Varnava

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Sveti apostol Varnava

Varnava (1. vek p. n. e.), pravo ime Josif Levit,[1] je bio jedan od sedamdeset apostola.[2]

Rođen je na Kipru od bogatih roditelja jevreja iz plemena Levijeva i učio se zajedno sa Savlom kod Gamalila. Praroditelji Varnavini su se preselili iz Palestine zbog ratova koji su se dešavali. Varnavini roditelji su bili veoma bogati i imali su veliko imanje sa voćnjacima blizu Jerusalima. Zvao se najpre Josif, odnosno Josija, ali apostoli su ga prozvali Varnavom, (Sinom Utehe), pošto je umeo da teši ljude.[3] Kada su apostoli uveli komunu - zajednicu u kojoj je imovina zajednička, Varnava je među prvima prodao svoju njivu i doneo novac apostolima. Po prelasku Savla u hrišćanstvo on ga je prvi uveo među apostole; a potom sa Pavlom i Markom propovedao Jevanđelje u Antiohiji i po drugim mestima, a svi su bili učenici Gamaila. Postradao je na ostrvu Kipru od Jevreja, bio je kamenovan 61. i bio je sahranjen iza zapadnih vrata grada Salamine sa Jevanđeljem po Mateju na grudima, koje je on svojom rukom prepisao. Kada je Varnava došao u Salaminu naišao je na grupu jevreja iz Sirije koji su mu se protivili i bunili narod pokušavajući da okrenu ljude protiv njega. Tad Varnava svom pratiocu, Marku zavešta jevanđelje od Mateja da ga sahrani sa njime. Tad reče Marku da će danas da skonča od ruku nevernih Jevreja, kao što mu kaza gospod i naredi mu da kada ga sahrani ode kod apostola Pavla da ga obavesti o svemu. Nakon toga ode u jevrejsku zbornicu gde je počeo da im propoveda o Hristu, nakon čega postrada od istih tih jevreja.[4] Njegov grob je ostao je nepoznat nekoliko vekova, međutim pošto su mnogi tvrdili da su isceljeni od bolesti na tom mestu, ono prozvalo "mesto zdravlja". U hrišćanskoj tradiciji pominje se da se za vreme vladavine cara Zinona i Halkidonskog sabora apostol javio arhiepiskopu kiparskom Antimu, i to triput u tri noći, i objavio mu svoj grob.[5]

Srpska pravoslavna crkva slavi ga 11. juna po crkvenom, a 24. juna po gregorijanskom kalendaru.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Mišić, Milan, ur. (2005). Enciklopedija Britanika. V-Đ. Beograd: Narodna knjiga : Politika. str. 20. ISBN 86-331-2112-3. 
  2. ^ „Kratka biografija 70 Hristovih učenika.”. Hram Svetog Apostola Pavla (na jeziku: srpski). 2020-04-14. Pristupljeno 2024-01-21. 
  3. ^ „Sveti apostol Varnava | Srpska Pravoslavna Crkva [Zvanični sajt]”. arhiva.spc.rs (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-01-22. 
  4. ^ „Arhiva SPC”. 
  5. ^ „Žitije svetih apostola”. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]