Dlaka

Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Poprečni presjek dlake
Dlake po tijelu muškarca i žene

Dlake su negranate, cilindrične, rožnate tvorevine kože mnogih vrsta sisara.

One izlaze iz epiderma, iako izrastaju iz folikula koji su smješteni dublje, u dermu. Iako mnogo drugih organizama, pogotovo insekata, imaju vlaknaste izrasline, one se ne smatraju dlakama. Takve „dlake“ (trihomi) postoje i kod biljaka. Izrasline te vrste kod zglavkara, kao što su insekti i pauci, nazivaju se čekinje. Sve dlake na tijelu sisara čine krzno (jedino postoji ta razlika u srpskom jeziku da se dlake ljudi ne nazivaju krznom, jer je to izraz rezervisan za životinje, dok se za ljudske dlake koristi termin kosa ili, jednostavno, dlake). Postoje i neke vrste mačaka, pasa i miševa koji imaju malo ili uopšte nemaju krzno. Kod nekih vrsta, krzno postoji samo u nekim razdobljima života.

Osnovni gradivni materijal dlake je keratin. Keratini su bjelančevine, dugih lanaca (polimeri) aminokiselina.

Kosa[uredi]

Za više informacija pogledajte članak Kosa.

Kosa je izraz koji se koristi za sve dlake koje rastu na glavi čovjeka.

Ljudska kosa može porasti mnogo duže nego kod većine sisara a dlake su raspoređene gušće nego na ostatku tijela. Prosječno ljudsko tjeme ima oko 100.000 folikula. Tokom života iz jedne folikule može izrasti 20 različitih vlasi.

Rast i razvoj dlaka na tijelu[uredi]

Na različitim dijelovima ljudskog tijela rastu različite vrste dlaka. Od djetinjstva prema starosti, dlake mogu da pokrivaju cijelo tijelo, osim dijelova kao što su usne, dlanovi, pupak, tabani i neki spoljašnji dijelovi genitalija, bez obzira na pol i rasu. Gustina dlaka je različita u zavisnosti od pojedinca.

Rastući nivo muških hormona (androgena) u pubertetu uzrokuje transformaciju malih dlačica u stidne dlake na pojedinim dijelovima tijela.