Rut Mičel
Rut Mičel | |
---|---|
![]() Rut Mičel 1943. godine | |
Lični podaci | |
Puno ime | Ruth Mitchell |
Datum rođenja | 30. april 1889. |
Mesto rođenja | Milvoki, Viskonsin SAD |
Datum smrti | 24. oktobar 1969.80 god.) ( |
Mesto smrti | Sintra, Portugalija |
Porodica | |
Rođaci | Bili Mičel (brat) |
Vojna karijera | |
Vojska | ![]() |
Rut Mičel (engl. Ruth Mitchell; Milvoki, 30. april 1889 – Sintra, 24. oktobar 1969) je bila američka novinarka i pripadnik Jugoslovenske vojske u Otadžbini.
Porodica i obrazovanje[uredi | uredi izvor]
Rut Mičel je rođena 30. aprila 1889. godine u Milvokiju, savezna država Viskonsin, kao jedanaesto dete Džona Mičela, uglednog člana Demokratske stranke i senatora Sjedinjenih Američkih Država. Njen rođeni brat je bio general Bili Mičel, otac Američkog ratnog vazduhoplovstva. Drugi brat je poginuo 1917. godine u Francuskoj, gde se borio kao vojni pilot u Prvom svetskom ratu.
Školovala se u Milvokiju i na Vaser koledžu u Njujorku.
Udavala se tri puta. Njen sin Džon iz prvog braka, poginuo je u maju 1941. godine kao pilot Kraljevskog ratnog vazduhoplovstva iznad Egipta.
Radila je kao dopisnik Ilustrovanih londonskih vesti sa Balkana, od 1938. godine. Prvobitno je došla da bi izveštavala o venčanju albanskog kralja Zoga I, ali je ostala u Beogradu.
Drugi svetski rat[uredi | uredi izvor]
Bila je uz četničke odrede Jugoslovenske vojske kao izveštač[1], mada pojedini izvori navode da se najpre pridružila četnicima vojvode Koste Milovanovića Pećanca.
Uhapšena je od strane Gestapoa u Dubrovniku 1941. godine. Kako su Sjedinjene Države u trenutku njenog hapšenja bile neutralne, ona nije pogubljena. Kasnije je osuđena na smrt, ali kazna nije izvršena, pošto je razmenjena 1942. godine za nemačke zarobljenike.
Posleratni život[uredi | uredi izvor]
Po hapšenju generala Mihailovića 1946. godine, javno je kritikovala sudski proces protiv njega i optuživala je Josipa Broza Tita za saradnju sa ustašama.
Organizovala je humanitarne akcije za srpsku siročad iz Drugog svetskog rata.
Od 1955. godine je živela u Londonu, u stanu gde je nekada živeo lord Džordž Gordon Bajron.
Smrt[uredi | uredi izvor]
Poslednje godine je provela u Sintri u Portugaliji, gde je i umrla od srčanog udara 24. oktobra 1969. godine.
Bibliografija[uredi | uredi izvor]
- The Serbs Choose War, 1943;
- My Brother Bill, 1953.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Mirkovic, Alexander. „Angels and Demons: Yugoslav Resistance in the American Press 1941-1945”.