Odense

Koordinate: 55° 23′ 55″ S; 10° 23′ 31″ I / 55.3987° S; 10.391911° I / 55.3987; 10.391911
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Odense
dan. Odense
Katedrala svetog Knuta u Odenseu
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Danska
RegijaJužna Danska
Osnovan988.
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2013.170.327
 — gustina559,66 st./km2
Aglomeracija193.327 (2013)
Geografske karakteristike
Koordinate55° 23′ 55″ S; 10° 23′ 31″ I / 55.3987° S; 10.391911° I / 55.3987; 10.391911
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina10-20 m
Površina304,34 km2
Odense na karti Danske
Odense
Odense
Odense na karti Danske
Ostali podaci
GradonačelnikAnker Boje
Veb-sajt
www.odense.dk

Odense (dan. Odense) je treći po veličini grad u Danskoj i najveći grad na ostrvu Fin. Grad je najveći grad pokrajine Južne Danske, gde sa okolnim naseljima čini jednu od opština, Opštinu Odense. Danas Odense ima oko 170 hiljada stanovnika u gradu i oko 190 hiljada u širem gradskom području.

Odense je poznat po svom najpoznatijem žitelju, čuvenom piscu Hansu Kristijanu Andersenu.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Središte Odensea
Kuća u kojoj je Hans Kristijan Andersen proveo detinjstvo

Odense se nalazi u središnjem delu Danske. Od glavnog grada Kopenhagena, grad je udaljen 165 kilometara zapadno.

Reljef: Odense se nalazi u središtu danskog ostrva Fin. Nadmorska visina središta grada je oko 15 m.

Klima: Klima u Odenseu je umereno kontinentalna sa uticajem Atlantika i Golfske struje.

Vode: Odense je spojen sa Severnim morem, preko kanala, koji grad povezuje sa Odenskim zalivom.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Odense je jedan od najstarijih danskih gradova. Osnovan je 988. Ime potiče od reči Odin Vi, što znači Odinovo svetilište. U Odensu se nalazi grob Knuta IV (zvanog i Sveti Knut), pa je veliki broj hodočasnika dolazio u Odense tokom srednjeg veka. Sveti Knut je svetac zaštitnik Danske. Zavaljujući tome Odense se razvio kao drugi po značaju grad u državi, što je i ostao do savremenog doba.

U 16. veku narodna skupština se više puta sastajala u Odensu.

U Odenseu se nalazio Odinov toranj, drugi toranj po veličini u svetu (iza Ajfelovog tornja). Izgrađen je 1935, a danski nacisti su ga srušili 1944. U obližnjem gradiću Munkebo nalazi se najveće brodogradilište u Danskoj.

I pored petogodišnje okupacije Danske (1940-45.) od strane Trećeg rajha grad i njegovo stanovništvo nisu mnogo stradali.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Populacija (ist.): Odense
Godina
Stanovništvo

Danas Odense ima oko 170 hiljada u gradskim granicama i blizu 200 hiljada sa okolnim predgrađima.

Etnički sastav: Stanovništvo Odensea je do pre par decenija bilo bilo gotovo isključivo etnički dansko. Međutim, brojni useljenici iz stranih zemlja izmenili su sastav stanovništva.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Privreda Odensea posebno se oslanja na veliko brodogradilište, jedno od najvećih u severnoj Evropi i najveće u Danskoj.

Okruženje Odensea je veoma razvijeno poljoprivredno područje, pa je u gradu i okolini razvijena i prehrambena industrija. Poznata je pivara „Albani“.

Saobraćaj: Most Velikog Belta je otvoren 1997. za železnički i 1998. za drumski saobraćaj i povezao je ostrvo Fin sa Sjelandom čime je omogućena brža veza sa Kopenhagenom.

Znamenitosti grada[uredi | uredi izvor]

  • Katedrala Svetoga Knuta je ranije bila povezana sa obližnjim benediktinskim manastirom. Izgrađena je od cigli u gotičkom stilu, između 1081. i 1093. Ponovo je građena u 13. veku. Pod oltarom katedrale leži telo sveca zaštitnika Danske, Knuta Svetoga, koji je planirao da osvoji Englesku. Ubijen je u Odensu tokom pobune 1086.[1]
  • Palata Odense, izgradio je kralj Fridrih IV od Danske.
  • Muzej Hans Kristijan Andersena, kuća koja se nezvanično smatra za mesto gde je slavni pisac bajki rođen 1805. godine.[2] Malo dalje se nalazi druga kuća, gde se cela porodica preselila dve godine kasnije, i gde je Hans Kristijan Andersen proveo svoje detinjstvo. Ta kuća je takođe pretvorena u mali muzej.[3]
  • Finsko selo (dan. Den Fynske Landsby), čini skupina od 25 objekata sagrađenih 1946. godine, koji predstavljaju verne kopije građevina sa celog ostrva Fin, kakve su bile u upotrebi od XVI do XIX veka. Neke od stvarnih građevina i danas postoje.[4]

Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]

Gradovi pobratimi[uredi | uredi izvor]

Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Katedrala Svetoga Knuta”. Arhivirano iz originala 03. 01. 2014. g. Pristupljeno 13. 12. 2013. 
  2. ^ „Muzej Hans Kristijan Andersena”. Arhivirano iz originala 18. 12. 2013. g. Pristupljeno 13. 12. 2013. 
  3. ^ „Kuća u kojoj je Hans Kristijan Andersen proveo detinjstvo”. Arhivirano iz originala 18. 12. 2013. g. Pristupljeno 13. 12. 2013. 
  4. ^ „Finsko selo”. Arhivirano iz originala 18. 12. 2013. g. Pristupljeno 13. 12. 2013. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]