Riška nadbiskupija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Riška nadbiskupija
Erzbisdom Riga (nem.)
1186.—1561.

Riška nadbiskupija (žuta boja), prikazana unutar Tera Marijane
Glavni gradRiga
RegijaIstočna Evropa
Događaji
StatusBivša pokrajina
Vladavina
 • OblikTeokratija
Istorija 
• Uspostavljeno
1186.
• Ukinuto
1561.
Prethodnik
Sledbenik
Kneževina Jersika
Kneževina Koknese
Talava
Livonsko vojvodstvo

Riška nadbiskupija (let. Archiepiscopatus Rigensis, niskonemački Erzbisdom Riga) je bila nadbiskupija u srednjovekovnoj Livoniji, pod upravom Svete stolice. Ona je osnovana 1186. godine kao Livonska biskupija u Ikškili, potom je premeštena u Rigi i postaje Riška biskupija 1202.[1] godine a podignuta je na rang nadbiskupije 1255. godine.

Riška nadbiskupija[uredi | uredi izvor]

Riški nadbiskupi bili su svetovni vladari Rige do 1561. godine kada je sprovedena protestantska reformacija. Teritorija je prešla iz katolicizma u luteranizam i sve crkvene teritorije su sekularizovane. Biskupska stolica je obnovljena kao biskupija katoličke crkve u 1918. godini a podignuta je na rang nadbiskupije 1923.

Kovnica novca[uredi | uredi izvor]

Riška nadbiskupija je bila inovator u oblasti kovanja novca, oživeli su tehnike kovanja koje su bile zaboravljene od propasti Rimskog carstva. Imena pojedinih nadbiskupa nakon 1418. godine, kao i godina njihove vladavine, štampane su na livonskim penijima[2] koji su pronađeni na arheološkim nalazištima. U najvećem broju slučajeva ovo su jedini dostupni biografski podaci. Nije pronađen ni jedan livonski peni iskovan pre 1418. godine.

Reference[uredi | uredi izvor]