Predrag Popović (sveštenik)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Predrag Popović
Datum rođenja(1983-12-23)23. decembar 1983.(40 god.)
Mesto rođenjaSlavonski Brod, SR HrvatskaSFR Jugoslavija
Zanimanjesveštenik Srpske pravoslavne crkve
Aktivni period2011—danas
Veb-sajthttp://otacpredrag.com

Predrag Popović (Slavonski Brod, 23. decembar 1983) jeste sveštenik Srpske pravoslavne crkve, jutjuber i internet ličnost. Početkom 90-ih seli se sa porodicom u Vrnjačku Banju gde stiče osnovno obrazovanje. U Kraljevu završava elektrotehničku školu, a nakon toga Bogoslovski fakultet u Beogradu. U čin đakona episkop požarevačko-braničevski Ignatije rukopolaže ga oktobra 2011, a u čin jereja jula naredne godine. Ostavlja dubok trag u dodeljenim parohijama, radeći na njihovom obnavljanju, kao i putem govorničkog dara koji koristi za propovedanje Jevanđelja. U početku besedi pri svojim parohijama, a nakon hodočašća na Ostrog početkom 2020. godine i u televizijskim emisijama, kao i putem društvenih mreža i Jutjub kanala.

Detinjstvo i školovanje[uredi | uredi izvor]

Predrag Popović (sveštenik Srpske pravoslavne crkve, oženjen Ivanom, otac Teodore, Petra i Pavla), od oca Duška i majke Smiljane, rođen je 23. decembra 1983. godine u Slavonskom Brodu, gde je i započeo osnovno školovanje. Ratna dešavanja početkom devedesetih godina primoravaju njegovu porodicu na preseljenje u Vrnjačku Banju, gde pohađa osnovnu školu „Popinski borci“. Srednjoškolsko obrazovanje stiče u kraljevačkoj elektrotehničkoj školi „Nikola Tesla“, a nakon toga upisuje Bogoslovski fakultet u Beogradu, gde diplomira na predmetu Pastirska psihologija, kod vladike Porfirija, na temu „Samoljublje u duhovnom i duševnom životu“.

Najpre je kao veroučitelj službovao u školi „Popinski borci“, potom u OŠ „Akademik Radomir Lukić“ u Miloševcu, da bi, pošto ga je episkop požarevačko-braničevski Ignatije 16. oktobra 2011. rukopoložio u čin đakona – prešao u Svilajnac. Tamo je radio kao katiheta u srednjoj poljoprivredno-veterinarskoj školi sa domom učenika (gde je oformio kabinet za versku nastavu i organizovao takmičenje za učenike koji su u velikom broju pohađali ovaj predmet), a ujedno bio i koordinator verske nastave.

Prva parohija i muzeja vožda Karađorđa[uredi | uredi izvor]

U čin jereja biva rukopoložen 29. jula 2012. godine, a tri dana kasnije, po blagoslovu vladike Ignatija dolazi u svoju prvu parohiju, Rakinac sa Radovanjem (opština Velika Plana).Tokom bezmalo šestogodišnjeg službovanja, u ovim naseljima otac Predrag je ostavio dubok trag. Zahvaljujući njegovim velikim ličnim naporima, uz pomoć žitelja Radovanja, firmi i privatnih darodavaca, u obnovljenom parohijskom domu u spomen kompleksu Radovanjski lug zaživeo je Muzej vožda Karađorđa, vođe Prvog srpskog ustanka i rodonačelnika dinastije Karađorđevića.[1]

Svečanom otvaranju postavke mnogobrojnih eksponata (12. avgusta 2014.) – dokumenata, vojničkih uniformi i oružja (među kojim je i veliki top iz 1808. godine) iz vremena Prvog srpskog ustanka, repariranog Karađorđevog portreta u prirodnoj veličini (rad Paje Jovanovića), kojom je obeležena i stogodišnjica od izbijanja Prvog svetskog rata, prisustvovale su brojne zvanice, među kojima i članovi Krunskog saveta, vladika Ignatije, predstavnici republičke i lokalne vlasti, verni narod.

Tom prilikom, otac Predrag je uveden u Suvereni Vojni Viteški Red Zmaja , koji je pod pokroviteljstvom princa Vladimira Karađorđevića.U pomenutom kompleksu, povodom 200 godina od ubistva Velikog Vožda, 2017. godine je na očevu inicijativu uz zalaganje lokalne samouprave asfaltiran prilazni put, rekonstruisana rasveta i napravljeni toaleti.

Opsežni radovi izvedeni su i na parohiji u Rakincu: oko crkve je urađen drenažni kanal sa stazom; postavljene su behaton ploče u celoj porti i izbetonirani i popločani prilazi; zamenjena stolarija u crkvenoj sali i domu (koji je priključen na vodovodnu mrežu); kompletno renoviran sveštenički stan i proširena, sređena i opremljena crkvena sala i kuhinja; srušen poljski klozet i napravljen toalet; uređeno osvetljenje u, i van objekata; sredstvima republičkog budžeta je obnovljen spomenik poginulim meštanima u Prvom svetskom ratu; u kapeli Vaskrslog Lazara uvedena voda i urađena česma.

Druga parohija[uredi | uredi izvor]

Prvog maja 2018. otac Predrag dolazi u Veliku Planu, gde služi pri crkvi Svetih apostola Vartolomeja i Varnave, a biva postavljen i za starešinu crkve Vaskrsenja Svetog Lazara Četvorodnevnika, pri kapeli na gradskom groblju. Uz svakodnevne obaveze u parohiji i crkvi, sveštenik radi i na svojoj plantaži malina, a uz angažovanje cele porodice, uspeva da za kratko vreme podigne i zasad borovnica, na površini od tri i po hektara, uz sve to posvetivši se i pčelama, koje gaji na Homolju.

Hodočašće do Ostroga[uredi | uredi izvor]

U februaru 2020. godine, na poziv Svetog Vasilija, a sa blagoslovom svoga vladike Ignatija, otac Predrag sa dvojicom parohijana kreće na hodoljublje put Ostroga peške od Požarevca – kako bi dao podršku braći i sestrama u Crnoj Gori u odbrani svetinja, i kako bi izmolio Ostroškog Čudotvorca da vaskrsne i srpski narod u Srbiji.[2] [3]

Dvonedeljni hod u molitvi obeležen je služenjem Liturgija u svetinjama, predvođenjem litije od trideset hiljada ljudi u Bijelom Polju, govorom ispred Sabornog hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici, susretima sa ljudima, i, pred kivotom Svetoga vladike Vasilija iznetim za spas srpskoga roda.

U želji da probuđena vera u Srbiji urodi plodom, otac Predrag predvodio je krsni hod od hrama Svetih apostola Vartolomeja i Varnave u Velikoj Plani do manastira Koporin – iz nedelje u nedelju- od praznika silaska Svetog Duha na apostole, sve do momenta kada je tadašnji režim u Crnoj Gori pokleknuo pod voljom naroda.

Misionarenje[uredi | uredi izvor]

Okrenuvši se veri i Bogu još u detinjstvu, već kao srednjoškolac, osujetio je planove sekte koja je u Vrnjačkoj Banji plela svoju mrežu sa tendencijom širenja po celoj Srbiji.[traži se izvor] Decu koja su bili sledbenici ove verske sekte preveo je u Crkvu, a nekolicina od njih sad su na putu da budu sveštenici, završili su teološki fakultet i predaju veronauku.[traži se izvor] Nadahnut hrišćanskim vrednostima i pravoslavnim učenjem, učio je iz brojnih iskušenja koja mu je život donosio, a govornički dar je koristio za propovedanje Jevanđelja, sve sa namerom da probudi i pobudi u ljudima veru i ljubav ka Gospodu.

Iz želje da podele sa drugima znanje i mudrosti koje njima daje, na samom izmaku 2019, sa njegovim blagoslovom, njegova duhovna čeda započinju misionarenje putem interneta – objavljujući izgovorene besede oca Predraga posredstvom Jutjub kanala „Otac Predrag Popović".[4]

Tokom 2020. godine, otac Predrag počeo je četvrtkom da prima narod na razgovor i molitvu u manastiru Koporin, u neposrednoj blizini Velike Plane, nastavljajući i proširujući put kojim je krenuo – put sveštenoapostolstva.[traži se izvor]

Jutjub kanal i društvene mreže[uredi | uredi izvor]

Nakon hodočašća do Ostroga, koje su ispratili domaći mediji, ugled oca Predraga među vernicima ubrzano raste. Nakon toga i pokrenuti Jutjub kanal biva sve posećeniji, a video snimci postavljeni u okviru kanala postaju viralni. Osećajući da je njegova misija da širi hrišćansku veru i upozna što veći broj ljudi sa crkvom, uviđa mogućnosti digitalnih medija i ulogu koju one u savremenom svetu mogu da odigraju u širenju hrišćanstva. Shodno tome, odlučuje da se i sam posveti Jutjub kanalu, kao i društvenim mrežama, konkretno Fejsbuku i Instagramu, gde veoma brzo stiče veliki broj pratilaca.

Još jedno dešavanje je doprinelo okretanjem oca Predraga digitalnim medijima - 2020. godine, ubrzo nakon hodočašća na Ostrog, proglašena je i epidemija virusa Kovid 19 u Srbiji. To dovodi do smanjenja broja ljudi u crkvama, kao i do generalne izolacije i smanjenja međuljudskih kontakata, pa je komunikacija između ljudi većinski prebačena na digitalne platforme. U želji da nadomesti jaz između vernika i crkve u vreme epidemije, otac Predrag redovno, putem Jutjub kanala uživo čita molitve i razgovara sa narodom. U toku jednog od obraćanja uživo, 17. aprila 2021. godine Jutjub kanal otac Predrag Popović dostigao je 100 hiljada pratilaca.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Otvoren Muzej vožda Karađorđa | Srpska Pravoslavna Crkva [Zvanični sajt]”. www.spc.rs (na jeziku: srpski). Arhivirano iz originala 12. 05. 2021. g. Pristupljeno 2021-05-12. 
  2. ^ „Otac Predrag Popović – Volim te do Ostroga /video/”. rs-lat.sputniknews.com (na jeziku: srpski). Arhivirano iz originala 12. 05. 2021. g. Pristupljeno 2021-05-12. 
  3. ^ eparhija (2020-02-14). „Otac Predrag pešači od Požarevca do Ostroga za odbranu svetinja”. Eparhija Mileševska (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2021-05-12. 
  4. ^ „PRIJAVIO SAM SE ZA LET NA MESEC: Besede sveštenika Predraga Popovića iz velike plane na "Jutjubu" prate hiljade ljudi”. NOVOSTI (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2021-05-12. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]