Pređi na sadržaj

Štikada

Koordinate: 44° 19′ 06″ S; 15° 47′ 15″ I / 44.31843081313541° S; 15.78756426287514° I / 44.31843081313541; 15.78756426287514
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Štikada
Srpska pravoslavna crkva Sv. apostola Petra i Pavla, uništena u Drugom svjetskom ratu
Administrativni podaci
DržavaHrvatska
ŽupanijaLičko-senjska
OpštinaLovinac
OblastLika
Stanovništvo
 — 2011.Rast 216
Geografske karakteristike
Koordinate44° 19′ 06″ S; 15° 47′ 15″ I / 44.31843081313541° S; 15.78756426287514° I / 44.31843081313541; 15.78756426287514
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Aps. visina558 m
Štikada na karti Hrvatske
Štikada
Štikada
Štikada na karti Hrvatske
Štikada na karti Ličko-senjske županije
Štikada
Štikada
Štikada na karti Ličko-senjske županije
Ostali podaci
Poštanski broj53244 Lovinac
Pozivni broj+385 53
Veb-sajtwww.lovinac.hr

Štikada je naseljeno mjesto u južnoj Lici. Pripada opštini Lovinac, u Ličko-senjskoj županiji, Republika Hrvatska.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Istočno od Štikade nalazi se Gračac, na zapadu se graniči sa naseljem Ričice, a na jugu se nalazi Jezero Štikada i Velebit. Kroz naselje prolazi Lička pruga. Štikada je od Lovinca udaljena 15 km, a od Gračaca 5 km.

Jezero Štikada je akumulaciono jezero. Površina jezera je približno 300 hektara, a jezero je nasipom odvojeno na tri dijela. Jezero se puni vodama rijeke Ričice, Otuče i Opsenice.[1]

Istorija[uredi | uredi izvor]

U Drugom svjetskom ratu desio se zločin u Štikadi od strane katoličkog sveštenstva i ustaša. Župnik iz Gračaca Morber je u Štikadi skupio srpski narod na Štikadskim barama da ih prevede u katoličku vjeru. Umjesto da to učini, on ih je sa ustašama sve pobio, puškama, sjekirama, maljevima.[2]

Štikada se od raspada Jugoslavije do avgusta 1995. godine nalazila u Republici Srpskoj Krajini. Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj naselje se nalazilo u sastavu bivše velike opštine Gračac.

Duhovni život[uredi | uredi izvor]

U Štikadi je sjedište istoimene parohije Srpske pravoslavne crkve i to treće platežne klase. Ta parohija je osnovana 1892. godine, tako što je dotadašnja "eksp. kapelanija" prerasla u nju.[3] Poslat je 1891. godine za ekspon. kapelana M. Šumonja. Dozvoljeno je 1893. godine da se tu formira i samostalna crkvena opština. Administrator te parohije bio je 1896. godine pop Nikola Majstorović.

Parohija Štikada pripada Arhijerejskom namjesništvu ličkom u sastavu Eparhije Gornjokarlovačke.[4] U Štikadi je postojao hram Srpske pravoslavne crkve Sv. apostola Petra i Pavla, sagrađen 1905. godine, a srušen u Drugom svjetskom ratu. Administrativni odbor eparhije odobrio je još 23. februara 1894. godine da mesna crkvena opština može da gradi novu crkvu uz parohijski stan, kod ceste.[5]

Postojao je i srpski pravoslavni hram Sv. Arhangela, po predanju još iz grčkog doba, a srušen takođe u Drugom svjetskom ratu. Tu je 1845. godine služio pop Milutin Tesla, otac naučnika Nikole.[6] Parohiju sačinjavaju: Kosa, Ponor, Krivokuća, Čiče, Jakšići i Duboki Do.[4]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema popisu iz 1991, naselje Štikada je imalo 545 stanovnika, među kojima je bilo 475 Srba, 41 Hrvat i 19 Jugoslovena. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, Štikada je imala 175 stanovnika.[7] Prema popisu iz 2011. godine, Štikada je imala 216 stanovnika.[8]

Nacionalnost[9] 1991. 1981. 1971. 1961.
Srbi 475 388 437 481
Hrvati 41 52 78 120
Jugosloveni 19 63 31
Muslimani 2 1
Slovenci 1
ostali i nepoznato 8 8 8
Ukupno 545 513 554 601
Demografija[9]
Godina Stanovnika
1961. 601
1971. 554
1981. 513
1991. 545
2001. 175
2011. 216

Popis 1991.[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mesto Štikada je imalo 545 stanovnika, sledećeg nacionalnog sastava:

Popis 1991.‍
Srbi
  
475 87,15%
Hrvati
  
41 7,52%
Jugosloveni
  
19 3,48%
Muslimani
  
2 0,36%
Slovenci
  
2 0,36%
Slovaci
  
1 0,18%
Crnogorci
  
1 0,18%
neopredeljeni
  
4 0,73%
ukupno: 545

Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Zabok-ribolov: Jezera[mrtva veza], Pristupljeno 14. 4. 2013.
  2. ^ „Pod tuđim krstom: Puškom čistiti veru!”. Večernje Novosti. 29. 8. 2013. Pristupljeno 31. 8. 2013. 
  3. ^ "Srpski sion", Karlovci 1892. godine
  4. ^ a b „Arhijerejsko namjesništvo ličko: Parohija Štikada”. Srpska pravoslavna crkva: Eparhija gornjokarlovačka. Pristupljeno 28. 8. 2012. 
  5. ^ "Srpski sion", Karlovci 1894. godine
  6. ^ "Pravda", Beograd 1934. godine
  7. ^ Popis stanovništva 2001., Pristupljeno 14. 4. 2013.
  8. ^ „Popis stanovništva 2011.”. Državni zavod za statistiku RH. 2011. Pristupljeno 14. 4. 2013. 
  9. ^ a b Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]