Jov
Pravedni i mnogostradalni Jov | |
---|---|
Lični podaci | |
Mesto rođenja | Arabija, |
Svetovni podaci | |
Poštuje se u | Istočnom i zapadnom hrišćanstvu, islamu i judeizmu |
Kanonizacija | od strane pape |
Praznik | 19. maj |
Jov (puno ime Jovav; hebr. אִיּוֹב, arap. أيوب) biblijska je ličnost iz Starog zaveta.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Jov je potomak Isava, unuka Avrama. Živeo je u Arabiji oko dve hiljade godina pre Hrista. Otac mu je bio Zaret, a majka Vosora. Bio je veoma bogat, ali i veoma pobožan. U Bibliji se pominje da je u njegovoj sedamdeset devetoj godini popustio Bog na njega iskušenja teška kroz Satanu. To je detaljno opisano u Knjizi o Jovu. U jednom danu izgubio je celo imanje i svoje sinove i kćeri. Potom se teško razboleo i celo telo mu je bilo pokriveno ranama od temena do tabana. Odbačen, ležao je na đubrištu izvan grada i komadom crepa otirao gnoj sa rana. Međutim, Jov nije zaropto na Boga, nego strpljivo podnosio sve muke do kraja. U Bibliji se pominje da mu je zato Bog vratio zdravlje i dao mu bogatstvo mnogo veće nego što je pre imao, da mu se opet rodilo sedam sinova i tri kćeri, koliko je i pre imao. Jov je po Bibliji živeo 248 godina. U hrišćanstvu Jov se smatra uzorom trpeljivog podnošenja svakog stradanja koje Bog šalje na ljude i preobrazom stradajućeg Isusa Hrista.
Srpska pravoslavna crkva slavi ga 6. maja po crkvenom, a 19. maja po gregorijanskom kalendaru.
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Satana iskušava Jova, slika Vilijama Blejka.
-
Mnogostradalni Jov — Kijevski psaltir
-
Skulptura Jova iz 1945. autora Ivana Meštrovića
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Ohridski prolog, Vladika Nikolaj Velimirović
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Ohridski prolog za 6. maj (19. maj) (jezik: srpski)