Kesova Gora

Koordinate: 57° 35′ 00″ S; 37° 17′ 00″ I / 57.583333° S; 37.283333° I / 57.583333; 37.283333
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Kesova Gora
Кесова Гора
Pogled na centralni deo varošice
Administrativni podaci
Država Rusija
Federalni okrugSredišnji FO
Oblast Tverska oblast
RejonKesovogorski rejon
Osnovanprvi pomen 1238.
Varošica od1975.
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2013.3.797
Geografske karakteristike
Koordinate57° 35′ 00″ S; 37° 17′ 00″ I / 57.583333° S; 37.283333° I / 57.583333; 37.283333
Vremenska zonaUTC+3
Kesova Gora na karti Rusije
Kesova Gora
Kesova Gora
Kesova Gora na karti Rusije
Kesova Gora na karti Tverske oblasti
Kesova Gora
Kesova Gora
Kesova Gora na karti Tverske oblasti
Ostali podaci
Poštanski broj171470
Pozivni broj+7 48274
Registarska oznaka69
OKATO kod28 226 551
OKTMO kod28 626 151 051
Veb-sajt
kalyazin.ru

Kesova Gora (rus. Кесова Гора) naseljeno je mesto sa administrativnim statusom varošice (rus. посёлок городского типа) u evropskom delu Ruske Federacije i administrativni centar Kesovogorskog rejona smeštenog na krajnjem istoku Tverske oblasti.

Prema procenama nacionalne statističke službe, u varoši je 2013. živelo 3.797 stanovnika.

Najvažnija znamenitost u varoši je pravoslavna crkva Svetog Nikole iz 1800. godine.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Varošica je smeštena na krajnjem istoku Tverske oblasti, na obalama reke Kašinke (leve pritoke reke Volge), na oko 32 km severno od grada Kašina, 50 kilometara jugoistočno od grada Bežecka i na oko 180 km istočno od administrativnog centra oblasti, grada Tvera.

Varošica leži na mestu gde prostrana Gornjovolška nizija prelazi u blago zatalasano morensko pobrđe Bežeckog vrha.

Kroz varošicu prolazi drumski pravac Kašin—Kesova Gora—Bežeck.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Prvi pisani pomen naselja po imenu Kiasova Gora potiče iz letopisa iz 1238. godine. Samo poreklo imena naselja nije tačno poznato, ali pretpostavlja se da je ime nastalo od ugro-finske reči za glinoviti teren. Sve do polovine XIX veka naseljem su kao naslednim posedom upravljali kđazovi iz porodice Prozorovski. U početku je bilo u granicama Novgorodske države, a kasnije postaje delom Ruske Imperije, sa statusom parohijskog centra u Kašinskom okrugu.

Tokom XVIII i XIX veka Kesova Gora je bila značajan trgovački centar u kojem su se 4 puta godišnje održavali trgovački sajmovi. Po podacima iz 1783. selo je imalo 770 stanovnika i 330 građevina. Godine 1859. u sastav sela ulaze i obližnja imanja Krasni, Zajači i Grači sa svoja 1.272 stanovnika u 214 domaćinstava.

Godine 1929. postaje administrativnim centrom novouspostavljenog Kesovogorskog rejona Moskovske oblasti (od 1935. Kalinjinske oblasti). Sadašnji administrativni status nosi od 1975. godine.

Demografija[uredi | uredi izvor]

Prema podacima sa popisa stanovništva 2010. u varoši je živelo 3.877 stanovnika, dok je prema procenama za 2013. tu živelo 3.797 stanovnika.[1]

Kretanja broja stanovnika
1897. 1959. 1970. 1979. 1989. 2002. 2010. 2014.
--- --- --- --- 4.208[2] 4.076[3] 3.877[4] 3.797

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Численность населения Российской Федерации по муниципальным образованиям на 1 января 2013 года. — М.: Федеральная служба государственной статистики Росстат, 2013. — 528 с. (Табл. 33. Численность населения городских округов, муниципальных районов, городских и сельских поселений, городских населенных пунктов, сельских населенных пунктов) Архивирано на сајту Wayback Machine (12. октобар 2013)
  2. ^ „Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 g. Čislennostь naličnogo naseleniя soюznыh i avtonomnыh respublik, avtonomnыh oblasteй i okrugov, kraёv, oblasteй, raйonov, gorodskih poseleniй i sёl-raйcentrov.”. Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 goda (na jeziku: ruski). Demoscope Weekly. 1989. Pristupljeno 4. 9. 2012. 
  3. ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012. 
  4. ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (Federalni zavod za statistiku) (2011). „Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda. Tom 1 (Nacionalni popis stanovništva 2010, 1. svezak)”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda (Nacionalni popis stanovništva 2010) (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]