Pređi na sadržaj

Rostov

Koordinate: 57° 11′ 00″ S; 39° 25′ 00″ I / 57.183333° S; 39.416667° I / 57.183333; 39.416667
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Za druge upotrebe, pogledajte Rostov (višeznačna odrednica).

Rostov
rus. Ростов
Dvorište rostovskog kremlja
Administrativni podaci
Država Rusija
Federalni okrugCentralni
OblastJaroslavska oblast
Osnovan862.
Status grada1777.
Stanovništvo
Stanovništvo‍
 — 2010.31.792
Geografske karakteristike
Koordinate57° 11′ 00″ S; 39° 25′ 00″ I / 57.183333° S; 39.416667° I / 57.183333; 39.416667
Vremenska zonaUTC+4
Aps. visina100 m
Površina32,0[1] km2
Rostov na karti Rusije
Rostov
Rostov
Rostov na karti Rusije
Ostali podaci
Poštanski broj152150, 152151, 152153, 152155, 152159
Pozivni broj48536
OKATO kod78410
Veb-sajt
www.admrostov.ru

Rostov (rus. Росто́в, stnord. Rostofa) je jedan od najstarijih gradova u Rusiji i važno turističko središte u tzv. Zlatnom krugu. Nalazi se na obalama jezera Nera u Jaroslavskoj oblasti. Prema popisu stanovništva iz 2010. u gradu je živelo 31.792 stanovnika.

Iako je službeno ime grada Rostov, kako bi ga razlikovali od Rostova na Donu, u Rusiji je poznat kao Rostov Veliki (rus. Росто́в Вели́кий). Rostov Jaroslavski (rus. Ростов-Ярославский) je službeno ime za njegovu željezničku stanicu, jer se nalazi u istoimenoj oblasti, no sam grad se rijetko kada tako naziva.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Rostovski kremlj u ljeto 1911.

Rostov se prvi puta spominje 862. godine kao važno naselje. Do 13. veka postaje glavni grad jedne od najprominentnijih ruskih kneževina. 1474. godine je postao dijelom Moskovske kneževine. Iako je izgubio nezavisnost, Rostov je i dalje bio važno crkveno središte. Već od 988. godine bio je sjedište jedne od prvih ruskih episkopija.

U 14. veku, rostovski episkopi su postali arhiepiskopi, a koncem 16. veka i mitropoliti. Mitropolit Jona Sisojevič (oko 1607—1690) je zaslužan za gradnju glavne rostovske znamenitosti — kremlja. Grad su razarali Mongoli u 13. i 14. veku te Poljaci 1608. Sedište mitropolije je iz Rostova premješteno u Jaroslav krajem 18. veka.

Osim po bogatoj istoriji, Rostov je poznat i po proizvodnji staklenog emajla.

Izgled[uredi | uredi izvor]

Središnji trg u Rostovu zauzima velika katedrala Marijina Uznesenja. Ne zna se kada je podignuta sadašnja zgrada, ali se pretpostavlja da je podignuta polovinom 16. veka. Donji dijelovi katedralnih zidova datiraju iz 12. veka. Zvonik je većim dijelom izgrađen u 17. veku. Njegova zvona su među najvećima, a svako od njih ima svoje ime. Najveće zvono po imenu Sisoj izliveno 1688. godine teži 32 tone.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema preliminarnim podacima sa popisa, u gradu je 2010. živelo 31.792 stanovnika, 2349 (7,38%) manje nego 2002.

Kretanje broja stanovnika
1939.1959.1970.1979.1989.2002.2010.
29.80829.23030.81531.53835.707[2]34.141[3]31.792

Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ ROSSTAT Territorialьnый organ Federalьnoй službы gosudarstvennoй statistiki po Яroslavskoй oblasti Яroslavskaя oblastь v cifrah 2012. Kratkiй statističeskiй sbornik. g.Яroslavlь 2012 god
  2. ^ „Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 g. Čislennostь naličnogo naseleniя soюznыh i avtonomnыh respublik, avtonomnыh oblasteй i okrugov, kraёv, oblasteй, raйonov, gorodskih poseleniй i sёl-raйcentrov.”. Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 goda (na jeziku: ruski). Demoscope Weekly. 1989. Pristupljeno 4. 9. 2012. 
  3. ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Rostov na Vikimedijinoj ostavi.
Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ростов&oldid=27062643”