Dušan Babac

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Dušan Babac
Lični podaci
Datum rođenja(1969-09-08)8. septembar 1969.(54 god.)
Mesto rođenjaBeograd, SFRJ
ObrazovanjeRudarsko-geološki fakultet
Naučni rad
PoljeGeologija
Vojna istorija
Heraldika
InstitucijaUniverzitet u Beogradu
NagradeOrden Belog orla
Orden Karađorđeve zvezde

Dušan Babac (Beograd, 8. septembar 1969) srpski je geolog, heraldičar, publicista. Član je Udruženja književnika Srbije i član krunskog veća i predsedavajući savetodavnih tela krune.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen 8. septembra 1969. godine od oca Marka Babca, teoretičara filma i režisera. Osnovnu i srednju školu završio je u Beogradu. Diplomirao na Rudarsko-geološkom fakultetu 1995. godine. Od 1995. do 2001. godine bio je zaposlen u preduzeću za inžinjering, projektovanje i izvođenje „Balbi Internacional“ glavni inžinjer geološkog odeljenja a potom i pomoćnik tehničkog direktora. U tom periodu 1998. godine odbranio je magistarsku tezu pod nazivom „Matematičko modeliranje neogenih basena u Srbiji“. Od 2001. do 2004. godine, bio je šef kabineta pri kancelariji prestolonaslednika Aleksandra Karađorđevića. Od 2004. do 2006. godine, bio je zaposlen kao klijent servis direktor u konsultantskoj firmi (MS&L) pri sektoru za odnose sa javnošću. Od 2006. do 2008. godine, bio je zamenik generalnog direktora u firmi "Logos" koja se bavi odnosima sa javnošću. Od 2008. do 2009. bio je direktor za Srbiju u kompaniji (Manpower). Od 2009. godine je zaposlen u kao direktor korporativnih komunikacija u revizorsko konsultantskoj firmi (BDO).

Oženjen je i otac tri sina.

Vojna tradicija, Heraldika, Monarhija[uredi | uredi izvor]

Potiče iz porodice sa vojnom tradicijom. Njegov deda pešadijski major Pavle Babac, pripadnik Jugoslovenske vojske preneo je na njega znanje o vojsci nekadašnje države. Od 1995. godine objavio je veći broj popularnih članaka u Glasniku Istorijskog muzeja Srbije, Vesniku Vojnog muzeja i specijalizovanim časopisima u Srbiji, Republici Srpskoj, Sloveniji, Francuskoj, Rusiji, Nemačkoj, Italiji i Japanu.[1] Član Srpskog Heraldičkog društva "Beli Orao” od 1995, potpredsednik Društva od jula 2003. Član je krunskog veća od 2004. godine i direktor fonda Kraljevski dvor. Od 1. marta 2024. godine je predsedavajući savetodavnih tela krune.[2] Član je redakcionog saveta ruskog časopisa za vojnu istoriju "Stari Arsenal" (rus. Старый Цейхгауз) od 2009. godine.[3] Član je Udruženja književnika Srbije.

Filmski konsultant[uredi | uredi izvor]

Kao konsultant za vojne uniforme učestvovao je realizaciji više igranih filmova, TV serija i pozorišnih predstava među kojima se ističu: Naša Engleskinja, Nož, Velika Drama, Rat i mir, Turneja, Sveti Georgije ubiva aždahu, Besa, Kako su me ukrali Nemci, Kad svane dan, Ravna gora i Kralj Petar Prvi.[1]

Odlikovanja[uredi | uredi izvor]

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

Knjige[uredi | uredi izvor]

Domaće publikacije[uredi | uredi izvor]
  • Specijalne jedinice Jugoslovenske vojske u Aprilskom ratu, Beograd 2006.
  • Armije na Balkanu 1914—1918., Beograd 2006. i 2014. (koautor sa N. Tomas).
  • Crnogorska vojska 1896—1916., Beograd 2007. (koautor sa Č. Vasić i M. Marković).
  • Elitni vidovi Jugoslovenske vojske u Aprilskom ratu, Beograd 2008.
  • Garda u Srbiji 1829—1945., Beograd 2009. (koautor sa Č. Vasić)
  • Srpski husar, Beograd 2010.
  • Vojska Srbije, Beograd 2011. (koautor sa Z. Vesić)
  • Srpska vojska u ratovima za nezavistnost 1876—1878., Beograd 2011. (koautor sa Č. Vasić)
  • Dvorski kompleks na Dedinju, Beograd 2012. (koautor sa T. Borić, B. Crvenković, J. Todorović, A. Radovanović)
  • Srbi i revolucija 1848—1849., Beograd 2013.
  • Srpska vojska u Velikom ratu: 1914—1918., Beograd 2013.
  • Vojne oznake u Srbiji 1845—1945, Beograd 2014.
  • Srbija i Rusija u Velikom ratu, Beograd 2014.
  • Srpska vojska u ratu sa Bugarskom 1885-1886, Beograd 2015.
  • Đeneral Mihailović: završna reč, Beograd 2015. (koautor sa B. Dimitrijević)
  • Srbi - Ruski vojni zapovednici: od vremena Petra Velikog do oktobarske revolucije, Beograd 2016.
  • Tajne kraljevskog blaga, Beograd 2016. (koautor sa A. Ognjević)
  • Srbi-američki ratni heroji, Beograd 2017.
  • Aleksandar I: viteški kralj, Beograd 2018.
  • Petar II, Kralj u izgnanstvu, Beograd 2018.
  • Petar I, Kralj oslobodilac, Beograd 2019.
  • Srbi - čuvari granice Habzburške monarhije, Beograd 2019.
  • U službi krune, Beograd 2019. (koautor sa Č. Vasić).
  • Kralj Nikola: car junaka, Beograd 2020.
  • Rat izgubljene generacije, Beograd 2020.
  • Srpski vojnik u Velikom ratu 1914-1918, Beograd 2021.
  • Knez Mihailo i njegovo vreme, Beograd 2021.
  • Jurišni bataljoni: 1940/41., Beograd 2022.
  • Moderni Beograd: 1918—1941., Beograd 2023.
Inostrane publikacije[uredi | uredi izvor]
  • Armies in the Balkans 1914—18, Oxford, 2001. (koautor sa N. Tomas)
  • Gli eserciti balcanici nella prima Guerra Mondiale, Gorizia, 2014. (koautor sa N. Tomas)
  • The Serbian Army in the Wars for Independence against Turkey 1876-1878, Solihull, 2015.
  • The Serbian Army in the Great War 1914—1918, Solihull, 2016.
  • Serbы – russkie voenačalьniki: ot Petra Velikogo do Oktяbrьskoй revolюcii, Beograd, 2019.
  • Prince Mihailo and His Time, Beograd, 2021.
  • Yugoslav Armies 1941—45, Oxford, 2022. (koautor sa N. Tomas)

Priređivač[uredi | uredi izvor]

Katalozi izložbi[uredi | uredi izvor]

  • Službeno odelo u Srbiji XIX i XX veka, Beograd 2001. (koautor sa Č. Vasić, B. Bogdanović i N. Krstić).

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]