Simeonovgrad

Koordinate: 42° 01′ 59″ S; 25° 49′ 59″ I / 42.033° S; 25.833° I / 42.033; 25.833
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Simeonovgrad
bug. Симеоновград

Administrativni podaci
Država Bugarska
OblastHaskovska oblast
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 7.221 (2.010 )
 — gustina94 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate42° 01′ 59″ S; 25° 49′ 59″ I / 42.033° S; 25.833° I / 42.033; 25.833
Aps. visina80 m
Površina77,15 km2
Simeonovgrad na karti Bugarske
Simeonovgrad
Simeonovgrad
Simeonovgrad na karti Bugarske
Veb-sajt
www.simeonovgrad.com

Simeonovgrad (bug. Симеоновград) grad je u Republici Bugarskoj, u južnom delu zemlje, sedište istoimene opštine Simeonovgrad u okviru Haskovske oblasti.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Položaj: Simeonovgrad se nalazi u južnom delu Bugarske. Od prestonice Sofije grad je udaljen 250 km istočno, a od oblasnog središta, Haskova grad je udaljen 30 km severoistočno.

Reljef: Oblast Simeonovgrada se nalazi u oblasti Gornjotrakijske ravnice, koju stvara reka Marica. Okolina grada je ravničarska. Nadmorska visina grada je oko 80 m.

Klima: Klima u Simeonovgradu je izmenjeno kontinentalna klima sa uticajem obližnjeg Egejskog mora.

Vode: Kroz Simeonovgrad protiče reka Marica srednjim delom svog toka. Ona deli grad na dva dela.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Oblast Simeonovgrada je prvobitno bilo naseljeno Tračanima, a posle njih ovom oblašću vladaju stari Rim i Vizantija. Južni Sloveni ovo područje naseljavaju u 7. veku. Od 9. veka do 1373. godine oblast je bila u sastavu srednjovekovne Bugarske.

Krajem 14. veka oblast Simeonovgrada je pala pod vlast Osmanlija, koji vladaju oblašću 5 vekova.

Godine 1885. grad je postao deo savremene bugarske države. Naselje postoje ubrzo središte okupljanja za sela u okolini, sa više javnih ustanova i trgovištem.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Demografija

Po procenama iz 2010. godine Simeonovgrad je imao oko 7.200 stanovnika. Ogromna većina gradskog stanovništva su etnički Bugari. Ostatak su mahom Romi. Poslednjih 20-ak godina grad gubi stanovništvo zbog udaljenosti od glavnih tokova razvoja u zemlji.

Pretežan veroispovest mesnog stanovništva je pravoslavlje.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]