Jov

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Pravedni i mnogostradalni Jov
Lični podaci
Mesto rođenjaArabija,
Svetovni podaci
Poštuje se uIstočnom i zapadnom hrišćanstvu, islamu i judeizmu
Kanonizacijaod strane pape
Praznik19. maj

Jov (puno ime Jovav; hebr. אִיּוֹב, arap. أيوب) biblijska je ličnost iz Starog zaveta.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Jov je potomak Isava, unuka Avrama. Živeo je u Arabiji oko dve hiljade godina pre Hrista. Otac mu je bio Zaret, a majka Vosora. Bio je veoma bogat, ali i veoma pobožan. U Bibliji se pominje da je u njegovoj sedamdeset devetoj godini popustio Bog na njega iskušenja teška kroz Satanu. To je detaljno opisano u Knjizi o Jovu. U jednom danu izgubio je celo imanje i svoje sinove i kćeri. Potom se teško razboleo i celo telo mu je bilo pokriveno ranama od temena do tabana. Odbačen, ležao je na đubrištu izvan grada i komadom crepa otirao gnoj sa rana. Međutim, Jov nije zaropto na Boga, nego strpljivo podnosio sve muke do kraja. U Bibliji se pominje da mu je zato Bog vratio zdravlje i dao mu bogatstvo mnogo veće nego što je pre imao, da mu se opet rodilo sedam sinova i tri kćeri, koliko je i pre imao. Jov je po Bibliji živeo 248 godina. U hrišćanstvu Jov se smatra uzorom trpeljivog podnošenja svakog stradanja koje Bog šalje na ljude i preobrazom stradajućeg Isusa Hrista.

Srpska pravoslavna crkva slavi ga 6. maja po crkvenom, a 19. maja po gregorijanskom kalendaru.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]