Evropeana

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Logo evropeane
Logo evropeane

Evropeana je internet portal koji nudi pristup milionima knjiga, slika, filmova, muzejskih dela i arhivskih zapisa koji su digitalizovani širom Evrope.[1] Više od 3000 ustanova širom Evrope je doprinelo razvoju Evropeane, a među poznatijim su Rijksmuzeum u Amsterdamu, Britanska biblioteka i Luvr.[2][3]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Inicajtiva za pokretanje Evropeane je potekla 2005. godine kada su Žak Širak, predsednik Francuske, i premijeru Poljske, Nemačke, Italije, Španije i Mađarske, pismom Evropskoj Komisiji predložili osnivanje Evropske digitalne biblioteke.[4][5] Nakon ove inicijative, Evropska mreža digitalnih biblioteka započinje sa izradom prototipa biblioteke, koji je nosio naziv Evropska digitalna mreža biblioteka (eng. European Digital Library Network). Evropeanin prototip je pokrenut 20. novembra 2008. godine od strane Viljena Redigna, evropskog komesara za informaciono društvo i medije i predsednika komisije Žoze Manuel Baroza.[6] U julu 2010. godine, Evropeanina kolekcija dostiže 10 miliona digitalizovanih sadržaja.[7][8]Tokom 2011. godine Evropeana uvodi proširenu pretragu koja omogućava pretraživanje pojmova i na drugim platformama, uključujući i Vikipediju.[4] Tokom 2012. godine Evropeana pušta u javnost sve metapodatke pod CC0 licencom, čineći podatke slobodnim za ponovno korišćenje. Evropeanina kolekcija dostiže 25 miliona predmeta[9]

Uloga[uredi | uredi izvor]

Evropeana pruža pristup različitim tipovima sadržaja kulturnog i naučnog nasleđa Evrope. Digitalni predmeti koje korisnik može pronaći na Evropeani nisu uskladišteni na jednom centralnom računaru, nego ostaju u okviru institucije od koje potiču, tj. u okviru njihove mreže. Evropeana skuplja kontekstualne podatke ili metapodatke o predmetima uključujući i malu sliku. Korisnici pretražuju kontekstaulne podatke. Kada pronađu predmet koji su tražili, ako žele da pristupe celokupnom sadržaju predmeta, mogu mu pristupiti sa izvornog sajta na kom se dati sadržaj nalazi.

Različiti tipovi organizacija kulturne baštine — muzeji, biblioteke, arhivi i audiovizuelne kolekcije kategorišu svoj sadržaj na različite načine i koristeći različite standarde. Pristupi često variraju u zavisnosti od države u kojoj se data organizacija nalazi. Da bi sav sadržaj bio pristupačan za pretragu, mora se mapirati po jednom zajedničkom standardu, poznatom kao Evropeanin semantički elementi (eng. Europeana Semantic Elements). Ovaj standard metapodataka trenutno koristi pristup najmanjeg zajedničkog imenitelja pri integraciji različitih tipova digitalnog sadržaja. Uvođenje bogatijeg standarda metapodataka, Evropeanin model podataka (eng. Europeana Data Model), će pomoći korisnicima da dođu do više korisnih podataka.[10][11]

Strategija[uredi | uredi izvor]

U svom strateškom planu za 2011—2015, koji je objavljen u januaru 2011, Evropeana navodi četiri strateške staze koje će figurisati u njenom daljem razvoju.[12]

  1. skupljati: Graditi otvoren i pouzdan izvor evropskog kulturnog i naučnog nasleđa;
  2. olakšati: Podstaći sektore kulturnog i naučnog nasleđa kroz prenos znanja, inovacija i zastupanjem;
  3. raspodeliti: Činiti nasleđe dostupnim za korisnike gde god da su, i kada god budu hteli da mu pristupe;
  4. angažovati: Razvijati nove načine kojim korisnici mogu da učestvuju u svojoj kulturnoj i naučnoj baštini.

Sledeći strateški dokument, koji je donet u tu svrhu, odnosio se na period od 2015—2020. godine.[13]

Organizacija[uredi | uredi izvor]

Evropeana Fondacija[14] je upravno telo Evropeane. Njeni članovi su predsednici i predsedavajući Evropske asocijacije za kulturnu baštinu i informaciona udruženja.

Ova fondacija promoviše saradnju između muzeja, arhiva, audiovizuelnih kolekcija i biblioteka, sve sa ciljem da korisnicima bude dostupan integrisani pristup njihovom sadžaju kroz Evropeanu ili druge usluge.

Fondacija je osnovana po holandskom zakonu kao Stičing evropeana fondacija i smeštena je u Kraljevskoj biblioteci, nacionalnoj biblioteci Holandije. Ona obezbeđuje pravni okvir za upravljanje Evropeanom, zapošljavanje osoblja, finansiranje, i omogućavanje održivosti servisa.[15]

Izvršni direktor Evropeana Fondacije je Džil Kazins.[16]

Projekti[uredi | uredi izvor]

Evropeanina mreža je zajednica stručnjaka (organizovanih i vođenih od strane Evropeanine Fondacije) koji rade u polju digitalnog nasleđa, sa zajedničkim ciljem da prošire i poboljšaju pristup evropskoj digitalnoj kulturnoj baštini.[17]

Projekti koji obezbeđuju tehnologiju i sadržaj:[18]

  • APEx je okvir za saradnju evropskih arhiva zarad mnogobrojnijem i pristupačnijem pristupu njihovom sadržaja na Internetu[19]
  • AthenaPlus je projekat prikupljanja sadržine muzeja, i promovisanje standarda za digitalizaciju muzeja i metapodatke.[20]
  • Digitised Manuscripts to Europeana je projekat finansiran od strane Evropske komisije koji ima za cilj da tehnički opremi što više potencijalnih snabdevača sadržaja da integrišu svoj sadržaj sa Evropeanom[21]
  • Europeana Awareness je projekat koji ima za cilj da promoviše Evropeanu korisnicima, političarima, organizacijama kulturnog nasleđa u svakoj zemlji članici, kao i da podstakne korišćenje i doprinošenje sadržaja, da podigne svest o kulturnom nasleđu kao ekonomskom faktoru i unapredi prenos znanja.[22]
  • Europeana Cloud je projekat koji ima za cilj da uspostavi infrastrukturu zasnovanu na klaud tehnologiji, koja bi obezbedila nov sadržaj, nove metapodatke, nov sistem za skladištenje, nove alate i usluge za instraživače i novu platformu — Europeana Research.[23]
  • Europeana Creative je projekat koji ima za cilj da olakšava proboj komercijalnih sadržaja baziranih na podacima sa Evropeane, time što obezbeđuje pravni i poslovni okvir za ponovu upotrebu sadržaja i potrebnu tehničku infrastrukturu.[24]
  • Europeana Inside ima za cilj da smanji ili ukoliko je moguće ukloni operativne, pravne, tehničke i finansijske prepreke pri učešću evropskih kulturnih institucija u partnerstvu sa Evropeanom. Sve sa ciljem da se poveća količina, obim i upotrebljivost sadržaja na Evropeani.[25]
  • Europeana Newspapers je grupa koju čini 17 evropskih partnerskih institucija udruženih zarad projekta koji snabdeva Evropeanu sa više od 18 miliona novinskih stranica.[26]
  • Europeana v1.0 je projekat koji je transformisao evropeanin prototip u operacioni servis, razvio nove funkcije kao što je automatsko prevođenje, vremenska linija, vikipedija displej, unapredio sistem pretrage i povećao dostupnost sadržaja (ukupno oko 20 miliona predmeta).[27]
  • Europeana v2.0 je projekat koji afirmiše poboljšanje samog sadržaja, ohrabruje i unapređuje ponovnu upotrebljivost sadržaja, izgradnju centralnog skladišta lingvističkkih resursa, i sveukupno poboljšanje usluga koje nudi Evropeana.[28]
  • LoCloud je projekat kordinisan od strane Norveške nacionalne arhive i bavi se istraživanjem na polju poboljšanja klaud servisa za male i muzeje srednje veličine, koji žele da svoj sadržaj predstave na Evropeani.[29]

Projekti koji obezbeđuju tehnologiju:

  • ARROW pomaže bibliotekama koje planiraju da digitalizuju materijal koji imaju u posedu, time što pronalazi podatke vezane za nosioce prava.[30]
  • ARROW Plus je alat koji pomaže bibliotekama i ostalima da identifikuju prava, autore i izdavače autorskih spisa i slika.[31]
  • ASSETS je dvogodišnji projekat koji ima za cilj da poboljša upotrebljivost Evropeane razvojem, sprovođenjem i primenom softverskih usluga usresređenih na pretragu i pregled sadržaja i interfejs. Sav softver kreiran pod pokroviteljstvom ovog projekta je otvorenog koda.[32]
  • EuropeanaConnect isporučuje ključne tehničke komponente za razvoj Evropeane sa osvrtom na bolje razumevanja sadržaja od strane korisnika. Projektom je kordinisala Austrijska nacionalna biblioteka i trajao je od 1. maja 2009. do oktrobra 2011. godine.[33]
  • MEsCH se bavi projektovanjem, razvojem i upotrebom alata za stvaranje interaktivnog iskustva, koje povezuje fizičku dimenziju muzeja ili izložbe sa relevantnim digitalnim informacijama.[34]
  • PATHS ima za cilj stvaranje sistema koji može služiti kao interaktivni vodič kroz postojeću kolekciju digitalnih biblioteka.[35]
  • PRELIDA organizuje diskusije i radionice na polju povezivanja podataka i očuvanja digitalnih podataka.[36]
  • PrestoPRIME istražuje i razvija praktična rešenja za dugotrajno očuvanje digitalnih medijskih predmeta, programa i kolekcija, i njihovo integrisanje u onlajn digitalne biblioteke.[37]

Projekti koji obezbeđuju sadržaj:

  • 3D-ICONS zalaže se za digitalizovanje niza arhitektonskih i arheoloških remek dela svetskog i evropskog kulturnog značaja, i snabdeva Evropeanu 3D modelima i svim relevantan digitalni sadržaj vezan za dati model.[38]
  • APENet je portal koji je nastao sa ciljem da predstavlja centralnu referentna tačku za nacionalne arhive Evrope, čineći arhivirani materijal široko dostupnim svim građanima Evropske unije. Takođe ovaj portal sav sadržaj čini dostupnim na Evropeani. Ovaj portal je ordinisan od strane Španske nacionalne arhive.[39]
  • ATHENA kordiniše standarde i aktivnosti muzeja širom Evrope. Prikuplja digitalne podatke iz muzeja i ostalih institucija sektora kulturnog nasleđa i razvija tehničku podršku za integraciju sadržaja istih u Evropeanu.[40]
  • BHL-Europe projekat razvija višejezički portal, koji nudi pristup ka više od 25 miliona stranica literature vezane za biološku razvnovrsnost.[41]
  • CARARE Evropeanu snabdeva digitalnim sadržajem vezanim za arheološke spomenike, arhitektonski značajne građevine, istorijske gradske centare, industrijske spomenike i nacionale baštine. Takođe ima za cilj da omogući 2D i 3D sadržaj za mesta od važnosti za kulturno nasleđe Evrope.[42]
  • Daguerreobase je veb aplikacija dizajnirana tako da sadrži detaljne informacije o dagerotipijama. Korisnici mogu da pregledaju, menjaju i skladište pojedine dagerotipije.[43]
  • Digitising Contemporary Art projekat skladišti remek dela evropske savremene umetnosti.[44]
  • EAGLE okuplja najistaknutije evropske institucije i arhive u polju latinske i grčke epigrafike i snabdevaju Evropeanu jedinstvenim istorijskim izvorima koji predstavljaju stub evropske kulture.[45]
  • ECLAP snabdeva Evropeanu svojom kolekcijom video zapisa i ploča izvođačke umetnosti, fotografijama, rukopisima, skicama itd.[46]
  • EFG snabdeva Evropeanu svojom bogatom kolekcijom evropskog filma.[47]
  • EFG1914 je projekat koji poseduje bogatu digitalnu kolekciju vezanu za evropski film.[48]
  • EUscreen je trogodišnji projekat koji je počeo Oktorbra 2009. godine, i imao je za cilj da korisnicima obezbedi pristup kolekciji digitalnizovanog televizijskog materijala.[49]
  • EUscreenXL je trogodišnji projekat koji prikuplja profesionalni audiovizuelni sadržaj i čini ga dostupnim na Evropeani i na portalu projekta.[50]
  • EuroPhoto je digitalizovao preko 150,000 fotografija uz pomoć 10 glavnih evropskih novinskih agencija.[51]
  • Europeana 1914—1918 se zasniva na inicijativi [Univerzitet u Oksfordu|Oksfordskog univerziteta] u kojoj su ljudi širom Britanije tražili da njihova pisma, fotografije i uspomene iz rata budu digitalizovani. Inicijativom Evropeane, u projekat su se uključili Nemaci, Slovenci, Luksemburšžani, Irci i ostali učesnici u Prvom svetskom ratu.[52]
    Evropeana 1914—1918
  • Europeana 1989 je panevropski projekat koji se bavi dokumentovanjem poltičkih i socijalnih promenama u centralnoj i istočnoj Evropi 1989. godine, poznatijim kao pad gvozdene zavese. Projekat ima za cilj da živopisno predstavi revolucionarne događaje u Evropi, sa pričama, slikama, video materijalima i zvučnim zapisima iz svake pogođene države.[53]
  • Europeana Collections 1914—1918 je projekat koji 2014. godine obeležava stogodišnjicu izbijanja Prvog svetskog rata stvaranjem digitalne kolekcije uz pomoć 10 biblioteka sa prostora 8 država, koje su se našle na različitim stranama u ovom istorijskom sukobu.[54]
  • Europeana Fashion predstavlja udruženje 23 partnera iz 12 evropskih država, koji su zajedno prikupili kolekciju od preko 700,000 digitalnih predmeta vezanih za modu, od istorijskih odevnih predmeta do pribora, fotografija, postera, crteža, skica, video materijala, i modnih kataloga.[55]
  • Europeana Food and Drink se fokusira na temu evropske kulture hrane i pića sa posebnim naglaskom na domaće, društvene i industrijske aspekte hrane i pića.[56]
  • Europeana Libraries je dvogodišnji projekat koji ima za cilj da sastavi kolekciju uz pomoć 19 vodećih evropskih istraživačkih biblioteka. Sadržaj čini 1,200 filmova i video zapisa, 850,000 slika, i 4,3 miliona tekstova (knjiga, novinskih članaka, teza, pisama).[57]
  • Europeana Regia je kolaborativan projekat koji ima za cilj da napravi zbirku iluminiranih rukopisa koji datiraju iz srednjeg veka i renesanse, sa posebnim fokusom na početak Evropske kulture, u 8. veku — početkak karolinške renesanse.[58]
  • Europeana Sounds ima za cilj da učini dostupnim i podstakne kretivnu ponovnu upotrebu evropeaninih audio mateirijala i njima dodatih sadržaja.[59]
  • EuropeanaLocal je u periodu od 1. juna 2008. do maja 2011. godine sakupio blizu 5 miliona digitalnih predmeta iz regionalnih i lokalnih muzeja, biblioteka, arhiva, i audio-vizuelnih institucija koji su sada dostupni na Evropeani.[60]
  • EuropeanaPhotography je projekat koji ima za cilj da digitalizuje jedinstvena remek dela drevne fotografije, koristeći važne fotografske kolekcije, uz pomoć privatnika, fotografskih agencija ili institucija u čijem su posedu.[61]
  • EuropeanaTravel je jednogodišnji projekat koji je imao za cilj da digitalizuje sadržaj univerzitetskih biblioteka i nacionalnih biblioteka Evrope da bi ih učinio dostupnim na Evropeani.[62]
  • HOPE se sastoji od institucija društvene istorije širom Evrope, uključujući arhive, biblioteke i muzeje. Ima za cilj da omogući pristup ogromnoj kolekciji visoko značajnih, ali razbacanih digitalnih kolekcija evropske društvene istorije 19. i 20. veka.[63]
  • Judaica Europeana u saradnji sa bibliotekama, arhivima i muzejima, obezbeđuje integrisani pristup digitalnoj kolekciji koja dokumentuje jevrejsko prisustvo i nasleđe na tlu Evrope. Od 2010. godine digitalizovano je preko 3,7 miliona predmeta od čega su 3.611.000 stranice knjiga, novina i arhiva, 62,000 fotografije, razglednice, i muzejski objekati, 23,000 zvučni zapisi sa muzike i govornom istorije, i 2,000 pokretne slika.[64]
  • Linked Heritage je projekat koji ima za ciljeve da snabdeva Evropeanu raznovrsnim sadržajem javnog i privatnog vlasništva, obogaćuje metapodatke, potencijal ponovnog korišćenja, obezbeđuje jedinstvenost, i poboljšava pretragu, preuzimanje i iskoristivost sadržaja Evropeane.[65]
  • MIMO projekat je oformljen sa ciljem da stvori jednu pristupnu tačku za digitalni sadržaj i informacije o kolekcijama muzičkih instrumenata evropskih muzeja.[66]
  • Natural Europe projekat ima za cilj da poveže digitalne kolekcije muzeja prirode istorije sa Evropeanom, stvaranjem softverskog alata koji će omogućiti da se taj digitalni sadržaj može ponovo upotrebiti i deliti.[67]
  • OpenUp! sakuplja multimedijalne informacije koristeći postojeće informacione mreže u domenu istraživanja biološke razvnovrsnosti i snabdeva Evropeanu podacima sa ovih mreža.[68]
  • The European Library je besplatna usluga pokrenuta od strane Konferencije evropskih nacionalnih biblioteka. Ona skuplja sadržaj uz pomoć 48 evropskih nacionalnih biblioteka, i nudi korisnicima pristup tom sadržaju na veb stranici koja je dostupna na 36 jezika.[69]
  • ThinkMOTION projekat ima za cilj da Evropeanu snabde digitalzovanim tekstom, crtežima, slikama, interaktivnim animacijama i fizičkim modelima vezanim za nauku o mašinama.[70]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Anonymous (2016-01-22). „New Europeana Collections site brings people closer to culture”. Shaping Europe’s digital future – European Commission (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-03-21. 
  2. ^ „Evropeanini partneri”. Arhivirano iz originala 16. 01. 2014. g. Pristupljeno 03. 06. 2014. 
  3. ^ „Process”. Europeana Pro (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-03-21. 
  4. ^ a b Resources, Management Association, Information (2014-11-30). Open Source Technology: Concepts, Methodologies, Tools, and Applications: Concepts, Methodologies, Tools, and Applications (na jeziku: engleski). IGI Global. ISBN 978-1-4666-7231-4. 
  5. ^ Newsroom (2014-07-23). „Timeline of digitisation and online accessibility of cultural heritage”. Shaping Europe’s digital future – European Commission (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-03-21. 
  6. ^ „Europeana – Background”. web.archive.org. 2010-12-25. Arhivirano iz originala 25. 12. 2010. g. Pristupljeno 2020-03-21. 
  7. ^ „Les documents du domaine public les plus vus sur Europeana”. www.actualitte.com (na jeziku: francuski). Pristupljeno 2020-03-21. 
  8. ^ „Europeana Professional – Home”. web.archive.org. 2012-07-10. Arhivirano iz originala 10. 07. 2012. g. Pristupljeno 2020-03-21. 
  9. ^ „Istorija Evropeane”. Arhivirano iz originala 06. 06. 2014. g. Pristupljeno 03. 06. 2014. 
  10. ^ „Europeana Data Model”. Europeana Pro (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-03-21. 
  11. ^ Innocenti, Dr Perla (2014-03-28). Migrating Heritage: Experiences of Cultural Networks and Cultural Dialogue in Europe (na jeziku: engleski). Ashgate Publishing, Ltd. ISBN 978-1-4724-2281-1. 
  12. ^ „Strateški plan Evropeane za 2011—2015”. Arhivirano iz originala 29. 08. 2012. g. Pristupljeno 03. 06. 2014. 
  13. ^ „Strategy 2020 update”. strategy2020.europeana.eu (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 03. 12. 2021. g. Pristupljeno 2020-03-21. 
  14. ^ „Europeana Professional – Europeana Foundation”. web.archive.org. 2013-04-06. Arhivirano iz originala 06. 04. 2013. g. Pristupljeno 2020-03-21. 
  15. ^ „Evropeana fondacija”. Arhivirano iz originala 06. 04. 2013. g. Pristupljeno 04. 06. 2014. 
  16. ^ „Osoblje Evropeane”. Arhivirano iz originala 06. 06. 2014. g. Pristupljeno 04. 06. 2014. 
  17. ^ „Evropeanina mreža”. Arhivirano iz originala 17. 10. 2013. g. Pristupljeno 03. 06. 2014. 
  18. ^ Evropeanini projekti
  19. ^ http://www.archivesportaleurope.net/ APEx
  20. ^ http://www.athenaplus.eu/ AthenaPlus
  21. ^ http://www.dm2e.eu Arhivirano na sajtu Wayback Machine (29. avgust 2018) Digitised Manuscripts to Europeana
  22. ^ „Europeana Awareness”. Arhivirano iz originala 05. 08. 2014. g. Pristupljeno 03. 06. 2014. 
  23. ^ „Europeana Professional – Europeana Cloud[[Kategorija:Botovski naslovi]]”. Arhivirano iz originala 30. 07. 2014. g. Pristupljeno 03. 06. 2014.  Sukob URL—vikiveza (pomoć)
  24. ^ „Europeana Creative”. Arhivirano iz originala 16. 06. 2014. g. Pristupljeno 03. 06. 2014. 
  25. ^ „Europeana Inside”. Arhivirano iz originala 02. 08. 2014. g. Pristupljeno 03. 06. 2014. 
  26. ^ „Europeana Newspapers – A Gateway to European Newspapers Online” (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-03-21. 
  27. ^ „Europeana v1.0”. Arhivirano iz originala 05. 08. 2014. g. Pristupljeno 03. 06. 2014. 
  28. ^ „Europeana v2.0”. Arhivirano iz originala 03. 08. 2014. g. Pristupljeno 03. 06. 2014. 
  29. ^ „LoCloud”. Arhivirano iz originala 01. 08. 2014. g. Pristupljeno 03. 06. 2014. 
  30. ^ „ARROW”. Europeana Pro (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-03-21. 
  31. ^ „ARROW Plus”. Arhivirano iz originala 01. 08. 2014. g. Pristupljeno 03. 06. 2014. 
  32. ^ „ASSETS image search”. Europeana Pro (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-03-21. 
  33. ^ „Europeana Connect”. www.europeanaconnect.eu. Pristupljeno 2020-03-21. 
  34. ^ „meSch – Home” (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-03-21. 
  35. ^ „The PATHS to improved user experience”. Europeana Pro (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-03-21. 
  36. ^ „Spotlight on PRELIDA – Preserving Linked Data”. Europeana Pro (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-03-21. 
  37. ^ http://www.prestoprime.eu Arhivirano na sajtu Wayback Machine (10. oktobar 2018) PrestoPRIME
  38. ^ „3D-ICONS”. Arhivirano iz originala 06. 06. 2014. g. Pristupljeno 03. 06. 2014. 
  39. ^ http://www.apenet.eu/ APENet
  40. ^ http://www.athenaeurope.org/ Arhivirano na sajtu Wayback Machine (2. jun 2014) ATHENA
  41. ^ http://www.bhle.eu/ Arhivirano na sajtu Wayback Machine (6. jun 2014) BHL-Europe
  42. ^ http://www.carare.eu/ CARARE
  43. ^ Daguerreobase
  44. ^ http://www.dca-project.eu/ Digitising Contemporary Art
  45. ^ http://www.eagle-network.eu/ EAGLE
  46. ^ „ECLAP”. Arhivirano iz originala 25. 05. 2014. g. Pristupljeno 03. 06. 2014. 
  47. ^ http://www.efgproject.eu/ EFG
  48. ^ http://project.efg1914.eu/ EFG1914
  49. ^ http://www.euscreen.eu/ EUscreen
  50. ^ EUscreenXL
  51. ^ „EURO-Photo”. Europeana Pro (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-03-21. 
  52. ^ „Europeana 1914—1918”. Arhivirano iz originala 30. 07. 2014. g. Pristupljeno 03. 06. 2014. 
  53. ^ „Europeana 1989”. Arhivirano iz originala 31. 07. 2014. g. Pristupljeno 03. 06. 2014. 
  54. ^ „1914-1918”. Europeana Collections (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-03-21. 
  55. ^ „Fashion”. Europeana Collections (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-03-21. 
  56. ^ „Europeana Food and Drink”. Arhivirano iz originala 06. 06. 2014. g. Pristupljeno 03. 06. 2014. 
  57. ^ „Europeana Libraries”. Arhivirano iz originala 06. 06. 2014. g. Pristupljeno 03. 06. 2014. 
  58. ^ „Europeana Regia”. Europeana Pro (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-03-21. 
  59. ^ „Europeana Sounds”. Arhivirano iz originala 12. 04. 2014. g. Pristupljeno 03. 06. 2014. 
  60. ^ „EuropeanaLocal”. Europeana Pro (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-03-21. 
  61. ^ „EuropeanaPhotography”. Arhivirano iz originala 13. 07. 2014. g. Pristupljeno 03. 06. 2014. 
  62. ^ „EuropeanaTravel”. Arhivirano iz originala 11. 08. 2014. g. Pristupljeno 03. 06. 2014. 
  63. ^ „Heritage of People's Europe – HOPE”. www.peoplesheritage.eu. Pristupljeno 2020-03-21. 
  64. ^ „Welcome to Judaica Europeana: a network of museums, libraries and archives”. www.jhn.ngo. Pristupljeno 2020-03-21. 
  65. ^ „Home”. linkedheritage.eu. 2013-12-19. Arhivirano iz originala 21. 03. 2020. g. Pristupljeno 2020-03-21. 
  66. ^ „MIMO”. Europeana Pro (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-03-21. 
  67. ^ „Natural Europe”. Europeana Pro (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-03-21. 
  68. ^ „Opening up the Natural History Heritage for Europeana”. open-up.eu. Pristupljeno 2020-03-21. 
  69. ^ „The European Library is now in Europeana”. Europeana Collections (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-03-21. 
  70. ^ „ThinkMOTION”. Arhivirano iz originala 04. 08. 2014. g. Pristupljeno 03. 06. 2014. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]