Adana

Koordinate: 37° 00′ 00″ S; 35° 19′ 17″ I / 37° S; 35.321333° I / 37; 35.321333
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Adana
tur. Adana
Pogled na Adanu
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Turska
PokrajinaAdana
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2009.1.529.302 (procena)
Geografske karakteristike
Koordinate37° 00′ 00″ S; 35° 19′ 17″ I / 37° S; 35.321333° I / 37; 35.321333
Aps. visina23 m
Površina1.945 km2
Adana na karti Turske
Adana
Adana
Adana na karti Turske
Poštanski broj01
Pozivni broj322
Veb-sajt
www.adana-bld.gov.tr

Adana (tur. Adana) je grad u Turskoj u vilajetu Adana.[1]Adana je smeštena nedaleko Sredozemlja u vrlo plodnom nizinskom području. Prema proceni iz 2009. u gradu je živelo 1.529.302 stanovnika.

Inostrani investicioni magazin proglasio je Adanu i njenu pokrajinu jednom od 25 evropskih regija budućnosti za 2006/2007.[2] Izabrana za područje Turske zajedno sa regijom Kodžaeli, Adana je ostvarila najveći broj bodova za cenovnu efikasnost (za razliku od Kodžaelija, koji ima znatno razvijeniju infrastrukturu), dok su obe pokrajine jednako dobro prošle što se tiče ljudskih resursa i lakoće življenja.

NATO-ova vazduhoplovna baza Inkirlik se nalazi 12 kilometara istočno od grada.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Adana je smeštena na jugu zemlje, južno od Taurusa, 40-ak km udaljena od Sredozemnog mora. Okolna regija je vrlo plodna, a kroz nju protiče reka Sejhan, na čijoj se desnoj obali nalazi istorijsko središte Adane. Važnost Adane proizlazi iz njenog položaja ulaznih vrata u Sukurova (Kilikijsku) ravnicu, čija je zemlja verovatno najplodnija i najproduktivnija u tom delu sveta (sa istočne strane Taurusa). Adana je nekada bila važna samo zbog poljoprivrede.

Sa ishodištem u Adani, prelazeći preko kilikijske ravnice u smeru zapada, put koji prolazi kroz Tarsus vodi u podnožje planine Taurus, a zatim kroz poznata Kilikijska vrata (planinski prevoj) na Anadolijsku ravnicu.

Klima[uredi | uredi izvor]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Nalazi sa ovoga područja pokazuju kako je lokalitet bio nastanjen još u doba paleolita. Može se reći da je gradska istorija duga najmanje 3.500 godina. Grad je direktno ili indirektno bio predmet mnogih epskih pesama i legendi. Adana je poimence spomenuta u sumerskom epu o Gilgamešu.

Istorijski gledano, Adana je uglavnom bila važna samo kao poljoprivredno središte, dok je Tarsus bio metropola ovog područja. Iako je Tarsus i danas važno regionalno i istorijsko središte, pravom međunarodnom metropolom koja zasenjuje susedne gradove postala je Adana.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema proceni, u gradu je 2009. živelo 1.529.302 stanovnika.

Demografija
1980.1990.2000.
574.515916.1501.130.710

Većinu stanovništva čine tri naroda: po otprilike trećinu stanovništva predstavljaju Arapi, Turci i sa istoka (Mardin, Urfa, Dijarbakir itd.) doseljeni Kurdi.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Železnička stranica je jedna od prometnih čvorova na Bagdadskoj železničkoj pruzi. U blizini grada nalazi se međunarodna vazduhoplovna luka.

Laki metro je u izgradnji od Hastane do Ankicilara.

Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Mišić, Milan, ur. (2005). Enciklopedija Britanika. A-B. Beograd: Narodna knjiga : Politika. str. 16. ISBN 86-331-2075-5. 
  2. ^ „fDi Magazine: Europske regije budućnosti (engl.)”. Arhivirano iz originala 11. 03. 2007. g. Pristupljeno 13. 09. 2006. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]