Malo Kičiće
Appearance
Malo Kičiće | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Autonomna pokrajina | Kosovo i Metohija |
Upravni okrug | Kosovskomitrovački |
Opština | Kosovska Mitrovica |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 42° 52′ 22″ S; 20° 54′ 08″ I / 42.87278° S; 20.90222° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Malo Kičiće (alb. Kçiq i Vogël) je naselje u opštini Kosovska Mitrovica, Kosovo i Metohija, Republika Srbija.
Položaj sela[uredi | uredi izvor]
Selo je na najnižim obroncima Kopaonika, u delu gde se ova planina najviše približuje Čičavici.
Istorijat[uredi | uredi izvor]
Selo je postalo negde oko 1830. u blizini Kičića, zbog čega je onda Kičiće prozvano Velikim Kičićem, a ovo novo i malo naselje Malim Kičićem. Preci najstarijih rodova nisu kupili zemlju ni od koga već je „pritisli“.
Poreklo stanovništva po rodovima[uredi | uredi izvor]
Podaci o poreklu stanovništva iz tridesetih godina 20. veka.[1]
Arbanaški rodovi
- Tupel (3 k.), od fisa Šalje. Doseljeni iz Malesije početkom 19. veka, kad i Arbanasi Mažića i Rašana.
- Rukeć (1 k.), od fisa Šalje. Preseljeni iz Rašana posle Tupela.
- Engurek (3 k.), od fisa Šalje. Doseljen iz Mađera (Kopaoničke Šalje), kad i Rukeć.
- Kaludrak (1 k.), od fisa Gaša. Doseljen je kao muhadžir 1878. iz Kaludre (Toplica).
- Kotor (1 k.), od fisa Gaša. Doseljen je iz Kotora u Drenici 1926.
- Društin (1 k.), od fisa Mzi. Doseljen 1923. iz Zaselja (K. Mitrovica).
- Prelovc (1 k.), od fisa Mertura. Doseljen 1875. iz Prelovca u Drenici.
Poarbanašeni Srbi
- Grbović (3 k.). Potiču iz istoimenog roda u Trsteni, odakle su se preselili po nastanjenju Arbanasa Tupela. Ušli su u fis Šalju.
Srbi muslimani
- Bošnjak (3 k.). Kao muhadžiri se iselili 1878. iz varošice Kolašina u Crnoj Gori. Živeli su u Svinjaru i još nekim selima oko Kos. Mitrovice. U M. Kičiću se nastanili oko 1895.
Arbanasi turskog porekla
- Grgur (3 k.). Potiče od Seferovića ili Bangela u Svinjaru, odakle su sa Arbanasima početkom 19. veka prešli u Toplicu. Iz Toplice su se vratili kao muhadžiri 1878. iz sela Grgura, po kome su dobili novo prezime u narodu.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Demografija[2] | ||
---|---|---|
Godina | Stanovnika | |
1948. | 322 | |
1953. | 387 | |
1961. | 431 | |
1971. | 479 | |
1981. | 572 | |
1991. | 719 |
Reference[uredi | uredi izvor]