Pređi na sadržaj

Bunić

Koordinate: 44° 40′ 14″ S; 15° 36′ 45″ I / 44.67046° S; 15.61254° I / 44.67046; 15.61254
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Bunić
Ruševine rimokatoličke crkve u Buniću
Administrativni podaci
DržavaHrvatska
ŽupanijaLičko-senjska
OpštinaUdbina
OblastLika
Stanovništvo
 — 2011.Pad 133
Geografske karakteristike
Koordinate44° 40′ 14″ S; 15° 36′ 45″ I / 44.67046° S; 15.61254° I / 44.67046; 15.61254
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Aps. visina683 m
Bunić na karti Hrvatske
Bunić
Bunić
Bunić na karti Hrvatske
Bunić na karti Ličko-senjske županije
Bunić
Bunić
Bunić na karti Ličko-senjske županije
Ostali podaci
Poštanski broj53235 Bunić
Pozivni broj+385 53

Bunić je naseljeno mjesto u Lici. Pripada opštini Udbina, u Ličko-senjskoj županiji, Republika Hrvatska.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Nalazi se između Korenice i Ličkog Osika. Bunić je udaljen od Udbine oko 27 km, od Korenice oko 14 km, a od Gospića oko 30 km.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Bunić je u 18. veku bio najvažnije mesto u Lici, posle Otočca, u njemu se nalazilo sedište jedne kapetanije Vojne krajine. Slavni vojskovođa Gideon fon Laudon je ovde započeo vojnu karijeru, kao kapetan.[1] Ispred katoličke crkve u mestu, podignute njegovom zaslugom, napravljena je grobnica njegovih sinova Antona i Leopolda, preminulih od difterije. Na pet kilometara od Bunića zasađen je "Laudonov gaj", hrastova šuma zasađena u obliku borbene jedinice.[2] U Buniću je Bude Budisavljević pohađao 1798. godine srpsku školu, boraveći kod svoje babe, protinice Ruže Banjeglav. Učitelj mu je bio Isak Banjeglav.[3] Bogataš Josip Mlinarić je u 19. veku podigao kapelicu posvećenu sv. Josipu, gde je sahranjen sa ženom - imanje od preko 100 jutara su prisvojili seljaci, jer nije imao naslednika.[4]

Drugi svjetski rat[uredi | uredi izvor]

Ustaše su ubijale žene i pojedinačno i u većim grupama. Nadu Knežević, svršenu medicinarku iz Bunića, zaklali su pred njenom kućom.[5]

Mališu Bribića, zemljoradnika iz Bunića, srez Korenica, "polili su gasom dopola i potpalili ga šibicom da je do polovine izgoreo i polumrtvom mu odrezali glavu. Miletu Kneževića, beležnika iz Bunića, zajedno sa ženom i petoro dece zatvorili su u štalu i zapalili je i oni su u njoj izgoreli.[6]

U selu Buniću “pred očima Dragana Bunića zaklali su njegovo troje dece mlađih od 5 godina, a zatim njegovu ženu“.[7]

Novija istorija[uredi | uredi izvor]

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj naselje se nalazilo u sastavu bivše velike opštine Korenica. Bunić se od raspada Jugoslavije do avgusta 1995. godine nalazio u Republici Srpskoj Krajini.

Kultura[uredi | uredi izvor]

U Buniću je sjedište istoimene parohije Srpske pravoslavne crkve. Parohija Bunić pripada Arhijerejskom namjesništvu ličkom u sastavu Eparhije Gornjokarlovačke.[8] U Buniću je postojao hram Srpske pravoslavne crkve Svetog oca Nikolaja sagrađen 1867. godine, a spaljen 1942. godine. Parohiju sačinjavaju: Bunić, Šalamunić, Kozjan i Ljubovo.[8]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema popisu iz 1991. godine, naselje Bunić je imalo 399 stanovnika, među kojima je bilo 368 Srba, 20 Hrvata i 5 Jugoslovena i 6 ostalih. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine u Buniću je živjelo 136 stanovnika uglavnom Srpske nacionalnosti.[9] Bunić je prema popisu iz 2011. godine imao 133 stanovnika.[10]

Nacionalni sastav prema popisu iz 2011.‍
Srbi
  
120 90,2%
Hrvati
  
10 7,5%
ostali
  
3 2,2%
Ukupno: 133
Nacionalnost[11] 1991. 1981. 1971. 1961.
Srbi 368 407 638 752
Jugosloveni 5 90 16 4
Hrvati 20 23 27 46
ostali i nepoznato 6 7 4 4
Ukupno 399 527 685 806
Demografija[11]
Godina Stanovnika
1961. 806
1971. 685
1981. 527
1991. 399
2001. 136
2011. 133

Popis 1991.[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mesto Bunić je imalo 399 stanovnika, sledećeg nacionalnog sastava:

Nacionalni sastav prema popisu iz 1991.‍
Srbi
  
368 92,23%
Hrvati
  
20 5,01%
Jugosloveni
  
5 1,25%
nepoznato
  
6 1,50%
ukupno: 399

Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Srbski dnevnik", Novi Sad 1857. godine
  2. ^ Politika, 24. jun 1938, str. 11 digitalna.nb.rs
  3. ^ Nikolajević, Dimitrije (1911). Prepiska đenerala Budislava Budisavljevića (1790-1862). Sremski Karlovci. 
  4. ^ "Politika", 12. jun 1938.
  5. ^ Stranjaković 1991, str. 222.
  6. ^ Stranjaković 1991, str. 213.
  7. ^ Stranjaković 1991, str. 236.
  8. ^ a b „Arhijerejsko namjesništvo ličko: Parohija Bunić”. Srpska pravoslavna crkva: Eparhija gornjokarlovačka. Pristupljeno 27. 8. 2012. 
  9. ^ Popis stanovništva 2001. Arhivirano na sajtu Wayback Machine (14. februar 2011), Pristupljeno 15. 4. 2013.
  10. ^ „Popis stanovništva 2011.”. Državni zavod za statistiku RH. 2011. Arhivirano iz originala 15. 11. 2013. g. Pristupljeno 15. 4. 2013. 
  11. ^ a b Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
  12. ^ Rastić, Dane

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]