Bešenovo

Koordinate: 45° 04′ 56″ S; 19° 42′ 07″ I / 45.082292° S; 19.701957° I / 45.082292; 19.701957
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Bešenovo
Pravoslavna crkva u selu
Grb
Grb
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Autonomna pokrajinaVojvodina
Upravni okrugSremski
OpštinaSremska Mitrovica
Stanovništvo
 — 2011.Pad 841
 — gustina52/km2
Geografske karakteristike
Koordinate45° 04′ 56″ S; 19° 42′ 07″ I / 45.082292° S; 19.701957° I / 45.082292; 19.701957
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina158 m
Površina15,9 km2
Bešenovo na karti Srbije
Bešenovo
Bešenovo
Bešenovo na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj22212
Pozivni broj022
Registarska oznakaSM

Bešenovo je naselje u opštini Sremska Mitrovica, u Sremskom okrugu, u Srbiji. Prema popisu iz 2011. bilo je 841 stanovnika.

U blizini sela se nalazi manastir Bešenovo, jedan od 16 pravoslavnih manastira na Fruškoj gori.

Ovde se nalazi crkva Svetog arhangela Gavrila u Bešenovu.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Iz mesta (prnjavora) potiče Vasilije Atanasijević lekar, koji je 1826. godine objavio jednu stručnu raspravu na latinskom jeziku.[1]

Bešenovo sa manastirskim prnjavorom je 1885. godine u okviru Erdevičkog izbornog sreza sa popisanih 966 duša.[2]

Jezero Beli kamen[uredi | uredi izvor]

Beli kamen je jezero nastalo u kopu BFC (Beočinske fabrike cementa) na površini od 5 ha. Tokom eksploatacije lapora i krečnjaka, na dnu kopa izbio je snažan izvor pitke vode koji je ispumpavan u Prnjavorski potok. Nakon napuštanja kopa, stvorilo se jezero dubine 6-56 m. Bogatu gornjebadensku morsku fosilnu faunu, zastupljenu u lajtovačkom (lajtskom) krečnjaku, pokriva sremska serija pleistocenske starosti koja se manifestuje deluvijalno provulijavnim tvorevinama sa blokovima stena velikih dimenzija. Jezero je u fazi rekultivacije. Poznato je po nazivima i kao Bešenovačko, odnosno Beočinsko jezero.[3]

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Bešenovo živi 765 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 40,2 godina (38,9 kod muškaraca i 41,5 kod žena). U naselju ima 290 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,33.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[4]
Godina Stanovnika
1948. 1.051
1953. 1.084
1961. 1.145
1971. 1.146
1981. 1.028
1991. 913 911
2002. 965 970
Etnički sastav prema popisu iz 2002.‍[5]
Srbi
  
945 97,92%
Hrvati
  
2 0,20%
Ukrajinci
  
2 0,20%
Mađari
  
2 0,20%
Jugosloveni
  
2 0,20%
Makedonci
  
1 0,10%
nepoznato
  
11 1,13%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Srbska novina ili Magazin za hudožestvo, knižestvo i modu", Budim 1838. godine
  2. ^ "Zastava", Novi Sad 1885. godine
  3. ^ Marko V. Milošević, Leksikon nacionalnih parkova Srbije - Fruška gora. . <Београд. 2016. p. 29. 
  4. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  5. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  6. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]