Kornilije Sotnik

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kornilijeveo krštenje

Sveštenomučenik Kornilije Sotnik, poznat i kao Kornilije Centurion i Kornilije Kapetan (grč. Κορνήλιος, lat. Cornelius), bio je oficir rimske vojske u Kesariji Palestinskoj u činu centuriona (kapetana), koga je po biblijskom svedočanstvu krstio apostol Petar, što je opisano u Delima apostolskim (Dela Ap. 10:1|-48).[1]

Rođen je u Italiji Trakijskoj, a živeo je u Cezareji, centru Judeje. U Delima apostolskim o njemu stoji: „U Kesariji bejaše jedan čovek po imenu Kornilije, kapetan od čete koja se zvaše Talijanska, pobožan i bogobojažljiv sa celim domom svojim, koji davaše milostinju mnogim ljudima i moljaše se Bogu bez prestanka“ (D. A. 10, 1-2).

Kornilije je imao viziju u kojoj mu anđeo Božji govori da su njegove molitve uslišene i upućuje ga da pošalje ljude u grad Jafu, gde će naći Simona Petra. To se desilo u isto vreme kada i apostol Petar ima viziju o čistoj i nečistoj hrani, gde se protivi da jede one životinje koje su nečiste po Mojsijevom zakonu, a glas mu govori da ne naziva nečistim ono što je Bog očistio. (Dela 10:10-16). Kada su se sastali shavtili su da su te vizije bile poziv Božji da i pagani prime hrišćanstvo. Apostol Petar je krstio Kornilije i to je bilo prvo krštenje neznabošca, kako su Jevreji zvali sve one koji nisu poštovali Mojsijev zakon. To je bio početak krštenja pagana i drugih nejevreja. Ubrzo zatim, apostol Petar je postavio Kornilija za episkopa Cezareje. Zajedno sa njim i ostalim apostolima propovedao je jevanđelje na teritoriji Rimskog carstva.

Doživeo je duboku starost propovedajući Jevanđelje.

Pravoslavna crkva proslavlja Svetog Kornilija 13. septembra po julijanskom kalendaru.[2]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Sveti sveštenomučenik Kornilije sotnik”. Pravoslavna Mitropolija crnogorsko-primorska (Zvanični sajt) (na jeziku: srpski). 2023-09-26. Pristupljeno 2024-01-23. 
  2. ^ „Sveštenomučenik Kornilije Sotnik”. www.crkvenikalendar.com. 

Izvori[uredi | uredi izvor]

Napomena: Ovaj članak, ili jedan njegov deo, izvorno je preuzet iz Ohridskog prologa Nikolaja Velimirovića.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]