Dlaka

Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije
Skoči na: navigacija, pretraga
Poprečni presjek dlake
Dlake po tijelu muškarca i žene

Dlake su negranate, cilindrične, rožnate tvorevine kože mnogih vrsta sisara.

One izlaze iz epiderma, iako izrastaju iz folikula koji su smješteni dublje, u dermu. Iako mnogo drugih organizama, pogotovo insekata, imaju vlaknaste izrasline, one se ne smatraju dlakama. Takve „dlake“ (trihomi) postoje i kod biljaka. Izrasline te vrste kod zglavkara, kao što su insekti i pauci, nazivaju se čekinje. Sve dlake na tijelu sisara čine krzno (jedino postoji ta razlika u srpskom jeziku da se dlake ljudi ne nazivaju krznom, jer je to izraz rezervisan za životinje, dok se za ljudske dlake koristi termin kosa ili, jednostavno, dlake). Postoje i neke vrste mačaka, pasa i miševa koji imaju malo ili uopšte nemaju krzno. Kod nekih vrsta, krzno postoji samo u nekim razdobljima života.

Osnovni gradivni materijal dlake je keratin. Keratini su bjelančevine, dugih lanaca (polimeri) aminokiselina.

Kosa[uredi]

Vista-xmag.png Za više informacija pogledajte članak Kosa

Kosa je izraz koji se koristi za sve dlake koje rastu na glavi čovjeka.

Ljudska kosa može porasti mnogo duže nego kod većine sisara a dlake su raspoređene gušće nego na ostatku tijela. Prosječno ljudsko tjeme ima oko 100.000 folikula. Tokom života iz jedne folikule može izrasti 20 različitih vlasi.

Rast i razvoj dlaka na tijelu[uredi]

Na različitim dijelovima ljudskog tijela rastu različite vrste dlaka. Od djetinjstva prema starosti, dlake mogu da pokrivaju cijelo tijelo, osim dijelova kao što su usne, dlanovi, pupak, tabani i neki spoljašnji dijelovi genitalija, bez obzira na pol i rasu. Gustina dlaka je različita u zavisnosti od pojedinca.

Rastući nivo muških hormona (androgena) u pubertetu uzrokuje transformaciju malih dlačica u stidne dlake na pojedinim dijelovima tijela.

Vikiostava
Vikimedijina ostava ima još multimedijalnih datoteka vezanih za: Dlaka