Dušan D. Vuksan
Dušan D. Vuksan | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 3. jul 1881. |
Mesto rođenja | Medak, Austrougarska |
Datum smrti | 24. decembar 1944.63 god.) ( |
Mesto smrti | Beograd, SFRJ |
Naučni rad | |
Polje | filologija, istorija |
Institucija | Državni muzej na Cetinju |
Dušan D. Vuksan (Medak, 3. jul 1881 — Beograd, 24. decembar 1944) bio je srpski filolog i istoričar. Bavio se proučavanjem književne, kulturne, društvene i političke istorije srpskog naroda, sa posebnim težištem na proučavanju novovekovne istorije Crne Gore, Boke Kotorske i Hercegovine tokom 18. i 19. veka. Takođe se bavio arheografskom obradom i opisivanjem starih srpskih rukopisnih knjiga.[1]
Biografija[uredi | uredi izvor]
Rođen je u selu Medak kod Gospića u Lici. Poticao je iz srpske pravoslavne porodice. Studije iz oblasti slavistike i klasične filologije završio je na Sveučilištu u Zagrebu. Potom je radio kao nastavnik u Bjelovaru, a zatim se preselio u Kraljevinu Crnu Goru, gde je od 1910. do 1913. godine radio kao nastavnik latinskog i srpskog jezika u gimnaziji na Cetinju. Tokom narednih godina, radio je kao nastavnik u novoustanovljenim gimnazijama u Peći i Beranama, a takođe je obavljao i dužnost upravnika u pomenutim ustanovama. Kasnije je bio prosvetni inspektor Zetske oblasti, a potom i upravnik učiteljske škole u Beranama. Za direktora Cetinjske gimnazije postavljen je 1926. godine, a ujedno je postao i postao vršilac dužnosti upravnika Državnog muzeja na Cetinju. Nedugo potom, napustio je funkciju direktora gimnazije, posvetivši se istraživačkim i naučnim poslovima u Državnom muzeju.
Prepoznavši izuzetan značaj arhivske građe koja je čuvana u fondovima Državnog muzeja, u potpunosti se posvetio sređivanju i temeljnom proučavanju arhivskog materijala, koji je najvećim delom poticao iz 18. i 19. veka. Neposredan uvid u istorijske izvore iz pomenutog razdoblja, koji su velikim delom bili neproučeni i neobjavljeni, omogućio mu je da u svojim radovima rasvetli mnoga ključna pitanja iz novovekovne istorije srpskog naroda u oblastima Crne Gore, Boke Kotorske i Hercegovine, a njegovi naučni radovi su upravo zahvaljujući svojoj neposrednoj utemeljenosti na istorijskim izvorima zadržali trajnu vrednost. U nameri da arhivsku građu učini dostupnom najširoj stručnoj i ostaloj javnosti, pokrenuo je 1927. godine stručni časopis pod nazivom Zapisi, koji je izlazio sve do 1941. godine. U tom razdoblju, na stranicama ovog časopisa objavio je gotovo 4500 dokumenata.
Počevši od 1936. godine živeo je u Beogradu, posvetivši se daljem sređivanju i objavljivanju prikupljene građe. Ukupno je priredio tri posebne zbirke dokumenata, pod nazivima: Spomenica Petra II Petrovića-Njegoša (1926); Petar I Petrović Njegoš: Poslanice Crnogorcima, Brđanima i Primorcima (1935); Pisma Petra Petrovića Njegoša (1940). Najveći broj naučnih radova i stručnih priloga objavio je u vidu kraćih rasprava u raznim periodičnim publikacijama. Njegovo najznačajnije delo bila je monografija pod naslovom: Petar I Petrović Njegoš i njegovo doba (1951) koja je štampana nakon njegove smrti.
Važniji radovi[uredi | uredi izvor]
- Vuksan, Dušan D., ur. (1926). Spomenica Petra II Petrovića-Njegoša - vladike Rada: 1813-1851-1925. Cetinje: Glavni odbor za prenos Njegoševih kosti.
- Vuksan, Dušan D., ur. (1935). Petar I Petrović Njegoš: Poslanice Crnogorcima, Brđanima i Primorcima. Cetinje: Cetinjsko istorijsko društvo.
- Vuksan, Dušan D., ur. (1940). Pisma Petra Petrovića Njegoša. Beograd: Državna štamparija Kraljevine Jugoslavije.
- Vuksan, Dušan D. (1951). Petar I Petrović Njegoš i njegovo doba. Cetinje: Narodna knjiga.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Vojvodić 1997, str. 317-318.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Vojvodić, Mihailo (1997). „Vuksan Dušan”. Enciklopedija srpske istoriografije. Beograd: Knowledge. str. 317—318.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Istorijska biblioteka: Dušan Vuksan Arhivirano na sajtu Wayback Machine (20. avgust 2019)