Gornjačke planine

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Gornjačke planine
Geografske karakteristike
Najviša tačkaVeliki Sumurovac
Ndm. visina911 m
Geografija
Države Srbija
MasivKarpatsko-balkanske planine
GrupaKarpatske planine

Gornjačke planine se nalaze u Istočnoj Srbiji i pripadaju Karpatsko-balkanskom planinskom vencu. Imaju pravac pružanja sever-jug (N-S) i prostiru se između Beljanice na jugu i Homoljskih planina na severu. Tako ova planina čini prirodnu, zapadnu granicu između Homolja i Gornje Mlave.[1]

Gornjačke planine su raznovrsnog geološkog sastava i zbog toga je došlo do velike diseciranosti reljefa vodotocima (Mlava, Breznička reka, Dubočica). Takođe, zbog raznovrsnog geološkog sastava naglašena je i vertikalna razuđenost (155-911m). Reka Mlava je u Gornjačke planine usekla jednu od najlepših klisura u Istočnoj Srbiji u dužini od 16 km, kroz koju prolazi regionalni put BeogradŽagubicaBor. Zbog toga je ova planina dobro saobraćajno povezana i pristupačna svim turistima i ljubiteljima prirode i planinarenja.

Najviši vrh Gornjačkih planina je Veliki Sumurovac (911m.n.v.) Predeo između Gornjačke klisure, naselja Krepoljin i Velikog Sumurovca ima oblik zatalasane površi zelenog krasa sa plitkim udolinama, dolovima i vrtačama mestimično obraslim hrastovo-grabovim šumama. Na severnoj strani Gornjačkih planina smeštena je najlepša pećina u Homolju (Pogana peć) koja je najviše istražena i ima najveće mogućnosti za turističku valorizaciju. Ova planina je veoma pogodna i za alpinističko penjanje, pa su ljubitelji alpinizma ovde stalni gosti. Planina je bogata divljačima, od kojih dominiraju jelen, divlja svinja i sitna divljač.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Gornjačke planine”. Zavičajni muzej Žagubica. Pristupljeno 25. 1. 2022. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]