Garadok
Garadok Гарадок; Городок | |
---|---|
![]() | |
Administrativni podaci | |
Država | ![]() |
Oblast | ![]() |
Rejon | Garadočki rejon |
Osnovan | prvi pomen tokom XIII veka |
Status grada | 1772. |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2014. | 12.300 (procena) |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 55° 28′ 00″ S; 29° 59′ 00″ I / 55.466667° S; 29.983333° I |
Vremenska zona | UTC+3 |
Poštanski broj | 211573 |
Pozivni broj | +375 2139 |
Registarska oznaka | 2 |
Garadok ili Gorodok (blr. Гарадок; rus. Городок) grad je u severnom delu Republike Belorusije. Administrativno pripada Garadočkom rejonu čiji je ujedno i administrativni centar u Vitepskoj oblasti.
Prema proceni iz 2014. u gradu je živelo oko 12.300 stanovnika.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Garadok je smešten na obalama reke Usise (ili Gorožanke, leve pritoke reke Obalj) i Lugavskog jezera, na oko 29 km severno od administrativnog centra oblasti grada Vitepska. Važan je železnički i drumski centar na međunarodnim trasama koje povezuju gradove Vitepsk u Belorusiji i Nevelj u Rusiji.
Istorija[uredi | uredi izvor]
U istorijskim izvorima Garadok se po prvi put pominje u letopisima iz prve polovine XIII veka kao «Gradić u blizini Polacka», a u vezi sa bitkom između polackih i litvanskih kneževa za prevlast u tom kraju. Kasnije se pominje i na pojedinim kartama iz 1579. godine.
Sve do XVI veka naselje je bilo delom Jezeriščenskog okruga, a okružnim centrom postaje krajem XVI veka nakon propasti utvrđenja u Jezjarišču. U isto vreme u naselju je podignuto i utvrđenje. Na karti Tomaša Makovskog iz 1613. godine Garadak se označava kao naseljeno mesto u granicama Vitepskog vojvodstva Velike Litvanske Kneževine.
Nakon prve podele Poljske 1772. Garadok postaje delom Ruske Imperije, i već 9. jula iste godine administrativno biva uređen kao gradsko naselje. U prve četiri godine ruske vlasti prvo je bio delom Polacke gubernije, potom Beloruske (1796—1802) i na posletku Vitepske gubernije (od 1802).
Prema podacima sveruskog popisa stanovništva iz 1897. u gradu su živela 5.023 stanovnika, a u etničkom smislu najviše je bilo Jevreja (3.411) i Belorusa (1.297), dok je Rusa bilo zanemarivo malo (svega 249).[1]
Nakon Oktobarske revolucije 1919. grad je postao delom Ruske SFSR, ali se u njenim granicama nije dugo zadržao pošto je 17. jula 1924. i službeno postao delom novoosnovane Beloruske SSR. Iste godine postao je rejonski centar u Vitepskoj oblasti.
Tokom Drugog svetskog rata grad jebio pod okupacijom fašističke Nemačke od 9. jula 1941. pa do 24. decembra 1943. kada je oslobođen od strane sovjetske armije.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Prema proceni, u gradu je 2014. živelo 12.300 stanovnika.
1979. | 1989. | 1999. | 2009. | 2014. |
---|---|---|---|---|
12.263[2] | 14.338 | 14.338 | 12.968 | 12.300 |
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Демоскоп Weekly - Приложение. Справочник статистических показателей
- ^ „BELARUS: Cities & Settlements”. City Population. Pristupljeno 17. 2. 2013.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Garadы і vёskі Belarusі: Эncыklapedыя. T.2, kn.2. Gomelьskaя voblascь/S. V. Marcэleў; Rэdkalegія: G. P. Paškoў (galoўnы rэdaktar) і іnš. — Mn.: BelЭn, 520s.: іl. Tыraž 4000 эkz. 2005. ISBN 978-985-11-0330-6.. ISBN 978-985-11-0302-3.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Službena veb stranica pripadajućeg rejona Arhivirano na sajtu Wayback Machine (15. januar 2016)
- Neslužbeni gradski info portal
- Položaj naselja na mapi pripadajućeg rejona
- Spisak naseljenih mesta u Republici Belorusiji