Hans Frank

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Hans Frank
Hans Frank
Lični podaci
Puno imeHans Frank
Datum rođenja(1900-06-23)23. jun 1900.
Mesto rođenjaKarlsrue, Nemačko carstvo
Datum smrti16. oktobar 1946.(1946-10-16) (46 god.)
Mesto smrtiNirnberg, Nemačka
UniverzitetUniverzitet Ludvig Maksimilijan u Minhenu
Politička karijera
Politička
stranka
Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija, Nemačka radnička partija
Rajhskomesar za okupiranu Poljsku i gaulajter

Hans Mihael Frank (nem. Hans Michael Frank; Karlsrue, 23. jun 1900Nirnberg, 16. oktobar 1946) bio je nemački advokat, nacistički zvaničnik i jedan od optuženika na sudu u Nirnbergu.

Po zanimanju je bio advokat, a najpoznatiji je kao načelnik Generalnog gubernatorstva u okupiranoj Poljskoj. Godine 1919. pristupio je Nemačkoj radničkoj stranci, a 1927. NSDAP. Brzo se uspinjao na političkoj lestvici i bio je lični savetnik Hitlera. Bio je i poslanik u Rajhstagu.

Ratna karijera[uredi | uredi izvor]

Hans Frank

Septembra 1939. godine, Frank je postavljen za šefa administracije Gerda Rundšteta u Generalnom gubernatorstvu. Od 26. oktobra 1939. godine, nakon invazije na Poljsku, Frank je bio generalni guverner Generalnog gubernatorstva okupiranih poljskih teritorija (Generalgouverneur für die besetzten polnischen Gebiete), što se odnosilo na one oblasti Poljske koje nisu direktno pripojene Nemačkoj (oko 90.000 km² od 170.000 km² koje su pripale Nemačkoj). Dobio je SS čin Obergrupenfirer.

Jedna od prvih aktivnosti koje je sproveo kao načelnik Generalnog gubernatorstva je bila AB-akcija, usmerena ka uništenju poljske kulture. Frank je nadgledao segregaciju Jevreja u geta i korišćenje poljskih civila za prinudni i obavezni rad. Godine 1942. je izgubio pozicije na vlasti izvan Gubernatorstva nakon što je iznervirao Hitlera serijom govora u Berlinu, Beču, Hajdelbergu, i Minhenu, a takođe i kao deo borbe za prevlast sa Fridrihom Vilhelmom Krigerom, državnim sekretarom za bezbednost — šefom SS i policije u Gubernatorstvu. Krigera je na kraju zamenio Vilhelm Kope.

Frank je kasnije tvrdio da je istrebljenje Jevreja u potpunosti kontrolisao Hajnrih Himler i SS a da on nije bio svestan postojanja logora smrti u Generalnom gubernatorstvu sve do početka 1944. Tokom svedočenja u Nirnbergu, Frank je tvrdio da je u 14 navrata Hitleru slao svoju ostavku, ali Hitler ih nije prihvatio. Frank je pobegao iz generalnog gubernatorstva u januaru 1945, usled primicanja Crvene armije.

Suđenje[uredi | uredi izvor]

Posle rata osuđen je za ubistva miliona Poljaka i poljskih Jevreja. Presuda mu je bila smrtna kazna vešanjem. Poslednje reči pred vešanje su mu bile: Zahvalan sam na ljubaznom tretmanu tokom mog zatočeništva i molim Boga da me milostivo primi.

Citati[uredi | uredi izvor]

Godine 1940. u intervjuu za Felkišer beobahter:


Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Datum objavljivanja je 6. jun 1940. Citirano u Davies 2003, str. 84. Neznatno drugačiji prevod je dat u Czapski 1987, str. 306. Tema je bila široko distribuisana proklamacija u Čehoslovačkoj, koja je najavljivala egzekuciju sedam čeških studenata. Evo šta je on rekao: 'Kada bih ja morao da naredim distribuciju postera koja najavljuje događaj svaki put kad naredim streljanje sedam Poljaka, ne bi bilo dovoljno stabala u poljskim šumama da se napravi potreban papir.'

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]