Zgrada Polugimnazije u Šapcu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Zgrada Polugimnazije u Šapcu
Zgrada Polugimnazije (Zgrada muzeja), Šabac
Opšte informacije
MestoŠabac
OpštinaŠabac
Država Srbija
Vrsta spomenikaZgrada
Vreme nastanka1857.
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture od velikog značaja
Nadležna ustanova za zaštituZavod za zaštitu spomenika kulture
www.vaza.co.rs
Šabački muzej, detalj

Zgrada polugimnazije u Šapcu je podignuta 1857. godine u centru grada sa ulazom iz jedne od glavnih gradskih ulica. Predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture od velikog značaja.

Istorijat[uredi | uredi izvor]

zgrada između dva svetska rata

Iako je gimnazija u Šapcu osnovana 1837. godine, gde se nastava održavala po privatnim kućama, u Jevremovom konaku, u kući Kuzmana Lazarevića tek kupovinom placeva preko puta Vladičanskog dvora (danas Biblioteke šabačke), krenulo se u izgradnju zgrade. Posao za izgradnju je dobio Šapčanin, Karel Ščasni. Zgrada Polugimnazije otvorena je 8. novembra 1857, a osveštana je dva dana kasnije, dok se prvo školsko zvono oglasilo 11. novembra 1857. U zgradama škole su boravile austrougarska vojska za vreme Prvog svetskog rata, i nemačka vojska tokom Drugog svetskog rata pri čemu su više puta demolirane i pljačkane. Tokom narednih godina vršene su razne popravke i proširenja, da bi se 1954. godine prizemni deo ustupio Gradskom muzeju, koji dobija celu zgradu na raspolaganje 1961. godine.

Zgrada je 1955. godine, kao poseban primerak gradske arhitekture i radi kulturno-prosvetne misije koju je imala Šabačka gimnazija, proglašena spomenikom kulture od velikog značaja i stavljena pod zaštitu države.[1]

Opis[uredi | uredi izvor]

Locirana na regulacionoj liniji dve ulice zgrada je postavljena kao slobodnostojeći objekat sa vidljivim i podjednako tretiranim svim fasadama. To je prvi po planu izveden školski objekat u tadašnjoj Srbiji. Realizovan je sredinom 19. veka, pod uticajima zapadnoevropske arhitekture koja polako u to vreme prodire u naše krajeve. Zgrada ima pravougaonu osnovu sa simetrično rešenom glavnom fasadom iz Masarikove ulice na kojoj dominira središnji rizalit sa centralno postavljenim lučno zasvedenim ulazom. Spratni objekat ima u vertikalnoj osi poređane lučne prozorske otvore sa plitkom plastičnom dekoracijom. U vrhu je krovni venac bogato dekorisan geometrijskom profilacijom.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Zgrada gimnazije”. Arhivirano iz originala 23. 10. 2013. g. Pristupljeno 22. 10. 2013. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]