Rila (grad)

Koordinate: 42° 07′ 41″ S; 23° 07′ 59″ I / 42.1281° S; 23.1331° I / 42.1281; 23.1331
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Rila
bug. Рила
Rimski manastir, zapadno od rada Rile
Grb
Administrativni podaci
Država Bugarska
OblastĆustendilska oblast
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2010.2.875
 — gustina49,44 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate42° 07′ 41″ S; 23° 07′ 59″ I / 42.1281° S; 23.1331° I / 42.1281; 23.1331
Aps. visina593 m
Površina58,15 km2
Rila na karti Bugarske
Rila
Rila
Rila na karti Bugarske
Veb-sajt
www.grad-rila.bg

Rila (bug. Рила) grad je u Republici Bugarskoj, u zapadnom delu zemlje, sedište istoimene opštine Rila u okviru Ćustendilske oblasti.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Položaj: Rila se nalazi u zapadnom delu Bugarske. Od prestonice Sofije grad je udaljen 90 km južno, a od oblasnog središta, Đustendila grad je udaljen 40 km jugoistočno.

Reljef: Oblast Rile se nalazi podno planine Rila, na oko 600 m nadmorske visine. Okolina grada je izrazito planinska i pod šumama.

Klima: Klima u Rili je oštrija kontinentalna zbog znatne nadmorske visine.

Vode: Kroz Rilu, protiče i rečica Rila, pritoka Strume, koja na mestu grada izlazi iz klisura i počinje graditi plodnu dolinu.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Oblast Rile je prvobitno bilo naseljeno Tračanima, a posle njih ovom oblašću vladaju stari Rim i Vizantija. Južni Sloveni ovo područje naseljavaju u 7. veku. Od 9. veka do 1395. g. oblast je bila u sastavu srednjovekovne Bugarske.

Krajem 14. veka oblast Rile je pala pod vlast Osmanlija, koji vladaju oblašću 5 vekova.

Godine 1878. grad je postao deo savremene bugarske države. Naselje postoje ubrzo središte okupljanja za sela u okolini, sa više javnih ustanova i trgovištem.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Demografija
1965.1975.1985.1992.2001.
4,2284,0623,6573,4233,094

Po procenama iz 2010. g. Rila je imala oko 2.800 st. Ogromna većina gradskog stanovništva su etnički Bugari. Ostatak su mahom Romi. Poslednjih decenija grad gubi stanovništvo zbog udaljenosti od glavnih tokova razvoja u zemlji.

Pretežan veroispovest mesnog stanovništva je pravoslavna.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]