Bojana Stojanović Pantović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Bojana Stojanović Pantović
Bojana Stojanović Pantović
Lični podaci
Datum rođenja30. mart 1960
Mesto rođenjaBeograd, SFRJ

Bojana Stojanović Pantović (Beograd, 30. mart 1960) srpska je književna istoričarka i komparatistkinja, kritičarka i pesnikinja. Bavi se prevodilačkim, priređivačkim i uredničkim radom.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Petu beogradsku gimnaziju završila je u Beogradu 1978, a grupu za južnoslovenske književnosti sa teorijom književnosti 1983. godine na Filološkom fakultetu u Beogradu. Magistrirala je 1985. godine, a doktorirala 1992. na istom fakultetu sa temom o kratkoj ekspresionističkoj prozi u slovenačkoj i južnoslovenskim književnostima. Njene naučne oblasti interesovanja su moderna srpska i slovenačka književnost u evropskom kontekstu, ekspresionizam i avangarda, kratke prozne vrste (pesma u prozi), kritika poezije, rodne studije. Bila je na specijalizaciji na Filozofskom fakultetu u Ljubljani (1984) i DAAD stipendista na Institutu za opštu i uporednu nauku o književnosti u Minhenu (Institut für Allgemeine und Vergleichende Literaturwissenschaft, 1990/1991).

Od 1985. godine zaposlena je najpre u Institutu za jugoslovenske književnosti Filozofskog fakulteta u Novom Sadu najpre kao asistent, a od 1993. i kao docent na Odseku za srpsku i komparativnu književnost istog fakulteta (za vanrednog profesora izabrana 1999. godine). Od 2000. godine radi na Odseku za komparativnu književnost istog fakulteta, od 2004. u zvanju redovnog profesora. Honorarno je predavala na Odseku za srpsku i južnoslovenske književnosti Filološkog fakulteta u Beogradu od 1995. do 2001. godine, bila stalni saradnik lista Politika za savremenu srpsku poeziju (19982008). Od 2007. godine povremeno piše za američki časopis World Literature Today (University of Oclahoma). Kao profesor držala je predavanja na univerzitetima u Ljubljani, Haleu, Berlinu, Hamburgu i Vroclavu. Bila je članica Komisije za naučna zvanja pri Ministarstvu za prosvetu i nauku Republike Srbije (20102014), predsednica Stručnog veća humanističkih nauka i umetnosti Univerziteta u Novom Sadu (20122015) i članica Senata UNS. Takođe je radila u Komisiji za akreditaciju i proveru kvaliteta visokog školstva KAPK (20132015) za Društveno-humanističko polje. Bila je i dugogodišnja zamenica šefa Odseka za komparativnu književnost (20052012), od 2013. i njegova upravnica.

Njeni naučni radovi, kritika i poezija prevođeni su na engleski, francuski, nemački, španski, slovenački, grčki, makedonski i poljski jezik. Priredila je dvadesetak izdanja srpskih i slovenačkih pesnika i pisaca 20. veka i savremene književnosti. Objavila je preko 400 naučnih radova u svim naučnim kategorijama.

Dela[uredi | uredi izvor]

Monografije[uredi | uredi izvor]

Zbirke poezije i lirske proze[uredi | uredi izvor]

Antologije[uredi | uredi izvor]

  • Nebolomstvo - panorama srpske poezije kraja XX veka, HDP i Durieux, Zagreb, 2006, COBISS.SR 460119098
  • Srpske prozaide (antologija pesama u prozi, Nolit, Beograd, 2001),COBISS.SR 172886535

Prevodi[uredi | uredi izvor]

  • Aleš Debeljak: Skice za povratak, izabrane pesme (sa Milanom Đorđevićem), (Beograd – Banja Luka, 2002), COBISS.SR 117221632
  • Marko Juvan: Intertekstualnost, teorijska studija (Akademska knjiga, Novi Sad, 2013),COBISS.SR 276578055

Nagrade[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Stojković, Ratko B. (2016). Leksikon literata - laureata : srpske književne nagrade. Knj. 3, 2011-2015. Beograd: Enigmatski savez Srbije. ISBN 978-86-911565-1-0. 
  2. ^ „Zlatni krst Kneza Lazara piscu Milisavu Saviću”. RTRS. 19. 6. 2020. Pristupljeno 5. 1. 2023. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Stanojević, Dobrivoje, Kritičko ogledalo, ProFemina, br. 15/16, jesen/zima 1998, 244-246,
  • Cvijetić, Mićo, Lekcije o smrti, Letopis Matice srpske, knj. 493, sv. 3, mart 2014, 360-362,
  • Vasa D. Mihailowich, World Literature Today, 22. June 2002,
  • Šeatović-Dimitrijević, Svetlana, Ambivalentna priroda pesme u prozi, Književna istorija, 45, 2013, 981-985,
  • Milijan Despotović, Suština vredna pamćenja, u knjizi eseja Prozor na koži, UKS, Svitak, Požega, 2013. str. 21-26

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]