Dinastija Istočni Đin
 | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| ANTIKA | |||||||
| Neolit c. 8500 – c. 2070 p. n. e. | |||||||
| Dinastija Sja c. 2070 – c. 1600 p. n. e. | |||||||
| Dinastija Šang c. 1600 – c. 1046 p. n. e. | |||||||
| Dinastija Džou c. 1046 – 256 p. n. e. | |||||||
| Zapadni Džou | |||||||
| Istočni Džou | |||||||
| Proleće i Jesen | |||||||
| Zaraćene države | |||||||
| CARSTVO | |||||||
| Dinastija Ćin 221–206 p. n. e. | |||||||
| Dinastija Han 206 p. n. e. – 220 n. e. | |||||||
| Zapadni Han | |||||||
| Dinastija Sin | |||||||
| Istočni Han | |||||||
| Tri kraljevstva 220–280 | |||||||
| Vej, Šu i Vu | |||||||
| Dinastija Đin 265–420 | |||||||
| Zapadni Đin | |||||||
| Istočni Đin | Šesnaest kraljevstava | ||||||
| Južne i Sjeverne dinastije 420–589 | |||||||
| Dinastija Suej 581–618 | |||||||
| Dinastija Tang 618–907 | |||||||
| (Druga Džou dinastija 690–705) | |||||||
| Pet dinastija i deset kraljevstava 907–960 |
Dinastija Ljao 907–1125 | ||||||
| Dinastija Sung 960–1279 |
|||||||
| Severni Sung | Zapadni Sja | ||||||
| Južni Sung | Đin | ||||||
| Dinastija Juan 1271–1368 | |||||||
| Dinastija Ming 1368–1644 | |||||||
| Dinastija Ćing 1644–1911 | |||||||
| SAVREMENO DOBA | |||||||
| Republika Kina 1912–1949 | |||||||
| Narodna Republika Kina 1949–sadašnjost |
Republika Kina (Tajvan) 1949–sadašnjost | ||||||
Pod vođstvom S-ma Ruija dinastija Đin je 317. god. uspostavila novu prestonicu u južnom delu Kine, u gradu Điankangu (današnja pokrajina Đangsu). Rivalske Vu Hu države na severu nisu priznavale legitimnost ove dinastije i zvale su je Langje.
Dinastiju su oslabile pobune generala poput Vang Duna i Su Juna, no Bitka na reci Fej 383. god. protiv snaga Ranog Ćina (koji je nakratko ujedinio severnu Kinu od 351—394. god.), zahvaljujući kratkotrajnoj saradnji kancelara Sje Ana i generala Huan Čonga. Brat Huana Čonga, veliki general Huan Ven, je 403. god. nakratko uzurpirao prestol gde je za cara postavio svog sina Huan Xuana i promenio ime dinastije u Ču, ali ga je ubio general Liju Ju 404. god., koji je prestol vratio caru Anu. Međutim, smatrajući da je dovoljno osigurao vlast, Li Ju je cara Ana 419. god. dao zadaviti i na njegovo mesto postavio njegova brata koji je nakratko vladao kao Car Gung iz dinastije Đin. On je bio primoran abdicirati u korist Car Liju Sung iz dinastije Sung, osnivača dinastije Liju Sung.
Spisak vladara dinastije Istočni Đin[uredi | uredi izvor]
| Posthumno ime | Hramovno ime | Lično ime | Vladarsko ime | Period vladavine |
|---|---|---|---|---|
| Konvencija za navođenje: posthumno ime. | ||||
| Car Juen 元帝 (Yuándì) |
Džung-cung 中宗 (Jìn Zhōngzōng) |
S’-ma Žui 司马睿 (Sīmǎ Ruì) |
Đijen-vu (建武) Da-sjing (大兴) Jung-čang (永昌) |
317-318 318-321 321-322. |
| Car Ming 明帝 (Míngdì) |
Su-cung 肃宗 (Sùzōng) |
S’-ma Šao 司马绍 (Sīmǎ Shào) |
Jung-čang (永昌) Tai-ning (太宁) |
322-323 323-325. |
| Car Čeng 成帝 (Chéngdì) |
Sjen-cung 显宗 (Xiǎnzōng) |
S’-ma Jen 司马衍 (Sīmǎ Yǎn) |
Tai-ning (太宁) Sjen-h’ (咸和) Sjen-kang (咸康) |
325 326-334 335-342. |
| Car Kang 康帝 (Kāngdì) |
nema | S’-ma Jue 司马岳 (Sīmǎ Yuè) |
Đijen-juan (建元) | 343-344. |
| Car Mu 穆帝 (Mùdì) |
Sjao-cung 孝宗 (Jìn Xiàozōng) |
S’-ma Dan 司马聃 (Sīmǎ Dān) |
Jung-h’ (永和) Šeng-ping (升平) |
345-356 357-361. |
| Car Ai 哀帝 (Āidì) |
nema | S’-ma Pi 司马丕 (Sīmǎ Pī) |
Lung-h’ (隆和) Sjing-ning (兴宁) |
362-363 363-365. |
| Car Fei 废帝 (Fèidì) |
nema | S’-ma Ji 司马奕 (Sīmǎ Yì) |
Tai-h’ (太和) | 365-371. |
| Car Đijen-ven 简文皇帝 (Jiǎnwén huángdì) |
Tai-cung 太宗 (Tàizōng) |
S’-ma Ji 司马昱 (Sīmǎ Yù) |
Sjen-an (咸安) | 371-372. |
| Car Sjao-vu 孝武皇帝 (Xiàowǔ huángdì) |
Lije-cung 晋烈宗 (Lièzōng) |
S’-ma Jao 司马曜 (Sīmǎ Yào) |
Ning-kang (宁康) Tai-juen (太元) |
373-375 376-396. |
| Car An 安帝 (Āndì) |
nema | S’-ma D’-cung 司马德宗 (Sīmǎ Dézōng) |
Lung-an (隆安) Juen-sjing (元兴) Ji-sji (义熙) |
397-401 402-404 405-418. |
| Car Gung 恭帝 (Gōngdì) |
nema | S’-ma D’-ven 司马德文 (Sīmǎ Déwén) |
Juen-sji (元熙) | 419-420. |
Izvori[uredi | uredi izvor]
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Serdarević, Seid, ur. (2002). The Times Povijest svijeta. Zagreb: Hena.com. ISBN 978-953-6510-62-7.