Ada (grad)
Ada | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Autonomna pokrajina | Vojvodina |
Upravni okrug | Severnobanatski |
Opština | Ada |
Stanovništvo | |
— 2022. | 7.423 |
— gustina | 105/km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 45° 47′ 55″ S; 20° 07′ 55″ I / 45.798514° S; 20.131832° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 80 m |
Površina | 90,9 km2 |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 24430 |
Pozivni broj | 024 |
Registarska oznaka | SA |
Ada je gradsko naselje i sedište istoimene opštine u Severnobanatskom okrugu, iako se geografski nalazi u Bačkoj, odnosno na desnoj obali reke Tise. Prethodni naziv mesta je bio Ostrovo (na Tisi). Prema popisu iz 2022. bilo je 7.423 stanovnika.
Ovde se nalaze Kapela Dudvarski i Srpska pravoslavna crkva Vaznesenja Hristovog u Adi.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Iz popisa Potiske vojne granice iz 1748. godine Šanac "Ostrovo" (Ada) ima 178 graničara konjanika. Od toga 61 ih je bilo izvan vojne službe. Aktivni pripadnici - njih 117, bili su nejednako opremljeni; samo 50 ih je imalo potpunu konjičku vojnu opreme. Štab su činili oficiri njih šest, na čelu sa poručnikom Ristom Mirkovićem i zastavnikom Nikolom Dudvarskim. Kada je reč o pešadiji, bilo je 1748. godine u mestu 144 graničara. Trojica su stigla od Komorske vlasti a ostali su tu od ranije bili. Punu opremu je imalo 49, a nepotpunu 82 graničara.Oficiri su bili: kapetan Petar Julinac, poručnik Marko Milisavljević i zastavnik Teodor Mirković.[1] Tokom pojedinačnog izjašnjavanja graničarskih oficira u vezi budućeg statusa, početkom novembra 1750. godine za militarski status su se opredeli mesni oficiri: hadnađi Rista Mirković, Marko Milosavljević i Stevan Majnović, te barjaktari Nikola Dudvarski i Todor Tomin.[2]
Dudvarski su bili Srbi stari plemići u Adi. Njihov rodonačelnik je Nikola Dudvarski graničarski zastavnik rođen 1709-1710. godine. Postao je zastavnik 1739. godine nakon višegodišnjeg služenja u Temišvaru. U Osijeku je službovao do 1743. godine, pa premešten u Ostrovo. Godine 1750. opredelio se za provincijalni stalež. Sledeće 1751. godine dobio je plemićku titulu i 44 lanca zemlje u Ostrovu.[3]
U Adi je početkom aprila 1854. godine izbio veliki požar tokom kojeg je stradalo 300 domova. Novosadski list "Srbski dnevnik" se tada obraćao javnosti tražeći pomoć za postradale u Adi.[4]
Demografija[uredi | uredi izvor]
U naselju Ada živi 8544 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 40,9 godina (39,2 kod muškaraca i 42,5 kod žena). U naselju ima 4093 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,58.
Ovo naselje je uglavnom naseljeno Mađarima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
|
m | ž |
|||
? | 16 | 16 | ||
80+ | 90 | 184 | ||
75—79 | 128 | 216 | ||
70—74 | 227 | 327 | ||
65—69 | 228 | 327 | ||
60—64 | 278 | 340 | ||
55—59 | 368 | 353 | ||
50—54 | 379 | 436 | ||
45—49 | 434 | 463 | ||
40—44 | 370 | 392 | ||
35—39 | 341 | 359 | ||
30—34 | 327 | 282 | ||
25—29 | 345 | 324 | ||
20—24 | 368 | 324 | ||
15—19 | 343 | 380 | ||
10—14 | 310 | 278 | ||
5—9 | 265 | 266 | ||
0—4 | 244 | 219 | ||
Prosek : | 39,2 | 42,5 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 4.242 | 1.203 | 2.662 | 177 | 195 | 5 |
Ženski | 4.723 | 796 | 2.700 | 937 | 279 | 11 |
UKUPNO | 8.965 | 1.999 | 5.362 | 1.114 | 474 | 16 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 2.117 | 486 | 2 | 0 | 1.047 |
Ženski | 1.538 | 164 | 0 | 0 | 700 |
UKUPNO | 3.655 | 650 | 2 | 0 | 1.747 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 7 | 80 | 201 | 31 | 38 |
Ženski | 0 | 14 | 166 | 26 | 15 |
UKUPNO | 7 | 94 | 367 | 57 | 53 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 8 | 18 | 67 | 45 | 38 |
Ženski | 38 | 35 | 67 | 136 | 144 |
UKUPNO | 46 | 53 | 134 | 181 | 182 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 27 | 1 | 0 | 21 | |
Ženski | 26 | 3 | 1 | 3 | |
UKUPNO | 53 | 4 | 1 | 24 |
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Most preko Tise u Adi.
-
Osnovna škola Čeh Karolj u Adi
-
Zgrada Zadružnog doma
-
Spomenik u centru Ade
-
Spomenik Damjanič Janošu
-
Spomen ploča palim borcima tokom Drugog svetskog rata
-
Pravoslavna crkva Vaznesenja Gospodnjeg
-
Dom zdravlja
-
Katolička crkva
-
Spomenik pored katoličke crkve
Sport[uredi | uredi izvor]
- FK AFK Ada
- ŽRK Halas Jožef
- RK Potisje
Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]
Godine 1927. trojica stanovnika Ade, mađarske nacionalnosti Šandor Kapaloš, Fabijan Keresteš i Andraš Rešocki su napravilo umetničko delo. Od belog mermera isklesali su ti "obični seljaci" poprsje počivšeg srpskog kralja Petra Karađorđevića. Bista je trebalo da bude dopremljena u beogradski Narodni muzej.[8]
Napomene[uredi | uredi izvor]
- Podaci za površinu i gustinu naseljenosti dati su zbirno za katastarsku opštinu Ada, na kojoj se nalaze dva naselja, Ada i Sterijino.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Mešovita građa",...
- ^ Mita Kostić: "Srpska naselja u Rusiji", Beograd 1923.
- ^ "Mešovita građa", Beograd 2011. godine
- ^ "Srbski dnevnik", Novi Sad 1854. godine
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.
- ^ "Politika", Beograd 1927. godine