Pređi na sadržaj

Crkva Rođenja Presvete Bogorodice u Novacima

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Crkva Rođenja Presvete Bogorodice
Crkva Rođenja Presvete Bogorodice, Novaci
Opšte informacije
MestoNovaci
OpštinaUb
Država Srbija
Vrsta spomenikaVerski objekat
Vreme nastanka1857.
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture od velikog značaja
Nadležna ustanova za zaštituZavod za zaštitu spomenika kulture
www.vaza.co.rs

Crkva Rođenja Presvete Bogorodice je pravoslavni hram Srpske pravoslavne crkve, Eparhije Valjevske, Namesništva Tamnavskog. Crkva se nalazi u selu Novaci, opština Ub, Kolubarski okrug. Hram je posvećen rođenju Presvete Bogorodice koje se slavi 21. septembra (8. po Julijanskom kalendaru). Jedna je od najstarijih crkava u ovom delu Srbije. Predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture.[1]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Sadašnja crkva izgrađena je 1857. godine. Pouzdano se zna iz istorijskih zapisa da je ranije na tom mestu postojao manastir bar od 1727. godine. Manastir je za vreme Prvog srpskog ustanka služio kao skladište municije i baruta pa je jednom prilikom u eksploziji uništena ranija crkva.

Lokacija[uredi | uredi izvor]

Crkva Rođenja Presvete Bogorodice nalazi se u jugoistočnom delu sela Novaci, 500 metara od regionalnog puta Ub-Koceljeva. Smeštena je ispod bivše crkvene šume iznad koje je i jedno od seoskih groblja. Udaljena je 16 km od gradskog naselja Ub, oko 49 km od Valjeva, 46 km od Obrenovca i oko 76 km od Beograda.

Osnovni podaci[uredi | uredi izvor]

Crkva je jednobrodne osnove sa tri polukružne apside, oltarskom i pevničkom, prostranim i visokim naosom i pripratom iznad koje je galerija. Zapadnim pročeljem dominira visok zvonik, skladnih proporcija. Na zapadnom i istočnim apsidalnom zidu su postavljene po dve plitke niše.

Crkvena umetnost[uredi | uredi izvor]

Unutrašnje oslikavanje crkve radili su Mateja F. Gajtinger 1933. godine i Andrej Bicenko. Ikonostas je rađen 1924. godine.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]