Šorski nacionalni park

Koordinate: 52° 35′ N 88° 20′ E / 52.583° S; 88.333° I / 52.583; 88.333
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Šorski nacionalni park
IUCN kategorija II (nacionalni park)
Mapa sa lokacijom zaštićene oblasti Šorski nacionalni park
Mapa sa lokacijom zaštićene oblasti Šorski nacionalni park
MjestoKemerovska oblast Rusija
Najbliži gradKemerovo
Koordinate52° 35′ N 88° 20′ E / 52.583° S; 88.333° I / 52.583; 88.333
Površina4.180 km²
Osnovano27. decembar 1989. godine

Šorski nacionalni park (rus. Шорский национальный парк) je šumska, planinska oblast u jugozapadnom Sibiru, gde Zapadnosibirska nizija prelazi u Južnosibirske planine. To je većinom oblast crne tajge (92% šume parka). Park ima površinu od 4.180 km², nalazi se u južnom delu Kemerovske oblasti, oko 300 km južno od grada Kemerovo.[1] Ova oblast je domovina naroda Šorci,[2] i istorijski je bio povezan sa rudnom i drvnom industrijom pre nego što je postao zaštićeno područje 1989. godine.

Topografija[uredi | uredi izvor]

Najveći deo parka čine planine srednje visine, sa dubokim rečnim dolinama.[3] Planine su prosečne visine od 500 do 800 m, a najviša je planina Kubez sa visinom od 1555 m. Na zapadu se graniči sa visokim Altajskim planinama, a na istoku sa Abakanskim grebenom. Reka Mrasu je najveća reka u parku, protiče od severa ka jugu kroz središnji deo parka.[4] Park se proteže 110 km od severa ka jugu i 90 km od istoka ka zapadu. Geološki posmatrano to je kraški predeo, sa krečnjačkim stenama, izvorima, pećinama, i neobičnim kamenim formacijama.[1]

Šorski

Klima[uredi | uredi izvor]

Klima u nacionalnom parku Šorski je " umerenokontinentalna klima" (Kepenova klasifikacija klimata Dfb), sa velikim dnevnim i godišnjim temperaturnim promenama. Parka karakterišiu neuobičajeno visoke temperature i padavine za područje Sibira (prosečne godišnje padavine iznose 950 mm, a prosečna visina snežnog pokrivača iznosi 70 cm).[5]

Fauna[uredi | uredi izvor]

Park je deo ekoregiona Četinarske šume Altajsko-Sajanskih planina.[6] Šumsko područje čine Južnosibirske tajge, sa sibirskim borom i sibirskom jelom kao najčešćim drvećem. Manje česta drveća su smrča, bor i jasika; dok se vrbe sreću u nižim plavnim livadama. U parku je zabeležena 51 vrsta drveća i žbunja, preko 600 vaskularnih biljaka, 300 vrsta mahovine i preko 200 vrsta gljiva.

Fauna[uredi | uredi izvor]

Brojni sisari naseljavaju park, od kojih su neki: mrki medved, crveni jelen, srna, sibirska lasica, i samur (po kom je ovo područje naročito poznato).[5] U parku postoji 61 zabeležena vrsta sisara, 183 vrsta ptica i 14 vrsta ribe. Od predatora su tu: vuk, lisica, žderavac, lasice, Velika lasica, vidre, jazavac, i ris. Postoje relativno mali broj vrsta karakterističnih za stanište stepske šume.[1]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Narod Šorci ovo područje smatraju kao svoj dom. Istorijski, oni su u Rusiji poznati kao izuzetni kovači gvožđa, i zbog svoje vere u šamanizam. Danas, u parku pored obala reka nalaze se mala šorska sela.[7] Aktivno sečenje šuma na ovom području je prestalo nakon stvaranja parka, a zrela šuma sada raste.


Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v „Official Park Site, Shorsky National Park (in Russian)”. Ministry of Natural Resources and Environment of the Russian Federation. Pristupljeno 01. 11. 2015. 
  2. ^ „Shorsky National Park”. Tour to Russia. Arhivirano iz originala 18. 03. 2018. g. Pristupljeno 20. 04. 2018. 
  3. ^ „National Park Shorsky”. RusNature. 
  4. ^ „Shor National Park”. EcoSiberia. Arhivirano iz originala 04. 03. 2016. g. Pristupljeno 20. 04. 2018. 
  5. ^ a b „Shor National Park”. Protected Areas of Russia. 
  6. ^ „Ecoregion Altai-Sayan Montane Coniferous Forest”. World Wildlife Fund. 
  7. ^ „Mountain Shoria”. Russia Info Center.