Pređi na sadržaj

Biblioteka „Dositej Obradović” (Voždovac)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Biblioteka „Dositej Obradović”
Biblioteka grada Beograda
LokacijaBeograd
 Srbija
Vrstajavna biblioteka
AdresaUstanička 125c
Veb-sajtBiblioteka grada Beograda

Biblioteka „Dositej Obradović” je biblioteka pozajmnog tipa. Jedna je od trinaest organizacionih jedinica, odnosno opštinskih mreža Biblioteke grada Beograda, a ima pet ogranka. Nalazi se u Ustaničkoj ulici 125c na Voždovcu.[1]

Opšte informacije[uredi | uredi izvor]

Posle 1920. godine na Voždovcu i u drugim beogradskim naseljima formiraju se odbori za ulepšavanje pregrađa, čiji je bio zadatak briga o prosveti, kulturi i komunalna problematika. Ovo društvo na Voždovcu pored dve škole, 1933. godine otvara biblioteku pod nazivom „Biblioteka i čitaonica Gornji Voždovac”, koja se izdržavala od članarine. Nalazila se u maloj radnji u Ulici vojvode Stepe br. 287. Prvih nekoliko knjiga dobijeno je besplatno, a nekoliko listova i časopisa ovoj biblioteci su slali svoja izdanja. U biblioteci su se održavali kursevi francuskog jezika i stenografija, a postojale dramska, muzička, šahovska i sportska sekcija.[2]

Prostor u kojem je biblioteka radila postaje mali, a baš tada izdavala se u zakup zgrada kumodraške opštine. Dobrovoljnim prilozima sakupljena su sredstva za plaćanje zakupnine i Biblioteka na licitaciji dobija zgradu. Dobrovoljnim radom čitava zgrada je renovirana.[2] Apelima za pomoć od redakcija časopisa, izdavačkih kuća, knjižara, sportskih klubova, prodavnica sportske opreme i muzičkih rekvizita zgrada se u potpunosti oprema.[2]

Biblioteka je dobila više od hiljadu knjiga, besplatne preplate na listove i časopise, nekoliko muzičkih instrumenata i oprema za fudbalski klub. Građani su poklonili i nekoliko tepiha, police i stolove, a i fotelje.[2] U oktobru 1930. godine organizovano je svečano otvaranje prijatno i sadržajno opremljene nove biblioteke. U danu otvaranja upisano je sto pedeset utemeljivača, dobrotvora i pomagača, koji su, uplativši značajna sredstva, pomogli rad Biblioteke u prvo vreme. Muzička sekcija, čiji je orkestar svirao nedeljom i praznicima, organizovala je igranke, a sredstva od zabave korišćena su za povećanje knjižnog fonda. Biblioteka je ubrzo dobila i pomoć gradske opštine i razvijala se do 1937. godine.[2]

U godina pre Drugog svetskog rata rad biblioteke stagnira. U posleratnim godinama, Voždovac se razvija u urbanizovanu sredinu. Porast stanovništva primetan je kako u seoskim tako i u gradskim sredinama. Inicijativa za ponovnim otvaranjem biblioteke, sada u 6. reonu, javila se već 1945. godine. Na dan 8. juna Narodni odbor donosi odluku o otvaranju biblioteke. Nekoliko prosvetnih radnika škole „Dositej Obradović“ prikuljao je fond. Sakupljeno je oko 3.000 knjiga, a deo fonda novoosnovane biblioteke činio je i sačuvani deo knjiga predratne „Biblioteke i čitaonice Gornji Voždovac”.[2]

Biblioteka je, nešto kasnije, dobila i naseljske čitaonice (kasnije biblioteke): u Marinkovoj Bari, na Banjici i na Lekinom brdu. Biblioteka ima fond od oko 4.000 knjiga. Bavi se i popularisanjem književnosti, te se organizuju književne večeri posvećene velikim piscima: Tolstoju, Šekspiru, Šantiću, organizuju se čitalački kružoci i izložbe knjiga.[2] Centralna biblioteka 1964. godine dobija ime Biblioteka „Dositej Obradović”. Ogranci nastaju i u Kumodražu, Pinosavi i Jajincima.[2]

Godine 1989, nakon referenduma, biblioteke Opštine Voždovac integrisane su sa Bibliotekom grada Beograda i od tada biblioteke teritorijalno raspoređene na ovoj opštini rade kao organizacione jedinice Biblioteke grada Beograda, a ima ih pet.[2]

Godine 2021. biblioteka je renovirana, a ukupan trošak iznosio je oko 100.000 evra, što je potrošeno na građevinske radove, nove police i drugo.[3]

Usluge[uredi | uredi izvor]

  • Knjige za odrasle
  • Knjige za decu i mlade
  • Multimedija (DVD, CD)
  • Čitaonica
  • Kulturno obrazovni programi
  • Računari za korisnike

Ogranci[uredi | uredi izvor]

  • Centralno odeljenje „Dositej Obradović”
  • Ogranak „Karađorđe”
  • Ogranak „Filip Višnjić”
  • Ogranak „Milutin Uskoković”
  • Ogranak „Milutin Panić Surep”

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]