Referendumi u Republici Srpskoj

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Republika Srpska
Ovaj članak je dio serije o
političkom sistemu Republike Srpske
Ustav
Ustavni sud
Dejtonski sporazum
Državljanstvo
Zakonodavna vlast
Narodna skupština
Predsjednik: Nenad Stevandić (US)
Vijeće naroda
Predsjedavajući: Nada Tešanović (SNSD)
Izvršna vlast
Predsjednik
Milorad Dodik (SNSD)
Potpredsjednici: Ćamil Duraković (nezavisni), Davor Pranjić (HDZ BiH)

Vlada

Predsjednik: Radovan Višković (SNSD)
Sudska vlast
Vrhovni sud
Okružni sudovi
Osnovni sudovi
Viši privredni sud
Okružni privredni sudovi
Republičko javno tužilaštvo
Okružna javna tužilaštva
Pravobranilaštvo
Opštine i gradovi
Brčko Distrikt
Naseljena mjesta
Izbori
Opšti 2022.
Lokalni 2020.
Političke stranke
Referendumi
Spoljni odnosi
Predstavništva u inostranstvu
Sporazum o specijalnim paralelnim odnosima

Održano je nekoliko referenduma u Republici Srpskoj tokom njenog postojanja, dok su neki predloženi ali nikad nisu održani.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Glavni članci: Plebiscit srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, Referendum o Vens—Ovenovom planu i Referendum o planu Kontakt grupe

Iako Republika Srpska nije proglašena do januara 1992. godine, referendum o preostalom dijelu Jugoslavije održan je među Srbima u novembru 1991. godine, sa 98% glasova za prijedlog, što je dovelo do uspostavljanja teritorije 1992. godine.[1]

Naredna dva referenduma održana su tokom rata u Bosni; Referendum o Vens—Ovenovom planu koji je održan u maju 1993. godine, a odbijen je od strane 96% birača,[2] iako su se posrednici prema referendumu odnosili kao prema "varci". Avgusta 1994. godine, održan je referendum o planu Kontakt grupe koji je odbilo 97% birača,[3] sa glasom koji je otkazala Kontakt grupa.[4]

Predloženi referendumi[uredi | uredi izvor]

Referendum o nadležnosti pravosudnog sistema 2011. godine[uredi | uredi izvor]

Ideje o referendumu u Republici Srpskoj prvo je provodio Milorad Dodik tokom svog premijerskog perioda od 2006. do 2008. godine, koji je počeo nakon crnogorskog referenduma o nezavisnosti i proglašenja nezavisnosti Kosova 2008. godine.[5] U aprilu 2011. godine Skupštini Republike Srpske je podnijet formalni prijedlog za referendum, koja je glasala za njega i zakazala ga za sredinu juna 2011. godine. Rasprava o glasanju opažena je kao zbunjujuća, jer je pitanje nejasno: da li je nezavisnost, protivljenje "nametnutim odlukama" Visokog predstavnika ili (kao što je konačno navedeno) samo funkcionisanje tužilaštava i sudova na centralnom nivou. Međunarodne reakcije su varirale. Visoki predstavnik Valentin Incko otvoreno se suočio sa Miloradom Dodikom zbog odluke o referendumu, dajući mu sedam dana da povuče referendumsku odluku i najavio je spremnost da iskoristi svoja izvršna ovlaštenja za poništenje odluke i sankcionisanje lidera RS, dok ne otpusti Dodika sa njegovog položaja, ako bi referendum (koji se smatra kršenjem Dejtonskog pravnog poretka) nastavio.[6] Kao odgovor na to, rukovodstvo Republike Srpske prijetilo je povlačenju svih srpskih predstavnika iz institucija BiH, uključujući Predsjedništvo i Savjet ministara, Parlamentarnu skupštinu i sudstvo.[7] Odluka o raspisivanju referenduma nije dobila očekivanu podršku Srbije, a predsjednik Boris Tadić nije želio da se "umiješa" u unutrašnje poslove Bosne,[5] izražavajući suprotstavljanje planovima Visokog predstavnika i pozivajući se na rješenje krize kroz kompromis.[7] Rasprava o ovom pitanju u Savjetu bezbijednosti Ujedinjenih nacija 9. maja 2011. godine nije proizvela zajednički stav zbog neslaganja Rusije sa Inckovim stavom i rezervisanosti Kine.[5] U međuvremenu, publikacija uticajne analitičke grupe "Međunarodna krizna grupa" preporučila je umjereniji pristup i smatralo se kontraproduktivnim nastavak suočavanja sa Dodikom. Konačno, pitanje je riješeno nakon sastanka predsjednika RS i visokog predstavnika EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku Ketrin Ešton, u kojem se Dodik složio da povuče referendum u zamjenu za "strukturirani dijalog o pravosuđu" među institucijama u BiH i EU u kojoj će razgovarati o značajnim pritužbama vlasti RS prema pravosuđu u BiH.[5][8] Iako je intervencija EU dozvoljena da spriječi krizu i vrati situaciju na status kvo početkom aprila, prijetnja od referenduma u ​​RS ostala je u pozadini, jer Dodik nikada nije povukao pravne akte koji se tiču toga.[9][10]

Referendum o nadležnosti Suda BiH 2016. godine[uredi | uredi izvor]

Referendum o nadležnosti Suda BiH u Republici Srpskoj planiran je za 15. novembar 2015. godine.[11] Nakon pravnih izazova i odlaganja, referendum je na neodređeno odgođen od februara 2016. godine.[12]

Referendum je iznenadno objavljen, nakon perioda tenzija između nadležnih organa RS i državnih pravosudnih institucija zbog izručenja nekadanjeg komandanta Armije Bosne i Hercegovine u Srebrenici, Nasera Orića. Orić je uhapšen u Švajcarskoj 10. juna 2015. godine po nalogu za hapšenje iz Srbije. Ipak, švajcarske vlasti su ga izručile Bosni. Orić je ubrzo pušten. Istovremeno, Velika Britanija je predložila UN rezoluciju o Srebrenici Savjetu bezbjednosti, na koju je kasnije Rusija stavila veto po zahtjevu Srbije.[13]

Referendum je predložio predsjednik RS Milorad Dodik koji je tvrdio da je Sud BiH bio pristrasan protiv Srba[14] i da su državne pravosudne institucije radile protiv interesa RS, uprkos činjenici da su to bili veliki troškovi za entitet godišnje.[13] Glasanje o referendumu održano je u Narodnoj skupštini; 45 je glasalo za, 31 je bilo uzdržano, a preostalih sedam poslanika je bilo odsutno.[14]

Birači su pitani da li Sud Bosne i Hercegovine ima nadležnost nad građanima Republike Srpske. Referendumsko pitanje je glasilo:

"Da li podržavate neustavno i neovlašćeno nametanje zakona od visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, posebno nametnute zakone o Sudu i Tužilaštvu BiH i primjenu njihovih odluka na prostoru Republike Srpske?"[15]

Usvojen amandmanom SNSD-a kontekstualno je utvrđeno da će se referendum održati prve nedjelje nakon isteka 50 dana od dana stupanja na snagu odluke o referendumu. Odluka je stupila na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku RS.[16] S obzirom na ove uslove, prvobitni datum za savjetovanje određen je da bude 15. novembar 2015.

U febraru 2016. godine referendum je na neodređeno vrijeme odgođen, zvanično zbog nedostatka kosenzusa među srpskim strankama, nakon intenzivnih političkih pritisaka iz inostranstva, uključujući predsjednika i premijera Srbije.[12] Ipak, odluka Narodne skupštine RS nije povučena. Predsjednik RS Milorad Dodik je samo zadržao odobrenje za objavljivanje u Službenom glasniku RS.

Referendum o Danu Republike Srpske 2016. godine[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Referendum o Danu Republike Srpske

Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je odluku 26. novembra 2015. godine protiv ustavnosti Dana Republike Srpske koji se održava 9. januara, smatrajući da je to diskriminacija protiv nesrpskog stanovništva. Sudija Ustavnog suda BiH Suada Paravlić izjavila je da Republika Srpska ima pravo da slavi Dan republike, ali da to ne može biti 9. januar iz "razloga zbog kog je taj datum i određen kao Dan republike".[17] Datum označava pravoslavni praznik kada se slavi Sveti Stefan, kao i osnivanje Republike Srpske 1992. godine kao secesionističkog entiteta tadašnje Republike Bosne i Hercegovine. Sud je Republici Srpskoj dao šest mjeseci da utvrdi drugi praznik.[18][19][20] Organi vlasti Republike Srpske reagovali su time što su osporili odluku Ustavnog suda BiH i pozvali Parlamentarnu skupštinu BiH da u roku od 120 dana donese Zakon o Ustavnom sudu koji bi podrazumijevao donošenje odluka sa učešćem najmanje jednog sudije iz svih konstitutivnih naroda i oba entiteta, te da po novom zakonu ne bude stranih sudija, istovremeno pozivajući na popularni referendum o tome da li građani Republike Srpske podržavaju odluku Ustavnog suda.[21] Lideri opozicije RS takođe su se pridružili Dodiku u osporavanju odluke Ustavnog suda BiH.[22][23][24] Dana 9. januara 2016. godine, vlasti Republike Srpske proslavile su "neustavni" praznik. uprkos presudi Suda. Na skupu je prisustvovao i premijer Srbije Aleksandar Vučić.[25] Hrvatski poslanici su podržali Dan republike i referendum.[26]

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je rezoluciju o referendumu 15. jula 2016. godine, uz podržku svih srpskih sranaka i bojkot bošnjačkih poslanika. Referendumsko pitanje je bilo: „Da li podržavate da se 9. januar obilježava i slavi kao Dan Republike Srpske?”[27] Savjet za zaštitu vitalnih nacionalnih interesa Ustavnog suda Republike Srpske u Banja Luci izjavio je da odluka neće ugroziti "vitalne nacionalne interese" bošnjačkog naroda, tako da im ne dozvoljava veto na to.[28][29][30] Milorad Dodik potvrdio je da će referendum biti održan 25. septembra, nedjelju dana prije planiranih lokalnih izbora 2. oktobra. Visoki predstavnik Valentin Incko je izjavio da tim vlasti Republike Srpske direktno krše Dejtonski sporazum.[31]

Referendum o nezavisnosti 2018. godine[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Otcjepljenje Republike Srpske

Dana 25. aprila 2015. godine vladajuća stranka SNSD usvojila je deklaraciju pod nazivom "Republika Srpska - slobodna i samostalna - budućnost i odgovornost", u kojoj se navodi namjera da se organizuje referendum o nezavisnosti Republike Srpske u slučaju da se nadležnosti ne vrate od države entitetima do 2017. godine. Deklaracija takođe sugeriše da vlasti RS mogu odlučiti "po zakonu kojim odluke koje donose organi Bosne i Hercegovine budu primjenjivane na teritoriji Republike Srpske".[32]

Predsjednik RS Milorad Dodik ponovio je novinarima posvećenost referendumu o nezavisnosti u narednim godinama ako njegovi zahtjevi ne budu ispunjeni. Njegov politički cilj je da se smanje ovlasti institucija Bosne i Hercegovine od Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine, što je dovelo do slabog razvoja u zadnjih dvadeset godina, uključujući Sud BiH i Tužilaštvo BiH, kao i izmjena prava od strane međunarodnih sudija koji sjede u Ustavnom sudu BiH.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ ch, Beat Müller, beat (at-sign) sudd (dot). „Bosnien-Herzegowina, serbischer Teil, 10. November 1991 : Verbleib aller Serben in Jugoslawien -- [in German]”. www.sudd.ch (na jeziku: engleski). Pristupljeno 15. 11. 2018. 
  2. ^ ch, Beat Müller, beat (at-sign) sudd (dot). „Republika Srpska (Bosnien-Herzegowina), 16. Mai 1993 : Vance-Owen-Friedensplan -- [in German]”. www.sudd.ch (na jeziku: engleski). Pristupljeno 15. 11. 2018. 
  3. ^ ch, Beat Müller, beat (at-sign) sudd (dot). „Republika Srpska (Bosnien-Herzegowina), 28. August 1994 : Teilungsplan der internationalen Kontaktgruppe -- [in German]”. www.sudd.ch (na jeziku: engleski). Pristupljeno 15. 11. 2018. 
  4. ^ Cohen, Roger. „Bosnian Serbs, in Referendum, Reject Peace Plan” (na jeziku: engleski). Pristupljeno 15. 11. 2018. 
  5. ^ a b v g „REFERENDUM IN REPUBLIKA SRPSKA: A TEST FOR THE INTERNATIONAL COMMUNITY” (PDF). Helsinki Bulletin. 
  6. ^ Traynor, Ian (28. 04. 2011). „Bosnia in worst crisis since war as Serb leader calls referendum”. the Guardian (na jeziku: engleski). Pristupljeno 15. 11. 2018. 
  7. ^ a b „The Politics of Referendum: Republika Srpska”. Ariel Zellman (na jeziku: engleski). 06. 05. 2011. Pristupljeno 15. 11. 2018. 
  8. ^ Topalova, Evelina. „Republika Srpska drops controversial referendum plan after EU intervention”. euinside.eu (na jeziku: engleski). Pristupljeno 15. 11. 2018. 
  9. ^ „TransConflict   » The dangerous politics of leverage – Republika Srpska”. www.transconflict.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 15. 11. 2018. 
  10. ^ „EU Pressure Causes Bosnian Serbs to Cancel Referendum”. www.globalpolicy.org (na jeziku: engleski). Pristupljeno 15. 11. 2018. 
  11. ^ „Bosnian Serbs Set Date for Controversial Referendum” (na jeziku: engleski). Pristupljeno 15. 11. 2018. 
  12. ^ a b „Bosnian Serb Leader Postpones Controversial Referendum” (na jeziku: engleski). Pristupljeno 15. 11. 2018. 
  13. ^ a b „Bosnian Serbs to Hold Referendum on State Courts” (na jeziku: engleski). Pristupljeno 15. 11. 2018. 
  14. ^ a b „Bosnia's Serbs vote for referendum”. BBC News (na jeziku: engleski). 16. 07. 2015. Pristupljeno 15. 11. 2018. 
  15. ^ „Parlament RS suspendovao referendum o Sudu BiH”. N1 Srbija 2 (na jeziku: srpski). Arhivirano iz originala 05. 06. 2018. g. Pristupljeno 15. 11. 2018. 
  16. ^ „RS assembly in favor of referendum on "imposed decisions" - English - on B92.net”. B92.net (na jeziku: engleski). Pristupljeno 15. 11. 2018. 
  17. ^ „Ustavni sud proglasio neustavnim Dan RS; Dodik: Ostajemo pri svom prazniku”. Blic.rs (na jeziku: srpski). Pristupljeno 15. 11. 2018. 
  18. ^ „Decision of the BIH Constitutional Court to cancel the celebration of the Day of the Republic of Srpska – is it a legal or a political decision? | Advokatska firma SAJIĆ | Banja Luka”. advokatskafirmasajic.com. Arhivirano iz originala 13. 11. 2018. g. Pristupljeno 15. 11. 2018. 
  19. ^ „The Unconstitutional Holiday: Bosnian Constitutional Court annuls Serb Republic Day”. Verfassungsblog (na jeziku: nemački). Pristupljeno 15. 11. 2018. 
  20. ^ „Day of RS - unconstitutional holiday”. www.balkaneu.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 15. 11. 2018. 
  21. ^ „Parlament Srpske da raspiše referendum o odluci Ustavnog suda BiH”. Glas Srpske. Pristupljeno 15. 11. 2018. 
  22. ^ Balkan Insight
  23. ^ B92
  24. ^ Srpska Times
  25. ^ Katana, Gordana. „Bosnian Serbs defy top court ruling by celebrating Statehood Day”. U.S. (na jeziku: engleski). Pristupljeno 15. 11. 2018. 
  26. ^ „Dragan Čović za Glas Srpske: RS ima pravo na referendum”. Glas Srpske. Pristupljeno 15. 11. 2018. 
  27. ^ „Bosnian Serbs to Hold Referendum on Disputed Holiday” (na jeziku: engleski). Pristupljeno 15. 11. 2018. 
  28. ^ „Republika Srpska gives controversial referendum green light”. Republika Srpska gives controversial referendum green light (na jeziku: turski). Arhivirano iz originala 23. 08. 2016. g. Pristupljeno 15. 11. 2018. 
  29. ^ „Bosnian Court Rejects Attempt To Block Republika Srpska 'Statehood' Referendum”. RadioFreeEurope/RadioLiberty (na jeziku: engleski). Pristupljeno 15. 11. 2018. 
  30. ^ „Bosnian Serb Court Rejects Bosniaks’ Referendum Challenge” (na jeziku: engleski). Pristupljeno 15. 11. 2018. 
  31. ^ „Milorad Dodik confirms Bosnian Serb entity referendum on Sept 25”. EBL News (na jeziku: engleski). 11. 08. 2016. Arhivirano iz originala 08. 11. 2016. g. Pristupljeno 15. 11. 2018. 
  32. ^ „48th report to the United Nations Security Council of the High Representative for Implementation of the Peace Agreement on Bosnia and Herzegovina” (PDF). 05. 11. 2015. 
Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Референдуми_у_Републици_Српској&oldid=26990016”