Pređi na sadržaj

Garadok

Koordinate: 55° 28′ 00″ S; 29° 59′ 00″ I / 55.466667° S; 29.983333° I / 55.466667; 29.983333
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Garadok
Гарадок; Городок

Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Belorusija
Oblast Vitepska oblast
RejonGaradočki rejon
Osnovanprvi pomen tokom XIII veka
Status grada1772.
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2014.12.300 (procena)
Geografske karakteristike
Koordinate55° 28′ 00″ S; 29° 59′ 00″ I / 55.466667° S; 29.983333° I / 55.466667; 29.983333
Vremenska zonaUTC+3
Garadok na karti Belorusije
Garadok
Garadok
Garadok na karti Belorusije
Poštanski broj211573
Pozivni broj+375 2139
Registarska oznaka2

Garadok ili Gorodok (blr. Гарадок; rus. Городок) grad je u severnom delu Republike Belorusije. Administrativno pripada Garadočkom rejonu čiji je ujedno i administrativni centar u Vitepskoj oblasti.

Prema proceni iz 2014. u gradu je živelo oko 12.300 stanovnika.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Garadok je smešten na obalama reke Usise (ili Gorožanke, leve pritoke reke Obalj) i Lugavskog jezera, na oko 29 km severno od administrativnog centra oblasti grada Vitepska. Važan je železnički i drumski centar na međunarodnim trasama koje povezuju gradove Vitepsk u Belorusiji i Nevelj u Rusiji.

Istorija[uredi | uredi izvor]

U istorijskim izvorima Garadok se po prvi put pominje u letopisima iz prve polovine XIII veka kao «Gradić u blizini Polacka», a u vezi sa bitkom između polackih i litvanskih kneževa za prevlast u tom kraju. Kasnije se pominje i na pojedinim kartama iz 1579. godine.

Sve do XVI veka naselje je bilo delom Jezeriščenskog okruga, a okružnim centrom postaje krajem XVI veka nakon propasti utvrđenja u Jezjarišču. U isto vreme u naselju je podignuto i utvrđenje. Na karti Tomaša Makovskog iz 1613. godine Garadak se označava kao naseljeno mesto u granicama Vitepskog vojvodstva Velike Litvanske Kneževine.

Nakon prve podele Poljske 1772. Garadok postaje delom Ruske Imperije, i već 9. jula iste godine administrativno biva uređen kao gradsko naselje. U prve četiri godine ruske vlasti prvo je bio delom Polacke gubernije, potom Beloruske (1796—1802) i na posletku Vitepske gubernije (od 1802).

Prema podacima sveruskog popisa stanovništva iz 1897. u gradu su živela 5.023 stanovnika, a u etničkom smislu najviše je bilo Jevreja (3.411) i Belorusa (1.297), dok je Rusa bilo zanemarivo malo (svega 249).[1]

Nakon Oktobarske revolucije 1919. grad je postao delom Ruske SFSR, ali se u njenim granicama nije dugo zadržao pošto je 17. jula 1924. i službeno postao delom novoosnovane Beloruske SSR. Iste godine postao je rejonski centar u Vitepskoj oblasti.

Tokom Drugog svetskog rata grad jebio pod okupacijom fašističke Nemačke od 9. jula 1941. pa do 24. decembra 1943. kada je oslobođen od strane sovjetske armije.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema proceni, u gradu je 2014. živelo 12.300 stanovnika.

Kretanje broja stanovnika
1979. 1989. 1999. 2009. 2014.
12.263[2] 14.338 14.338 12.968 12.300

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Garadы і vёskі Belarusі: Эncыklapedыя. T.2, kn.2. Gomelьskaя voblascь/S. V. Marcэleў; Rэdkalegія: G. P. Paškoў (galoўnы rэdaktar) і іnš. — Mn.: BelЭn, 520s.: іl. Tыraž 4000 эkz. 2005. ISBN 978-985-11-0330-6.. ISBN 978-985-11-0302-3.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]