Mungosi (porodica)

Mungosi; Vremenski raspon: 18.67–0 Ma PreЄ Є O S D C P T J K Pg N rani Miocen do danas
	razni predstavnici porodice Herpestidae
Naučna klasifikacija
Domen:	Eukaryota
Carstvo:	Animalia
Tip:	Chordata
Klasa:	Mammalia
Red:	Carnivora
Podred:	Feliformia
Infrared:	Aeluroidea
Parvred:	Viverroidea
Natporodica:	Herpestoidea
Porodica:	Herpestidae; Bonaparte, 1845
Tipski rod
	Herpestes; Illiger, 1811
Potporodice
	Herpestinae; Mungotinae;
	rasprostranjenost porodice
Sinonimi
	lista sinonima: Cynictidae (Cope, 1882) ; Herpestoidei (Winge, 1895) ; Herpestina (Bonaparte, 1845) ; Mongotidae (Pocock, 1920) ; Mongotoidea (Pocock, 1919) ; Rhinogalidae (Gray, 1869) ; Suricatidae (Cope, 1882) ; Suricatinae (Thomas, 1882) ;

Mungosi (lat. Herpestidae) porodica su iz podreda mačkolikih životinja. Naseljavaju kontinentalnu Afriku i južnu Evroaziju. Madagaskarski mungosi iz potporodice Galidiinae, koja je endemit Madagaskara, su se sa afroazijskim mungosima nalazili u istoj porodici. Međutim, nakon analiza DNK su smešteni u porodicu Eupleridae.

Pretpostavlja se da postoji bliska srodnost između cibetki i mungosa.

Na ostrva južnog Jadrana mungos je naseljen početkom 20. veka.

Jedna od bolje proučenih vrsta iz ove porodice su merkati (lat. Suricata suricatta). Oni su nastanjeni u Južnoj Africi i u polupustinjskim predelima. Domoroci ih nazivaju „čovečuljcima”. Žive u podzemnim staništima, u većim grupama.^[2]^[3]

Etimologija naziva[uredi | uredi izvor]

Naziv ove porodice vodi porijeklo od tipskog roda Herpestes i taksonomski nastavka -idae.

Opis[uredi | uredi izvor]

Mungosi su dugački do jednog metra zajedno sa repom (24 do 58 cm bez repa). Oni teže od 320 g do 5 kg.^[4] Mungosi imaju duga lica i tela, male okrugle uši, kratke noge, i duge šiljate repove. Svoje neuvlačeće kandže koriste se prvenstveno za kopanje. Mungosi, poput koza, imaju uske, ovularne zenice. Većina vrsta ima veliku analnu mirisnu žlezdu koja se koristi za teritorijalno obeležavanje i signalizaciju reproduktivnog statusa. Zubna formula mangosa je 3.1.3–4.1–23.1.3–4.1–2.

Mungos je hitar je i neumoljiv: uporan je i nikada ne ostavlja svoj plen. Mungos je najpoznatiji neprijatelj strašne i opasne kobre. Bez straha joj se suprostavlja i iz dvoboja sa njom obično izlazi kao pobednik. Mungos vešto i hitro izbegava otrovne zube zmije sve dok ona ne skoči na njega. Tada mungos uspeva da je zgrabi za potiljak. Zaštićen je svojom debelom kožom i krznom. Egipatski mungos je bio sveta životinja u doba faraona, pa su u piramidama pronađene i mumije mungosa. Mnoge vrste mungosa žive pored čoveka, kako korisne kućne životinje koje uništavaju pacove i zmije, iako ponekad napadaju i domaće životinje — kuniće i živinu.

Mungosi imaju receptore za acetilholin koji su, poput receptora kod zmija, olikovani tako da se zmijski neurotoksin iz venoma ne može vezati za njih. Mungosi su jedan od četiri poznata taksona sisara sa mutacijama u nikotinskom acetilholinskom receptoru koje ih štite od zmijskog venoma.^[5] Njihovi modifikovani receptori sprečavaju vezivanja α-neurotoksina iz zmijskog otrova. Ovi receptori imaju četiri zasebne, nezavisne mutacije. Kod mungosa, ova promena je dovodi do jedinstvene glikozilacije.^[6]

Sistematika[uredi | uredi izvor]

Herpestina je bilo naučno ime koje je predložio Šarl Lusjen Bonaparta 1845. godine, koji je smatrao da su mungosi potporodica porodice Viverridae.^[7] Godine 1864, Džon Edvard Grej je klasifikovao mungose u tri potfamilije: Galiidinae, Herpestinae i Mungotinae.^[8] Ovo grupisanje je podržao Redžinald Pokok 1919. godine, koji je nazivao familiju Mungotidae.^[9]

Genetička istraživanja bazirana na analizama jedrene i mitohondrijske DNK pokazala su da su Galidiines srodniji sa madagaskarskim mesožderima, uključujući fosu i fanaloku.^[10]^[11] Galiidinae se trenutno smatra potfamilijom familije Eupleridae.^[12]

Klasifikacija[uredi | uredi izvor]

Klasifikacija porodice Herpestidae:

[† - oznaka za izumrli takson]

Porodica: Herpestidae
- Rod: †Kichechia
  - †Kichechia zamanae
- Rod: †Legetetia
  - †Legetetia nandii
- Rod: †Ugandictis
  - †Ugandictis napakensis
- Potporodica: Herpestinae
  - Rod: Atilax
    - Atilax paludinosus (močvarni mungos)
    - †Atilax mesotes
  - Rod: Bdeogale
    - Podrod: Bdeogale
      - Bdeogale crassicauda (čuporepi mungos)
    - Podrod: Galeriscus
      - Bdeogale jacksoni (Džeksonov mungos)
      - Bdeogale nigripes (crnonogi mungos)
  - Rod: Cynictis
    - Cynictis penicillata (žuti mungos)
  - Rod: Galerella
    - Galerella flavescens (angolski vitki mungos)
    - Galerella nigrata (crni mungos)
    - Galerella ochracea (somalijski vitki mungos)
    - Galerella pulverulenta (mali sivi mungos)
    - Galerella sanguinea (vitki mungos)
    - †Galerella debilis
    - †Galerella palaeoserengetensis
  - Rod: Herpestes
    - Herpestes brachyurus (kratkorepi mungos)
    - Herpestes edwardsi (indijski sivi mungos)
    - Herpestes fuscus (indijski smeđi mungos)
    - Herpestes javanicus (mali indijski mungos)
    - Herpestes semitorquatus (grlasti mungos)
    - Herpestes smithii (rumeni mungos)
    - Herpestes urva (mungos rakojed)
    - †Herpestes alaylaii
    - †Herpestes lemanensis
  - Rod: "Herpestes" <---[još neimenovan rod]
    - "Herpestes" ichneumon (egipatski mungos)
  - Rod: "Herpestes" <---[još neimenovan rod]
    - "Herpestes" vitticollis (prugastovrati mungos)
  - Rod: Ichneumia
    - Ichneumia albicauda (bjelorepi mungos)
    - †Ichneumia nims
  - Rod: Paracynictis
    - Paracynictis selousi (Selusov mungos)
  - Rod: Rhynchogale
    - Rhynchogale melleri (Melerov mungos)
  - Rod: Xenogale
    - Xenogale naso (dugonosi mungos)
  - Rod: †"Herpestes" <---[još neimenovan rod]
    - †"Herpestes" abdeialii
  - Rod: †Leptoplesictis
    - †Leptoplesictis aurelianensis
    - †Leptoplesictis mbitensis
    - †Leptoplesictis namibiensis
    - †Leptoplesictis rangwai
    - †Leptoplesictis senuitae
- Potporodica: Mungotinae
  - Rod: Crossarchus (kusimans)
    - Crossarchus alexandri (Aleksanderov kusimans)
    - Crossarchus ansorgei (angolski kusimans)
    - Crossarchus obscurus (obični kusimans)
    - Crossarchus platycephalus (ravnoglavi kusimans)
    - †Crossarchus transvaalensis
  - Rod: Dologale
    - Dologale dybowskii (Puzargov mungos)
  - Rod: Helogale (patuljasti mungos)
    - Helogale hirtula (etiopski patuljasti mungos)
    - Helogale parvula (obični patuljasti mungos)
    - †Helogale kitafe
    - †Helogale palaeogracilis
  - Rod: Liberiictis
    - Liberiictis kuhni (liberijski mungos)
  - Rod: Mungos (mungos)
    - Mungos gambianus (gambijski mungos)
    - Mungos mungo (prugasti mungos)
    - †Mungos dietrichi
    - †Mungos minutus
  - Rod: Suricata (merkat)
    - Suricata suricata (merkat)
    - †Suricata major

Filogenetsko stablo[uredi | uredi izvor]

Dolje prikazan kladogram predstavlja filogenetske veze porodice mungosi.

Herpestoidea

Hyaenidae

	[[Hijene\|Hyaenidae (sensu stricto)]]

	†Lophocyonidae

?

†Percrocutidae

sensu lato

Herpestidae

Eupleridae

Herpestidae

Mungotinae

Helogale

Helogale

	Helogale parvula

	Helogale hirtula

	†Helogale kitafe

	†Helogale palaeogracilis

sensu stricto

Dologale

Dologale dybowskii

sensu lato

Crossarchus

†Crossarchus transvaalensis

Crossarchus alexandri

Crossarchus ansorgei

	Crossarchus platycephalus

	Crossarchus obscurus

Liberiictis

Liberiictis kuhni

Mungos

	Mungos gambianus

	Mungos mungo

	†Mungos dietrichi

	†Mungos minutus

Suricata

	†Suricata major

	Suricata suricatta

†Kichechia

†Kichechia zamanae

†Legetetia

†Legetetia nandii

†Ugandictis

†Ugandictis napakensis

Herpestinae

Herpestes

	Herpestes edwardsi

	Herpestes javanicus

Herpestes fuscus

Herpestes semitorquatus

Herpestes smithii

	Herpestes brachyurus

	Herpestes urva

†Herpestes lemanensis

†Herpestes alaylaii

sensu stricto

†Leptoplesictis

	†Leptoplesictis aurelianensis

	†Leptoplesictis mbitensis

	†Leptoplesictis namibiensis

	†Leptoplesictis rangwai

	†Leptoplesictis senuitae

"Herpestes"	"Herpestes" vitticollis

Xenogale	Xenogale naso

Atilax

	Atilax paludinosus

	†Atilax mesotes

Galerella

Galerella

	Galerella sanguinea

	Galerella nigrata

Galerella pulverulenta

	Galerella ochracea

	Galerella flavescens

†Galerella debilis

†Galerella palaeoserengetensis

sensu stricto

"Herpestes"

"Herpestes" ichneumon

†"Herpestes"

†"Herpestes" abdeialii

sensu lato

Ichneumia

	Ichneumia albicauda

	†Ichneumia nims

	†Ichneumia sp. (KNM LU 613)

Paracynictis	Paracynictis selousi

Cynictis	Cynictis penicillata

Rhynchogale

Rhynchogale melleri

Bdeogale

(Bdeogale)

Bdeogale crassicauda

(Galeriscus)

	Bdeogale jacksoni

	Bdeogale nigripes

(Herpestes sensu lato)

sensu stricto

sensu lato

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vremenska rasprostranjenst[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

^ Wozencraft, W.C. (2005). „Order Carnivora”. Ur.: Wilson, D.E.; Reeder, D.M. Mammal Species of the World: A Taxonomic and Geographic Reference (3rd izd.). Johns Hopkins University Press. str. 562—571. ISBN 978-0-8018-8221-0. OCLC 62265494.
^ Vaughan, Terry A.; James M. Ryan; Nicholas J. Czaplewski (2010). Mammalogy. Jones & Bartlett Learning. ISBN 978-0-7637-6299-5. str. 300.
^ Forsyth, Mark (2. 10. 2012). The Etymologicon: A Circular Stroll Through the Hidden Connections of the English Language. Penguin Publishing Group. str. 77—. ISBN 978-1-101-61176-0.
^ Macdonald, D., ur. (2009). The Encyclopedia of Mammals. Oxford: Oxford University Press. str. 660. ISBN 978-0-19-956799-7.
^ Barchan, D.; Kachalsky, S., Neumann, D., Vogel, Z., Ovadia, M., Kochva, E. and Fuchs, S. (1992). „How the mongoose can fight the snake: the binding site of the mongoose acetylcholine receptor” (PDF). Proceedings of the National Academy of Sciences. 89 (16): 7717—7721.
^ Drabeck, D. H.; Dean, A. M.; Jansa, S. A. (2015). „Why the honey badger don't care: Convergent evolution of venom-targeted nicotinic acetylcholine receptors in mammals that survive venomous snake bites”. Toxicon. 99: 68—72. PMID 25796346. doi:10.1016/j.toxicon.2015.03.007.
^ Bonaparte, C. L. (1845). „Fam. VII. Viverridae”. Catalogo Methodico dei Mammiferi Europei. Milan, Italy: L. di Giacomo Pirola. str. 8.
^ Gray, J.E. (1865). „A revision of the genera and species of viverrine animals (Viverridae) founded on the collection in the British Museum”. Proceedings of the Zoological Society of London: 502—579.
^ Pocock, R. I. (1919). „The classification of mongooses (Mungotidae)”. The Annals and Magazine of Natural History. 9 (3): 515–524.
^ Yoder, A. D.; Burns, M. M.; Zehr, S.; Delefosse, T.; Veron, G.; Goodman, S. M.; Flynn, J. J. (2003). „Single origin of Malagasy carnivora from an African ancestor”. Nature. 421 (6924): 434—437. PMID 12610623. doi:10.1038/nature01303.
^ Flynn, J. J.; Finarelli, J.; Zehr, S.; Hsu, J.; Nedbal, M. (2005). „Molecular phylogeny of the Carnivora (Mammalia): Assessing the Impact of Increased sampling on resolving enigmatic relationships”. Systematic Biology. 54 (2): 317—337. PMID 16012099. doi:10.1080/10635150590923326.
^ Wilson, D.E.; Reeder, D.M., ur. (2005). Mammal Species of the World: A Taxonomic and Geographic Reference (3rd izd.). Johns Hopkins University Press. ISBN 978-0-8018-8221-0. OCLC 62265494.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Macdonald, D., ur. (2009). The Encyclopedia of Mammals. Oxford: Oxford University Press. str. 660. ISBN 978-0-19-956799-7.
Forsyth, Mark (2. 10. 2012). The Etymologicon: A Circular Stroll Through the Hidden Connections of the English Language. Penguin Publishing Group. str. 77—. ISBN 978-1-101-61176-0.
Rasa, Anne (1986). Mongoose Watch: A Family Observed. Garden City, NY: Anchor Press/Doubleday & Co. ISBN 9780385231756. OCLC 12664019.
Hinton, H. E. & Dunn, A. M. S. (1967). Mongooses: Their Natural History and Behaviour. Berkeley: University of California Press. OCLC 1975837.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

„Ichneumon”. Encyclopædia Britannica (на језику: енглески) (11 изд.). 1911.

[msw3-1] Wozencraft, W.C. (2005). „Order Carnivora”. Ur.: Wilson, D.E.; Reeder, D.M. Mammal Species of the World: A Taxonomic and Geographic Reference (3rd izd.). Johns Hopkins University Press. str. 562—571. ISBN 978-0-8018-8221-0. OCLC 62265494.

[2] Vaughan, Terry A.; James M. Ryan; Nicholas J. Czaplewski (2010). Mammalogy. Jones & Bartlett Learning. ISBN 978-0-7637-6299-5. str. 300.

[3] Forsyth, Mark (2. 10. 2012). The Etymologicon: A Circular Stroll Through the Hidden Connections of the English Language. Penguin Publishing Group. str. 77—. ISBN 978-1-101-61176-0.

[EoM-4] Macdonald, D., ur. (2009). The Encyclopedia of Mammals. Oxford: Oxford University Press. str. 660. ISBN 978-0-19-956799-7.

[5] Barchan, D.; Kachalsky, S., Neumann, D., Vogel, Z., Ovadia, M., Kochva, E. and Fuchs, S. (1992). „How the mongoose can fight the snake: the binding site of the mongoose acetylcholine receptor” (PDF). Proceedings of the National Academy of Sciences. 89 (16): 7717—7721.

[6] Drabeck, D. H.; Dean, A. M.; Jansa, S. A. (2015). „Why the honey badger don't care: Convergent evolution of venom-targeted nicotinic acetylcholine receptors in mammals that survive venomous snake bites”. Toxicon. 99: 68—72. PMID 25796346. doi:10.1016/j.toxicon.2015.03.007.

[Bonaparte1845-7] Bonaparte, C. L. (1845). „Fam. VII. Viverridae”. Catalogo Methodico dei Mammiferi Europei. Milan, Italy: L. di Giacomo Pirola. str. 8.

[Gray1865-8] Gray, J.E. (1865). „A revision of the genera and species of viverrine animals (Viverridae) founded on the collection in the British Museum”. Proceedings of the Zoological Society of London: 502—579.

[Pocock1919-9] Pocock, R. I. (1919). „The classification of mongooses (Mungotidae)”. The Annals and Magazine of Natural History. 9 (3): 515–524.

[10] Yoder, A. D.; Burns, M. M.; Zehr, S.; Delefosse, T.; Veron, G.; Goodman, S. M.; Flynn, J. J. (2003). „Single origin of Malagasy carnivora from an African ancestor”. Nature. 421 (6924): 434—437. PMID 12610623. doi:10.1038/nature01303.

[Flynn2005-11] Flynn, J. J.; Finarelli, J.; Zehr, S.; Hsu, J.; Nedbal, M. (2005). „Molecular phylogeny of the Carnivora (Mammalia): Assessing the Impact of Increased sampling on resolving enigmatic relationships”. Systematic Biology. 54 (2): 317—337. PMID 16012099. doi:10.1080/10635150590923326.

[12] Wilson, D.E.; Reeder, D.M., ur. (2005). Mammal Species of the World: A Taxonomic and Geographic Reference (3rd izd.). Johns Hopkins University Press. ISBN 978-0-8018-8221-0. OCLC 62265494.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

[11]

[12]

Нормативна контрола
Државне	Израел
Остале	Енциклопедија Британика