Crkva Pokrova Presvete Bogorodice u Valjevu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice, Valjevo
Opšte informacije
MestoValjevo
Država Srbija
Vreme nastanka1836-1856
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture od velikog značaja
Nadležna ustanova za zaštituZavod za zaštitu spomenika kulture
www.vaza.co.rs

Crkva Pokrova Presvete Bogorodice u Valjevu, nalazi se na uglu ulica Vojvode Mišića i Dr Pantića, građena je u periodu od 1836. do 1856. godine. Predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture od velikog značaja.[1]

Istorija crkve[uredi | uredi izvor]

Prvi dokument iz istorije gradnje današnje valjevske crkve, posvećene Pokrovu Presvete Bogorodice, jeste pismo kneza Miloša br.1828 od 1/13. jula 1832. godine, upućeno Sudu valjevske nahije. Odgovarajući na molbu Valjevaca, Knez Miloš Obrenović je ne samo dozvolio, već zapovedio Obščestvu valjevskom „da se postara što pre novu crkvu, prilične veličine Valjevu načiniti.... jer se u staroj valjevskoj crkvi bogosluženja ne mogu obavljati...”. Knez određuje i lokaciju novog hrama, opredeljujući je na mestu „gde je pre crkva preko Kolubare bila...”. Radovi na gradnji crkve su počeli 13/25. aprila 1836. godine. Ponela je ime kapele koja se nalazila uz valjevski dvor Jevrema Obrenovića, tadašnjeg obor-kneza Valjevske i Šabačke nahije. U realizaciju su bili uključeni tada najpoznatiji majstori kao što su Kosta Dimović, Dimitrije Sotirović, Teodor Teodorović.

Izgled crkve[uredi | uredi izvor]

Crkva je izdužene osnove, sa istočnim delom rešenim kao trikonhos, dok se na zapadu uzdiže visok zvonik, koji je, kao i drugi delovi građevine rešen u stilu klacizma, sa dekorativnim elementima u obliku slepih arkada, pilastara, lazena horizontalnog venca. Krov je dvovodni sa limom kao pokrivačem.

U unutrašnjosti hrama je dominantan visoki ikonostas iz 1865. godine, realizovan u duhu klasicizma, sa ikonama koje je naslikao Nikola Marković, poznati srpski slikar druge polovine 19. veka. Generalna restauracija crkve započeta je u maju 2008. godine i trajala je do oktobra 2009. godine. Nadzor na obnovi je bio Zavod za zaštitu spomenika kulture Valjevo.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Knjige i časopisi[uredi | uredi izvor]

  • Peruničić, Branko (1973). Grad Valjevo i njegovo upravno područje : 1815-1915. Valjevo: Istorijski arhiv - Valjevo, (Beograd : "Privredni pregled").  COBISS.SR 96435468
  • Savić, Velibor Berko (1992). „Valjevska crkva”. Valjevac — Veliki narodni kalendar za prostu 1993. Valjevo: Agencija Valjevac, (Valjevo : Valjevska štamparija): 193—205.  COBISS.SR 11863564
  • Stamenić, Dragan; Ćeranić, Zorica; Nikolić, Miloje Ž.; Arsić, Radivoje; Dražić, Tihomir; Marković, Milan; Pejić, Svetlana; Ćirić, Vesna (2006). Spomeničko nasleđe Kolubarskog i Mačvanskog Okruga. Valjevo: Zavod za zaštitu spomenika kulture Valjevo, (Valjevo : Valjevo print). ISBN 978-86-904745-2-3.  COBISS.SR 131307532

Pravni akti[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]