Gadžijevo
Gadžijevo Gadžievo | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Rusija |
Federalni okrug | Severozapadni |
Oblast | Murmanska oblast |
Rejon | ZATO Aleksandrovsk |
Osnovan | 1957. |
Status grada | od 1981. |
Stara imena | do 1967 − Jageljnaja Guba do 1981 − Gadžijevo do 1994 − Murmansk-130 do 1999 − Skalistij |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2017 | 12.904 |
— gustina | 95,59 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 69° 15′ 06″ S; 33° 19′ 00″ I / 69.2518° S; 33.3167° I |
Vremenska zona | UTC+3 |
Aps. visina | 72 m |
Površina | 135 km2 |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 184670 |
Pozivni broj | (+7) 81539 |
Registarska oznaka | 51 |
OKATO kod | 47 529 |
Gadžijevo (rus. Гаджиево) grad je na krajnjem severozapadu evropskog dela Ruske Federacije. Nalazi se na krajnjem severu Murmanske oblasti i administrativno pripada njenom Aleksandrovskom okrugu. U gradu se nalazi vojna baza ruske mornarice i sam grad, baš kao i ceo okrug, ima status zatvorenog vojničkog grada.
Zvaničan status grada ima od 1981. godine. Prema procenama nacionalne statističke službe za 2017. u gradu je živelo 12.904 stanovnika.
Geografija
[uredi | uredi izvor]Grad Gadžijevo smešten je u severnom delu Murmanske oblasti na obali jednog od zaliva (zaliv Sajda) Koljskog zaliva Barencovog mora. U samoj gradi i oko njega nalazi se nekoliko manjih jezera, a središte grada leži na nadmorskoj visini od 72 metra.
Grad se nalazi na oko 35 kilometara severnije od administrativnog centra oblasti, grada Murmanska, a najbliža gradska naselja su gradovi Snežnogorsk na jugozapadu i Poljarnij na jugoistoku (oba udaljena oko desetak kilometara).
Istorija
[uredi | uredi izvor]Naseljeno mesto pod imenom Jageljnaja Guba (rus. Ягельная Губа) zvanično je osnovano 15. maja 1957. godine kao radničko naselje. Pod prvobitnim imenom bilo je poznato narednih deset godina, sve do 1967. godine kada je preimenovano u sadašnji naziv u čast sovjetskog mornara i Heroja Sovjetskog Saveza Magometa Gadžijeva koji je poginuo na tom području 12. maja 1942. godine.
Odlukom Prezidijuma Vrhovnog sovjeta Ruske SFSR od 14. septembra 1981. naselju je dodeljen zvaničan administrativni status grada i promenjeno mu je ime u Skalistij (rus. Скалистый) iako se u zvaničnim državnim dokumentima pominjalo pod nazivom Murmansk-130. Naziv Skalistij postao je zvaničan u januaru 1994. i pod tim imenom grad je bio poznat do 1999. kada je ponovo preimenovan na sadašnji naziv.
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]Prema podacima sa popisa stanovništva 2010. u gradu je živelo 11.068 stanovnika, dok je prema procenama nacionalne statističke službe za 2017. grad imao 12.904 stanovnika.[1]
1959. | 1970. | 1979. | 1989. | 2002. | 2010. | 2017. |
---|---|---|---|---|---|---|
--- | --- | --- | --- | 12.180[2] | 11.068[3] | 12.904 |
Po broju stanovnika grad Gadžijevo nalazi se na 854. mestu od 1.112 zvaničnih gradova Rusije. Gadžijevo je teritorijalno organizovano kao jedna od tri gradske opštine Aleksandrovskog okruga i jedina je gradska opština u tom okrug u čijem sastavu se nalazi još jedno naselje, Olenjaja Guba.
Vidi još
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ „Čislennostь naseleniя Rossiйskoй Federacii po municipalьnыm obrazovaniяm na 1 яnvarя 2017 goda”. Arhivirano iz originala 31. 07. 2017. g. Pristupljeno 16. 09. 2017.
- ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012.
- ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (Federalni zavod za statistiku) (2011). „Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda. Tom 1 (Nacionalni popis stanovništva 2010, 1. svezak)”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda (Nacionalni popis stanovništva 2010) (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012.
Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]