Amalteja (mitologija)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Zevsovo detinjstvo, Jakob Jordans, rane 1630-te (Luvr).

Amalteja (grč. Ἀμάλθεια) je u grčkoj mitologiji bila koza ili prema nekim autorima, nimfa, Najada, koja je odgajila malog Zevsa.[1]

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Njeno ime ima značenje „ona koja odgaja“, „dadilja“.[2] Tako je tvrdio Hesihije, jer je izveo ovo ime od reči amaltheuein. Međutim, različiti autori su drugačije tumačili njeno ime, izgleda zbog toga što nisu bili sigurni šta ona prdstavlja; nimfu ili životinju. Tako su neki autori njeno ime izveli od amalthaktos, što bi značilo „snažno“ ili „teško“, a neki od amalê i theia, što bi označavalo božansku kozu ili darežljivu boginju. Više autora se složilo da je osnova njenog imena amelgein što bi značilo „dojenje“ ili „sisanje“.[3] Robert Grevs je naveo da je značenje njenog imena „nežna“ i da je zato predstavljala boginju devicu.[4]

Mitologija[uredi | uredi izvor]

Prema predanju, Amalteja je gajila Zevsa dok je bio dete i dojila ga svojim mlekom u pećini na planini Idi na Kritu.[2] Naime, Temida i Reja, kako bi zaštitile Zevsa od njegovog oca Krona, predale su ga na čuvanje Amalteji i ona je kolevku obesila na drvo, kako ga otac ne bi pronašao ni na nebu ni na zemlji. Prema ovoj priči, koza i nimfa su odvojene ličnosti. Nimfa je dojila Zevsa kozjim mlekom. Ta koza je imala tako zastrašujući izgled da su titani molili Geju da je sakrije u pećinu. Međutim, njeni rogovi su bili čudesni; iz jednog je tekao nektar, a iz drugog ambrozija.[5] Kada je Zevs odrastao, napravio je gromoviti štit (aigis, egida) kojim je zaštitio Amalteju/kozu, a od njenog roga je sačinio kornukopiju.[2] Postoji i predanje da je Zevs poklonio ovaj rog nimfi uz obećanje da će uvek biti pun čega ona poželi. Kasnije, rog je dala svom bratu Aheloju.[5] Koza je smeštena u sazvežđe jarca i to na ruci kočijaša iz istoimenog sazvežđa. Na taj način ona predstavlja pomenuti štit, koji je u klasičnoj umetnosti ponekad predstavljan kao remen. Uzdizanje ovog sazvežđa je predstavljalo najavu oluje kod starih Grka. Zapravo reč aigis upravo i znači oluja, ali i „kozja koža“, što predstavlja povezanost sa mitom.[2] Prema Temidinom savetu, u titanomahiji, Zevs se zaštitio upravo egidom.[5] Takođe, Zevsov sin ili zamenik, Zagrej, uzneo se na nebo obučen u kaput sačinjen od kože Amalteje.[4] Prema Apolodoru, Amaltejin otac je bio jedan od kureta, Hemonije, a Higin pored kureta Olena, navodi i Helija, kao i to da je imala dvoje dece.[2] Higin ju je nazivao Adamanteja. Kao njeni mogući očevi pominjali su se i Okean i kritski kralj Melisej.[3] Diodor je zapisao priču o Amalteji koja se razlikuje od svih drugih tradicija. Prema njemu, libijski kralj Amon se oženio devojkom izuzetne lepote, Amaltejom i dao joj je parče vrlo plodne zemlje u obliku roga bika. Taj deo je nazvan po svojoj kraljici Amaltejin rog. Ovo je zapravo bio način autora da racionalizuje starogrčki mit.[3] U drugim mitovima se pominje da kada je Hermes obljubio Penelopu, Odisejevu suprugu, ukazao joj se u vidu ovna ili sa kozom Amaltejom. Po ovoj verziji, Penelopa je rodila Pana.[4]

Biologija[uredi | uredi izvor]

Latinsko ime ove ličnosti (Amalthea) je naziv za rod leptira.[6]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Carlos Parada, 1997. Genealogical Guide to Greek Mythology Greek Mythology Link: Dictionary; Althepus to Antilochus
  2. ^ a b v g d theoi.com: Aix Amaltheia
  3. ^ a b v „Greek Myth Index: Amaltheia”. Arhivirano iz originala 03. 07. 2011. g. Pristupljeno 13. 07. 2011. 
  4. ^ a b v Robert Grevs. 1995. Grčki mitovi. 6. izdanje. Nolit. Beograd.
  5. ^ a b v Cermanović-Kuzmanović, A. & Srejović, D. 1992. Leksikon religija i mitova. Savremena administracija. Beograd.
  6. ^ Natural History Museum, Darwin Centre: Butterflies and Moths of the World Generic Names and their Type-species

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]