Dušan Babac
Dušan Babac | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 8. septembar 1969. |
Mesto rođenja | Beograd, SFRJ |
Obrazovanje | Rudarsko-geološki fakultet |
Naučni rad | |
Polje | Geologija Vojna istorija Heraldika |
Institucija | Univerzitet u Beogradu |
Nagrade | Orden Belog orla Orden Karađorđeve zvezde |
Dušan Babac (Beograd, 8. septembar 1969) srpski je geolog, heraldičar, publicista. Član je Udruženja književnika Srbije i član krunskog veća i predsedavajući savetodavnih tela krune.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Rođen 8. septembra 1969. godine od oca Marka Babca, teoretičara filma i režisera. Osnovnu i srednju školu završio je u Beogradu. Diplomirao na Rudarsko-geološkom fakultetu 1995. godine. Od 1995. do 2001. godine bio je zaposlen u preduzeću za inžinjering, projektovanje i izvođenje „Balbi Internacional“ glavni inžinjer geološkog odeljenja a potom i pomoćnik tehničkog direktora. U tom periodu 1998. godine odbranio je magistarsku tezu pod nazivom „Matematičko modeliranje neogenih basena u Srbiji“. Od 2001. do 2004. godine, bio je šef kabineta pri kancelariji prestolonaslednika Aleksandra Karađorđevića. Od 2004. do 2006. godine, bio je zaposlen kao klijent servis direktor u konsultantskoj firmi (MS&L) pri sektoru za odnose sa javnošću. Od 2006. do 2008. godine, bio je zamenik generalnog direktora u firmi "Logos" koja se bavi odnosima sa javnošću. Od 2008. do 2009. bio je direktor za Srbiju u kompaniji (Manpower). Od 2009. godine je zaposlen u kao direktor korporativnih komunikacija u revizorsko konsultantskoj firmi (BDO).
Oženjen je i otac tri sina.
Vojna tradicija, Heraldika, Monarhija[uredi | uredi izvor]
Potiče iz porodice sa vojnom tradicijom. Njegov deda pešadijski major Pavle Babac, pripadnik Jugoslovenske vojske preneo je na njega znanje o vojsci nekadašnje države. Od 1995. godine objavio je veći broj popularnih članaka u Glasniku Istorijskog muzeja Srbije, Vesniku Vojnog muzeja i specijalizovanim časopisima u Srbiji, Republici Srpskoj, Sloveniji, Francuskoj, Rusiji, Nemačkoj, Italiji i Japanu.[1] Član Srpskog Heraldičkog društva "Beli Orao” od 1995, potpredsednik Društva od jula 2003. Član je krunskog veća od 2004. godine i direktor fonda Kraljevski dvor. Od 1. marta 2024. godine je predsedavajući savetodavnih tela krune.[2] Član je redakcionog saveta ruskog časopisa za vojnu istoriju "Stari Arsenal" (rus. Старый Цейхгауз) od 2009. godine.[3] Član je Udruženja književnika Srbije.
Filmski konsultant[uredi | uredi izvor]
Kao konsultant za vojne uniforme učestvovao je realizaciji više igranih filmova, TV serija i pozorišnih predstava među kojima se ističu: Naša Engleskinja, Nož, Velika Drama, Rat i mir, Turneja, Sveti Georgije ubiva aždahu, Besa, Kako su me ukrali Nemci, Kad svane dan, Ravna gora i Kralj Petar Prvi.[1]
Odlikovanja[uredi | uredi izvor]
- Orden Karađorđeve zvezde, Komandir (Kraljevski dom Karađorđevića).[4]
- Orden Belog orla, Veliki krst (Kraljevski dom Karađorđevića).[3]
Bibliografija[uredi | uredi izvor]
Knjige[uredi | uredi izvor]
Domaće publikacije[uredi | uredi izvor]
- Specijalne jedinice Jugoslovenske vojske u Aprilskom ratu, Beograd 2006.
- Armije na Balkanu 1914—1918., Beograd 2006. i 2014. (koautor sa N. Tomas).
- Crnogorska vojska 1896—1916., Beograd 2007. (koautor sa Č. Vasić i M. Marković).
- Elitni vidovi Jugoslovenske vojske u Aprilskom ratu, Beograd 2008.
- Garda u Srbiji 1829—1945., Beograd 2009. (koautor sa Č. Vasić)
- Srpski husar, Beograd 2010.
- Vojska Srbije, Beograd 2011. (koautor sa Z. Vesić)
- Srpska vojska u ratovima za nezavistnost 1876—1878., Beograd 2011. (koautor sa Č. Vasić)
- Dvorski kompleks na Dedinju, Beograd 2012. (koautor sa T. Borić, B. Crvenković, J. Todorović, A. Radovanović)
- Srbi i revolucija 1848—1849., Beograd 2013.
- Srpska vojska u Velikom ratu: 1914—1918., Beograd 2013.
- Vojne oznake u Srbiji 1845—1945, Beograd 2014.
- Srbija i Rusija u Velikom ratu, Beograd 2014.
- Srpska vojska u ratu sa Bugarskom 1885-1886, Beograd 2015.
- Đeneral Mihailović: završna reč, Beograd 2015. (koautor sa B. Dimitrijević)
- Srbi - Ruski vojni zapovednici: od vremena Petra Velikog do oktobarske revolucije, Beograd 2016.
- Tajne kraljevskog blaga, Beograd 2016. (koautor sa A. Ognjević)
- Srbi-američki ratni heroji, Beograd 2017.
- Aleksandar I: viteški kralj, Beograd 2018.
- Petar II, Kralj u izgnanstvu, Beograd 2018.
- Petar I, Kralj oslobodilac, Beograd 2019.
- Srbi - čuvari granice Habzburške monarhije, Beograd 2019.
- U službi krune, Beograd 2019. (koautor sa Č. Vasić).
- Kralj Nikola: car junaka, Beograd 2020.
- Rat izgubljene generacije, Beograd 2020.
- Srpski vojnik u Velikom ratu 1914-1918, Beograd 2021.
- Knez Mihailo i njegovo vreme, Beograd 2021.
- Jurišni bataljoni: 1940/41., Beograd 2022.
- Moderni Beograd: 1918—1941., Beograd 2023.
Inostrane publikacije[uredi | uredi izvor]
- Armies in the Balkans 1914—18, Oxford, 2001. (koautor sa N. Tomas)
- Gli eserciti balcanici nella prima Guerra Mondiale, Gorizia, 2014. (koautor sa N. Tomas)
- The Serbian Army in the Wars for Independence against Turkey 1876-1878, Solihull, 2015.
- The Serbian Army in the Great War 1914—1918, Solihull, 2016.
- Serbы – russkie voenačalьniki: ot Petra Velikogo do Oktяbrьskoй revolюcii, Beograd, 2019.
- Prince Mihailo and His Time, Beograd, 2021.
- Yugoslav Armies 1941—45, Oxford, 2022. (koautor sa N. Tomas)
Priređivač[uredi | uredi izvor]
- Moj život: memoari / Kralj Petar II Karađorđević, Beograd 2013.
Katalozi izložbi[uredi | uredi izvor]
- Službeno odelo u Srbiji XIX i XX veka, Beograd 2001. (koautor sa Č. Vasić, B. Bogdanović i N. Krstić).
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b Babac 2014, str. 275.
- ^ Dušan Babac novi predsedavajući savetogdavnih tela krune
- ^ a b Acović 2013, str. 510.
- ^ Obeleženo 25 godina postojanja Krunskog saveta
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Babac, Dušan (2013). Vojne Oznake u Srbiji 1845–1945. Beograd: Službeni glasnik. ISBN 978-86-519-1809-7. COBISS.SR 206149644
- Acović, Dragomir (2013). Slava i čast - Odlikovanja među Srbima: Srbi među odlikovanjima. Beograd: Službeni glasnik. ISBN 978-86-519-1750-2.