Zmaj (letelica)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Jokajči festival gigantskih zmajeva se održava svakog maja u Higašiomi, Japan.[1]
Prodavnica zmajeva u Indiji
Puštanje zmajeva

Zmaj je letelica trouglastog, kvadratnog ili romboidnog oblika izrađena od tankog materijala poduprtog štapovima na koji je privezan jedan kraj klupka. Veština puštanja zmaja kao zabavna igra je nastala na Istoku, odakle je stigla u Evropu, a kasnije u Novi svet.

Zmaj se sastoji od krila, priveznice i sidra. Zmajevi često imaju uzde i rep kako bi se vodilo lice zmaja tako da ga vetar može podići.[2] U nekim dizajnima zmajeva nisu potrebne uzde; kutijasti zmajevi mogu da imaju jednu tačku vezivanja. Zmaj može da ima fiksne ili pokretne ankere koji mogu da uravnotežuju zmaja. Jedna tehnička definicija je da je zmaj „kolekcija vezanih krila“.[3]

Uzgon koji održava zmaja u letu se generiše kad se vazduh kreće oko zmajeve površine, proizvodeći niski pritisak iznad i visoki pritisak ispod krila.[4] Interakcija sa vetrom takođe generiše horizontalno povlačenje duž pravca vetra. Rezultirajućem vektoru sile od komponenti sile podizanja i otpora suprotstavlja se zatezanje jedne ili više linija ili uzica kojima je zmaj pričvršćen.[5] Tačka sidrenja linije zmaja može biti statička ili pokretna (npr. vučenje zmaja od strane osobe koja trči, broda, slobodno padajućeg sidra kao kod paraglajdera,[6][7] ili vozila).[8][9]

Isti principi protoka fluida primenjuju se i u tečnostima, tako da se zmajevi mogu koristiti u podvodnim strujama, ali za to još uvek nema svakodnevne upotrebe.[10][11]

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Najstariji crteži i ostaci četvorougaonih zmajeva bez repa pronađeni su na ostrvima Malajskog arhipelaga. Zmajevi su se visoko podizali i na taj način su pokazivali na vetrove i nepogode, ukazivali na plen ili opasnost. Na Novom Zelandu majstori za zmajeve su bili Maori, koji su pravili zmajeve koji su leteli dugo i visoko.

Od 19. veka, započela je masovna upotreba zmajeva u meteorologiji. U Americi su se između 1893. i 1933. godine po meteorološkim stanicama za ispitivanje atmosfere koristili zmajevi koji su dosezali visinu i do sedam hiljada metara.

Najstariji trouglasti zmajevi su nastali na ostrvu Bugenvil, najvećem u grupi Solomonskih ostrva u Tihom okeanu i služili su za ribolov. Na jednom kraju zmaja se nalazio konopac od upletene tanke lijane sa mamcem bez udice. Mamac je bio komad drveta na koje je bilo prikačeno klupko paučinasto raspletene suve trave. Komešanje i poniranje zmaja pokazivalo je da se riba uhvatila na mamac.

U ranoj kineskoj istoriji, zmajeve je koristila vojska za davanje signala tako što su zmajevi puštani da lete u određenim razmacima i određenom broju.[12][13][14] Poznato je da je kineski general Han Ksin u 2. veku p. n. e. koristio zmajeve prilikom osvajanja dvorca Vej Jang.[15]

Primena[uredi | uredi izvor]

Čovek pušta zmaja, ilustracija datira pre 1635. godine

Zmajevi su 1749. godine prvi put primenjeni za merenje temperature iznad površine Zemlje. Profesori sa Univerziteta u Glazgovu su pričvrstili termometar za zmaja, vinuli ga i tako merili temperaturu vazduha na velikim visinama.

Tri godine kasnije, 1752. godine, Bendžamin Frenklin je izveo čuveni ogled kojim je dokazao da je grom električna pojava i na osnovu toga je konstruisao gromobran. Frenklin je zmaja napravio od svilene maramice i pričvrstio ga za tanku žicu na čijem se kraju nalazio ključ. Kada je zmaja vinuo u nebo, grom je udario u zmaja i kroz žicu došao do ključa što je prouzrokovalo da se ključ usijao.

Zmajevi primenjeni u spravi zvanoj čavrolant su kao vučnu snagu umesto konjske snage koristile snagu vetra. Spravu čavrolant, koja se sastoji od 3 kola sa po dva upregnuta zmaja konopcima od 500 m , izumeo je Džordž Pokok. Čavrlonat je mogao da vuče kola brzinom od preko 30 km/h.

Od kraja 19. veka počela su da se snimaju područja tako što su se na zmajeve postavljale kamere i fotoaparati.

Sredinom 19. veka su se pomoću zmajeva počeli praviti mostovi, a primena zmajeva u građevini je započeta u SAD, iznad Nijagarinih vodopada. Tako su izgrađeni i mostovi Rejnbou i Virlpul koji povezuju Sjedinjene Američke Države s Kanadom.

Zmajevi su bili i poštonoše. Njima su prebacivane pošiljke i paketi s brodova na obalu.

Prvi čovek koji se pomoću zmaja podigao sa zemlje, bio je britanski general Robert Bejden-Pouel, koji je 1894. godine konstruisao zmaja dugačkog 12 m i pomoću njega se podigao na 30 m od zemlje. Kasnije, 1900. godine, Braća Rajt su na osnovu proučavanja kretanja zmajeva napravili prvu motornu letelicu kojom su se tri godine kasnije vinuli u nebo.

Početkom 20. veka zmajevi su služili i u druge svrhe. Guljelmo Markoni je uz pomoć zmaja sa zemlje podigao antenu i preko nje je 1901. godine na Njufaundlendu primio prvi bežični radio-signal preko Atlantskog okeana. Zahvaljujući tom otkriću, Markoni je izumeo bežičnu telegrafiju i radio.

Čak i posle pronalaska aviona zmajevi su nastavili da se upotrebljavaju u razne svrhe. Za vreme Drugog svetskog rata bilo je predloga da se Američka ratna mornarica zmajevima zaštiti od napada iz vazduha. Zamisao je bila da se puste zmajevi koji bi nosili čeličnu užad i tako onemogućili avionima da preleću iznad flota, ali se taj plan nije ostvario.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Giant Kite Festival in Higashiomi Arhivirano na sajtu Wayback Machine (26. maj 2015) NHK (video)
  2. ^ Eden, Maxwell (2002). The Magnificent Book of Kites: Explorations in Design, Construction, Enjoyment & Flight. 387 Park Avenue South, New York, New York 10016: Sterling Publishing Company, Inc. str. 18. ISBN 9781402700941. 
  3. ^ „What is a kite? A kite is ________. Definition of "kite" in the world.”. 
  4. ^ „Beginner's Guide to Aeronautics”. NASA. Arhivirano iz originala 25. 03. 2015. g. Pristupljeno 3. 10. 2012. 
  5. ^ Flying High, Down Under Arhivirano 2008-12-01 na sajtu Wayback Machine
  6. ^ Woglom, Gilbert Totten (1896). Parakites: A treatise on the making and flying of tailless kites for scientific purposes and for recreation. Putnam. OCLC 2273288. 
  7. ^ Science in the Field: Ben Balsley, CIRES Scientist in the Field Gathering atmospheric dynamics data using kites. Kites are anchored to boats on the Amazon River employed to sample levels of certain gases in the air. Arhivirano 2008-03-14 na sajtu Wayback Machine
  8. ^ „The Bachstelze Article describes the Fa-330 Rotary Wing Kite towed by its mooring to the submarine. The kite was a man-lifter modeled after the autogyro principle”. Uboat.net. Pristupljeno 3. 10. 2012. 
  9. ^ Kite Fashions: Above, Below, Sideways. Expert kite fliers sometimes tie a flying kite to a tree to have the kite fly for days on end. Arhivirano 2011-07-23 na sajtu Wayback Machine
  10. ^ „Underwater kiting”. 2lo.de. Pristupljeno 3. 10. 2012. 
  11. ^ „Hydro kite angling device Jason C. Hubbart”. Pristupljeno 3. 10. 2012. 
  12. ^ Needham (1965), Science and Civilisation in China, p. 576–580
  13. ^ Sarak, Sim; Yarin, Cheang (2002). Khmer Kites. Cambodia: Ministry of Culture and Fine Arts. ASIN B005VDYAAW. 
  14. ^ Kite Flying for Fun and Science, 1907, The New York Times.
  15. ^ Na krilima vetra, S. Delibašić, Politikin Zabavnik, broj: 3087 2011, Pristupljeno 2. oktobra 2016.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]