste.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b v „Official Park Site, Shorsky National Park (in Russian)”. Ministry of Natural Resources and Environment of the Russian Federation. Pristupljeno 01. 11. 2015.
- ^ „Shorsky National Park”. Tour to Russia. Arhivirano iz originala 18. 03. 2018. g. Pristupljeno 20. 04. 2018.
- ^ „National Park Shorsky”. RusNature.
- ^ „Shor National Park”. EcoSiberia. Arhivirano iz originala 04. 03. 2016. g. Pristupljeno 20. 04. 2018.
- ^ a b „Shor National Park”. Protected Areas of Russia.
- ^ „Ecoregion Altai-Sayan Montane Coniferous Forest”. World Wildlife Fund.
- ^ „Mountain Shoria”. Russia Info Center.