Pređi na sadržaj

Savršeni Boing 747

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Savršeni Boing 747 je izneo Ričard Dokins u svojoj knjizi Zabluda o Bogu 2006. godine

Savršeni Boing 747 ili gambit istinskog Boinga 747 je kontra-argument za moderne verzije argumenta za postojanje Boga. Agrument je izneo Ričard Dokins u 4. poglavlju, "Zašto gotovo sigurno nema Boga", svoje knjige Zabluda o Bogu.

Argument je kontra-argument argumentu "tornado koji prolazi kroz otpad da sastavi Boing 747", koji se koriste za prikazivanje abiogeneze i evolucije kao malo verovatne teorije i za dokazivanje Boga stvaraoca. Prema Dokinsu, ova logika je osuđena na propast jer onda teista treba uzeti u obzir postojanje Boga i da ispriča o tome da li i kako je Bog stvoren. Po njegovom mišljenju, ako je prisustvo života na Zemlji ekvivalentno nemogućnosti deponiji i Boingu 747, postojanje Boga je "savršeni Boing 747", koji zaista zahteva, naizgled, nemoguće da se objasni njegovo postojanje.

Kontekst i istorija[uredi | uredi izvor]

Dokins započinje Zabludu o Bogu naglašavajući da je Bog o kojem govori Avramovski koncept ličnog Boga. On smatra da postojanje takvog božanstva treba da bude naučno pitanje, jer se univerzum sa takvim Bogom značajno razlikuje od univerzuma bez njega i kaže da bi takvi univerzumi bili empirijski različiti. Dokins dolazi do zaključka da se postojanje ovakvog božanstva može ispitati naučno poput bilo koje druge hipoteze.

Nakon razmatranja najčešćih argumenata u prilog postojanju Boga u poglavlju 3, Dokins dolazi do zaključka da je argument dizajna najubedljiviji. Neverovatna verovatnoća života i univerzuma koji ga gostuje zahteva objašnjenje, ali Dokins ispituje hipotezu Boga u odnosu na evoluciju putem prirodne selekcije. Kao deo svojih napora da opovrgne inteligentni dizajn, preusmerava argument složenosti na to da je onda i Bog morao da ima superinteligentnog tvorca.

Ime koje je Dokins dao za statističku demonstraciju toga da Bog gotovo sigurno ne postoji je "gambit istinskog Boinga 747", aluziju na deponiju i tornado. Astrofizičar Fred Hojl, koji je bio darvinista, ateista, anti-teista i pristalica pamspermije,[n 1] je navodno izneo da "verovatnoća života koji se dešava na Zemlji nije veća od verovatnoće da je uragan koji je zahvatio deponiju uspešno napravio Boing-747." Argumenti protiv empirijski zasnovanih teista se iznose odavno. Jedne od najstarijih je iznosio filozof Dejvid Hjum u 18. veku, a njegovo najpoznatijei argument-pitanje je "Ko je stvorio stvaraoca?". Prema filozofu Danijelu Denetu, zagovorniku ateizma, Dokinsov argument pokazuje da tamo gde dizajn ne može da objasni kompleksnost, evolucija putem prirodne selekcije može.

Dokinsove izjave[uredi | uredi izvor]

Dokins se okreće na diskusiju Kitovih Vardovih pogleda na Božansku jednostavnost , da pokaže teškoće koje ima "teološki um u razumevanju složenosti života." Dokins piše da je Vard skeptičan prema ideji Artura Pikoksa da evoluciju usmeravaju druge sile, a ne samo prirodna selekcija i da ovi procesi mogu imati sklonost povećanju složenosti. Dokins kaže da je ovaj skepticizam sasvim opravdan, on piše:

[Prirodna selekcija], koliko nam je poznato je jedini proces sposoban da stvori složenost iz jednostavnosti. Teorija prirodne selekcije je zaista jednostavna, kao i izvor iz kog ona počinje. Ono što objašnjava s druge strane je neverovatna složenost: složenije od bilo čega što možemo zamisliti, osim Boga koji je u stanju da ga dizajnira.

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Sudar olupina kao transport biološkog materijala u prostoru.

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]