Francuska umetnost

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Likovne umetnosti u Francuskoj[uredi | uredi izvor]

Arhitektura[uredi | uredi izvor]

Katedrala u Šartru
Trijumfalna kapija u Parizu

Prvi arhitektonski stil Francuske bila je romanika. Najreprezentativniji sačuvani spomenici ovog stila su crkve na jugozapadu, u Tuluzu, Poatjeu, Perigeu i Konku.

Doba gotičke arhitekture se nekada nazivalo Francuska arhitektura, zbog velike raširenosti ovog stila u francuskim regijama, naročito na severu. Tu se nalaze poznate srednjovekovne crkvene i svetovne građevine: Bazilika Sen Deni, Notr-Dam u Parizu, Katedrala u Remsu, Katedrala u Šartru i Papska palata u Avinjonu.

Umetnici i arhitekte iz Italije i Španije su kasnije bili zaslužni za izgradnju raskošnih kraljevskih dvoraca u dolini Loare: Šambor i Šenanso. Arhitekta Žil Arden Mansar je autor čuvenog dvorca u Versaju i barokne Palate invalida u Parizu.

Posle Francuske revolucije dominantni stil je postao klasicizam. U ovom stilu je podignuta Trijumfalna kapija u Parizu. Ajfelova kula u Parizu je najpoznatiji svetski spomenik industrijskog doba.

Slikarstvo[uredi | uredi izvor]

Splav Meduza - slika Teodora Žerikoa
Mrtva priroda - slika Pola Sezana

Francuska je kroz istoriju proizvela plejadu značajnih likovnih umetnika. Među njima se ističu: Fransoa Klue, Antoan Vato, Žan Onore Fragonar, Žan-Batist-Simeon Šarden, Nikola Pusen, Teodor Žeriko, Ežen Delakroa i Gustav Kurbe. Francuska je posebno izašla u prvi plan svetske likovne umetnosti sa slikarima epohe impresionizma i postimpresionizma, kao što su: Ogist Renoar, Klod Mone, Eduar Mane, Edgar Dega, Pol Sezan, Pol Gogen, Žorž Sera i Anri Matis.

Francuska je u toj meri bila magnet za umetnike kraja 19. i početka 20. veka, da su tu živeli i stvarali Vinsent van Gog i Pablo Pikaso.

Škole, pokreti i njihovi predstavnici[uredi | uredi izvor]

Vajarstvo[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]