Emin paša
Emin-paša | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 28. mart 1840. |
Mesto rođenja | Opole, Šleska |
Datum smrti | 23. oktobar 1892.52 god.) ( |
Mesto smrti | Kinena, |
Emin paša (tur. Emin Paşa; Opole, 28. mart 1840 — , 23. oktobar 1892) je bio nemački istraživač, doktor, prirodnjak i guverner egipatske provincije Ekvatorija na gornjem Nilu. Rođen je u nemačko-jevrejskoj porodici kao Isak Eduard Šnicer (nem. Isaak Eduard Schnitzer), a kasnije je kršten kao luteran 1847. pod imenom Eduard Karl Oskar Teodor Šnicer (nem. Eduard Karl Oskar Theodor Schnitze).
Diskvalifikovan kao doktor[uredi | uredi izvor]
Rođen je u Opelnu u Šleskoj u nemačko-jevrejskoj porodici srednje klase. Preselili su se u Najs, kada je imao dve godine. Nakon smrti oca 1845. njegova majka se preudala, pa su ona i deca bili kršteni kao luterani. Studirao je na univerzitetima u Vroclavu (tada Breslau), Kenigsbergu (danas Kalinjingrad) i Berlinu. Stekao je uslove 1864. da bude doktor. Međutim diskvalifikovali su ga, tako da nije mogao da obavlja praksu. Napustio je Nemačku i otišao u Konstantinopolj, sa namerom da stupi u službu u Osmanskom carstvu.
U Albaniji i Ekvatoriji[uredi | uredi izvor]
Dok je putovao preko Beča i Trsta prema Konstantinopolju zaustavio se u Antivariju u Albaniji. Tu su mu ponudili da bude doktor. Tu je naučio turski, albanski i grčki, pored ostalih jezika koje je do tada znao. Postao je službenik za karantin u tadašnjoj luci. Samo jedno kraće vreme 1870. bio je u službi Ismail Haki paše, guvernera severne Albanije i sa njim je putovao Osmanskim carstvom.
Otišao je 1875. u Kairo, pa odatle do Kartuma. Tada je uzeo ime Mehmet Emin, počeo je se lekarskom praksom, a skupljao je i biljke, životinje i ptice. Mnogo toga je slao muzejima po Evropi. Mnogi ga smatraju muslimanom, ali nije jasno da li je prešao na islam.
Guverner Ekvatorije Čarls Džordž Gordon čuo je za Emin pašu i pozvao ga da bude glavni medicinski službenik provincije. Emin je pristao i stigao je 1876. Odmah je išao u diplomatsku misiju u Bugandu i Bunioro na jugu. Zbog stila i poznavanja luganda jezika
Emin je postao dosta popularan.
Guverner Ekvatorije i Mahdijeva pobuna[uredi | uredi izvor]
Emin paša je 1878. proglašen guvernerom Ekvatorije i dobio je titulu bega. Iako je imao zvučnu titulu, malo je imao prave vlasti. Na velikoj teritoriji imao je samo nekoliko hiljada vojnika. Vlada u Kartumu nije se mnogo obazirala na njegove predloge.
Muhamed Ahmad, poznat kao Mahdi je 1881. započeo Mahdijevu pobunu, pa je Ekvatorija do 1883. bila odsečena od spoljnog sveta. Emin i većina njegovih snaga morala se povući južno do Vadelaja blizu Albertovog jezera. Kontakt sa svetom održavao je preko Bugande do Zanzibara. Emin je odlučio da ostane u Ekvatoriji.
Stenli na ekspediciji spasavanja Emin paše[uredi | uredi izvor]
Henri Morton Stenli je preduzeo ekspediciju spasavanja Emin paše. Stenli je išao duž toka reke Kongo i onda kroz Ituri šumu. To je bila izuzetno teška ekspedicija, na kojoj je preživela samo trećina. Stanli je u aprilu 1888. našao Emin pašu. Emin paša je bio neodlučan. Proveli su godinu dana u raspravama. Konačno su nagovorili Emin pašu da krene sa njima. Stigli su u Bagamojo 1890. Tokom proslave spasavanja Emin paša se povredio, da je morao dva meseca provesti u bolnici. Stenli je morao da krene, pa je time bio uskraćen za užitak trijumfalnog povratka u Evropu sa Emin pašom.
Emin paša je posle toga bio u službi nemačke istočnoafričke kompanije. Pratio je dr. Štulmana prilikom ekspedicija prema jezerima u unutrašnjosti. Ubila su ga dva Arapa u Kineneu.