Pera Todorović
Pera Todorović | |
---|---|
Lični podaci | |
Puno ime | Petronije Todorović |
Datum rođenja | 2. maj 1852. |
Mesto rođenja | Vodice kraj Smederevske Palanke, Kneževina Srbija |
Datum smrti | 24. oktobar 1907.55 god.) ( |
Mesto smrti | Beograd, Kraljevina Srbija |
Petronije Todorović (Vodice, 2. maj 1852 — Beograd, 24. oktobar 1907) bio je srpski novinar i pisac, jedan od osnivača i vođa Narodne radikalne stranke. Pored novinarstva i pisanja, Todorović je ostao zabeležen po tome što je prvi srpski urednik senzacionalističke štampe.[1]
Biografija[uredi | uredi izvor]
Poreklom je iz dobrostojeće porodice iz sela Vodica u okolini Smederevske Palanke. Studirao je pedagogiju u Cirihu, ali je nije završio. U ranoj mladosti bio je jedan od prvih pristalica Svetozara Markovića. Kao briljantan govornik, Todorović je odigrao važnu ulogu u pridobijanju velikog broja pristalica Radikalne stranke. Zbog Timočke bune 1883. godine, bio je zatvoren i osuđen na smrt, ali mu je ta kazna zamenjena robijom. Stranka ga je izbacila iz svojih redova zbog toga što je, na zahtev kralja Milana, koji ga je oslobodio kazne, pokušao radikale da uputi u pravcu sporazuma s naprednjacima i kraljem (1886).
Od tada se bavio isključivo novinarstvom, uređujući svoj list „Male novine“, prvi informativno-senzacionalistički list u Srbiji, zbog čega je bio izrazito neomiljen.
Zajedno sa Čedomiljom Mijatovićem je izmislio seriju tekstova o Kremanskom proročanstvu.[2]
Pošto je homofobija i tada bila vrlo snažna u Srbiji, i jedan ugledni pisac kao Janko Veselinović optužio je Todorovića da je “jedna vrlo gadna bolest društvena... Jedan nazadnjak i u umnom i u moralnom i u seksualnom smislu”, zbog čega ga je Todorović tužio.[3] Zanimljivo je da ce i njegova druga žena (prva Milica Ninković je preminula) pridružila optužbama o Todorovićevoj homoseksualnosti.[4]
Književnost[uredi | uredi izvor]
U književnosti se najviše bavio istorijskim temama i prevodio je ruskog pisca Nikolaja Gavriloviča Černiševskog. Vlasnik i urednik je Velikog narodnog kalendara u slikama pod imenom Smiljevac od 1893. godine. Kalendar je bio izuzetno sadržajan.[5]
Dela[uredi | uredi izvor]
- Život i trulež jedan redić iz nauke od društvu (1882)
- Uništenje estetike (1882)
- Silazak s prestola - roman (1889)
- Iz prošlosti - uspomene (1895)
- Karađorđe - Smrt Karađorđeva (1924)
- Dnevnik jednog dobrovoljca (1938) dnevnik iz srpsko turskih ratova, sa fronta
- Listovi iz "Hajdučije" (1985)
- Izabrani spisi - društvo i politika (1986)
- Izabrani spisi 2 - književnost (1986)
- Krvava godina (1991)
- Ogledalo zrake iz prošlosti (1904, reprint 1997)
- Srpska stvar u Staroj Srbiji/Uspomene na kralja Milana (1997)
- Pisma - ličnosti i ličnost (2000)
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Marković, Predrag J. (26. 11. 2020). „Istorija propalih prohibicija”. Nedeljnik. 463: 25.
- ^ Kremansko neproročanstvo: studija jedne obmane, Voja Antonić, Beograd, 2002.
- ^ Ha stranici Udruženja novinara Srbije [1]
- ^ Prva za sad potvrđena parnica za navode o homoseksualnosti u Srbiji: [2]
- ^ "Stražilovo", Novi Sad 1893. godine
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Perović, Latinka (1983). Pera Todorović. Beograd: IP Rad. str. 196.
- Todorović, Pera; Priredila: Perović, Latinka (1997). Ogledalo: Zrake iz prošlosti. Beograd: Medicinska knjiga [Reprint izdanja iz 1903/4]. str. 959.
- Stokes, Gale (1990). Politics as Development: The Emergence of Political Parties in Nineteenth Century Serbia. Duke University Press.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Vitomir Vuletić: Pera Todorović i Obrenovići, Zbornik Matice srpske za istoriju, broj 59-60, 1999. godine
- Legenda našeg modernog žurnalizma
- Izgradnja spomen kuće Pere Todorovića,Udruženje novinara Srbije.
- Izgradnja kuće Pere Todorovića, RTS, 23. decembar 2014.
- Oživela novinarska kuća Pere Todorovića, Olivera Milošević, Politika, 31. januar 2016.
- Pera Todorović
- Pera Todorović
- Male novine Arhivirano na sajtu Wayback Machine (14. februar 2010)