Kazasi u Rusiji

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kazasi u Rusiji
Gubajdula Čingizan
Aman Tulejev
Bari Alibasov
Serik Sultangabiev
Timur Bekmambetov
Alina Borisovna
Ukupna populacija
647 732 (2010)[1], 653 962 (2002)
Jezici
ruski, kazaški jezik
Religija
Sunitski islam
Srodne etničke grupe
Karakalpaci, Nogajci

Kazasi u Rusiji su stanovnici Rusije poreklom iz Kazahstana. Kazasi su domoroci u Ruskoj Federaciji, deseti po veličini u broju svih etničkih grupa u zemlji. Broj Kazasa u Ruskoj Federaciji prema popisu iz 2010. godine iznosio je 647.000 ljudi. Većina ruskih Kazasa živi duž rusko-kazahstanske granice. Najveće zajednice žive u Astrakhanu (149.415), Orenburgu (120.262), Omsku (78.303) i Saratovskoj oblasti (76.007).

Istorija[uredi | uredi izvor]

Promena granica Kazahstana 1925-1929.

Nakon proglašenja nezavisnosti Republike Kazahstan, veliki broj etničkih Kazasa ostao je u Rusiji, uglavnom u područjima koja se graniče sa Kazahstanom.

Rasprostranjenost i broj Kazasa[uredi | uredi izvor]

Kazasi su četvrta po veličini turkijska etnička grupa u Rusiji posle Tatara, Baškira i Čuvaša i deseta među svim etničkim grupama zemlje.

Broj i procenat Kazasa u Rusiji[4]
prema popisima stanovništva
1939 % 1959 % 1970 % 1979 % 1989 % 2002 % 2010[5] %
356 646 0,33 382 431 0,33 477 820 0,37 518 060 0,38 635 865 0,43 653 962 0,45 647 732 0,45

Broj Kazasa u Ruskoj Federaciji prema popisu iz 2010. godine iznosio je 647.000.000 ljudi, dok je broj muškaraca i žena približno isti. Kazasi čine 0,45% ukupnog stanovništva zemlje. u ruralnim oblastima živi 63,12% Kazasa (Rusa 23,16%).[6] Prema popisu iz 2002. godine, može se zaključiti da je kazaško stanovništvo Rusije relativno mlado - prosečna starost je 30,2 godina (za poređenje, rusko — 37,6 godina, čečensko — 22,8 godina). U ruralnim područjima među Kazasima gotovo da nema mešanih brakova sa drugim narodima, dok dok u gradovima postoji značajan broj međuetničkih brakova.

Prema popisu iz 2002. godine, 72% Kazasa u Rusiji priča kazaški jezik,[7] u ruralnim oblastima više od 90%, a u gradovima u manjini. Skoro svi Kazasi (98,3%) govore ruski jezik, pošto samo manjina ruskih Kazasa živi u regionima u kojima oni čine većinu stanovništva, a takođe zato što je ruski maternji jezik, čak i u onim oblastima u kojima Kazasi čini apsolutnu većinu stanovništva.

Prvi zamenik Svetske asocijacije Kazahstanaca, Kaldarbek Naimanbaev 2003. godine tvrdio da je bilo više od milion etničkih Kazahstanaca koji žive u Rusiji i njihov glavni problem je bio nedovoljno ili gotovo potpuno neznanje njihovog maternjeg jezika.[8]

Migracija[uredi | uredi izvor]

Prema Agenciji Republike Kazahstan za statistiku u 2008. godini, više od 2.000[9] etničkih Kazasa napustilo je zemlju, dok se više od 7.000 etničkih Kazasa vratilo u zemlju.[10] Postoji odliv kazahstinskih stručnjaka iz ruskih gradova u Almata i Astanu (u padu od 2006. godine prema Državnom statističkom odboru Ruske Federacije).[11]

Raspodela Kazasa po regiona Rusije[uredi | uredi izvor]

Raspodela Kazasa po regiona Rusije 2010. godine
Region Broj stanovništva[12] Udeo svih ruskih Kazasa% Procentualno po regionu %
Astrahanska oblast 149.415 23,07 14,79
Orenburška oblast 120.262 18,57 5,91
Omska oblast 78.303 12,09 3,96
Saratovska oblast 76.007 11,73 3,01
Volgogradska oblast 46.223 7,13 1,77
Čeljabinska oblast 35.297 5,45 1,01
Tjumenska oblast 19.146 2,95 0,56
Samarska oblast 15.602 2,41 0,48
Republika Altaj 12.524 1,93 6,07
Kurganska oblast 11.939 1,84 1,31
Novosibirska oblast 10.705 1,65 0,40
Moskva 9.393 1,45 0,08
Altajska Pokrajina 7.979 1,23 0,33
Kalmikija 4.948 0,76 1,7
Sverdlovska oblast 4.406 0,68 0,10
Hantija-Mansija 4.382 0,67 0,28
Baškortostan 4.373 0,67 0,11
Moskovska oblast 3.507 0,54 0,05
Sankt Peterburg 3.349 0,52 0,07
Rostovska oblast 3.046 0,47 0,07
Krasnojarska Pokrajina 1.970 0,3 0,07
Stavropoljska Pokrajina 1.861 0,28 0,07
Tatarstan 1.758 0,27 0,05
Tomska oblast 1.705 0,26 0,16
Kemerovska oblast 1.701 0,26 0,06
Krasnodarska Pokrajina 1.616 0,25 0,03
Jamalija 1.532 0,23 0,29
Jakutija 1.338 0,21 0,14
Primorska Pokrajina 1.235 0,19 0,63
Regioni sa populacijom manjom od 1000 ljudi 12.210 1,88 -
Ukupno 647732 100,00 0,45

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Dannыe perepisi naseleniя RF 2010 goda”. Arhivirano iz originala 23. 12. 2021. g. Pristupljeno 15. 09. 2017. 
  2. ^ a b v g d đ e ž z i j k l lj „Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 g. Nacionalьnый sostav regionov Rossii”. Arhivirano iz originala 06. 08. 2012. g. Pristupljeno 15. 09. 2017. 
  3. ^ a b v g d đ e ž z i j k l lj „Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda”. Arhivirano iz originala 21. 08. 2011. g. Pristupljeno 24. 12. 2009. 
  4. ^ Ethnic composition of Russia (national censuses)
  5. ^ „Informacionnыe materialы ob okončatelьnыh itogah Vserossiйskoй perepisi naseleniя 2010 goda. Nacionalьnый sostav naseleniя Rossiйskoй Federacii.”. Arhivirano iz originala 23. 12. 2021. g. Pristupljeno 15. 09. 2017. 
  6. ^ Perep 2010.
  7. ^ „Vserossiйskaя perepisь 2002 goda. Vladenie яzыkami (krome russkogo) naseleniem naibolee mnogočislennыh nacionalьnosteй (s čislennostью 400 tыsяč čelovek i bolee)”. Arhivirano iz originala 09. 06. 2011. g. Pristupljeno 15. 09. 2017. 
  8. ^ „«Neizvestnoe kazahskoe zarubežьe». Intervью s pervыm zamestitelem predsedatelя Vsemirnoй associacii kazahov Kaldarbekom Naйmanbaevыm. Kazinform. 25.11.2003”. Arhivirano iz originala 16. 09. 2017. g. Pristupljeno 15. 09. 2017. 
  9. ^ Evraziйskaя panorama
  10. ^ Naselenie Kazahstana snova rastet, povыšaetsя procent kazahov
  11. ^ Vpročem po mere sozdaniя EvrAzЭS peredviženiя v obe storonы stalo otsleživatь gorazdo složnee.Demografiя
  12. ^ „Nacionalьnый sostav naseleniя po subъektam Rossiйskoй Federacii”. Arhivirano iz originala 17. 05. 2021. g. Pristupljeno 15. 09. 2017. 

Literatura[uredi | uredi izvor]