Srpsko pomorje od 7. do 10. stoleća

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Srpsko pomorje od 7. do 10. stoleća
Nastanak i sadržaj
AutorĐorđe Janković
Dizajner koricaNenad Petrović
ZemljaSrbija
Jeziksrpski
Žanr / vrsta delaarheologija, istorija, etnogeneza
Izdavanje
IzdavačSrpsko arheološko društvo, Zavičajni muzej Herceg-Novi, i Kulturna mreža „Projekat Rastko
Datum2007.
Broj stranica257
Tip medijabroširano
Klasifikacija
ISBN?978-86-904455-5-4

Srpsko pomorje od 7. do 10. stoleća je monografija arheologa Đorđa Jankovića, objavljena 2007. godine.

Predstavlja prvu arheološku sintezu na ovu temu, koja pored prethodnih istraživanja čitavog veka moderne arheologije, donosi i najnovija saznanja o etnogenezi naroda Istočnog Jadrana u srednjem veku.[1]

Između ostalog, u knjizi je prvi put dato arheološko određenja Crvenih Hrvata, kao i nova atribucija Višeslavove krstionice istoimenom srpskom knezu i manastiru Miholjska prevlaka kod Tivta.

Izdavači papirnog izdanja su Srpsko arheološko društvo i Zavičajni muzej Herceg-Novi, a elektronskog Kulturna mreža „Projekat Rastko“. Štampanje knjige je pomoglo Ministarstvo nauke i zaštite životne sredine Republike Srbije.

Sadržaj[uredi | uredi izvor]

Knjiga sadrži sedam glavnih poglavlja, kao i predgovor autora, bibliografiju, registar pojmova i sažetak na engleskom jeziku (Đorđe Janković: „Serbian Maritime from 7th to 10th century — summary“).

U prvom poglavu „Uvod“ postavlja se metodološki okvir i raspravlja se o nazivima Pomorja u pisanim izvorima.

U drugom poglavlju, „Arheološki slojevi“, pisanom koautorski sa Eminom Zečević prikazuju se lokaliteti: Lješ, Sard, Svač, Mijele, Budva, Ilovica, Kameno, Cavtat, Zvekovica, Majsan i Gradina kod Martinića. Zatim se izlažu osobine grnčarstva, kao i datovanje i tumačenje slojeva, naročito sledećih: sloj poznog 6. stoleća, zatvoren oko 600. godine; sloj 7. stoleća zatvoren oko 660. godine; sloj 8. stoleća, zatvoren oko početka 9. stoleća; sloj 9. stoleća, zatvoren u saracenskoj najezdi 866. godine; sloj prve četvrtine 10. stoleća, zatvoren 924. godine, kao i sloj kraja 10. stoleća.

U trećem poglavlju „Grobni nalazi iz vremena pred saracenski napad 866“, takođe sa E. Zečević, razmatra se građa sa lokaliteta: Svač, Budva, Ilovica, Kotor, Rose, Majsan, Ston. Takođe se raspravlja o datovanju grobova — naročito preko naušnica, ogrlica, prstenja, zapona — kao i preko nošnji, kulturnih razlika i obreda.

Četvrto poglavlje pod nazivom „Crkve“, koautorski sa E. Zečević, obrađuje sledeće lokalitete: Sard, Drivast, Prečista Bogorodica Krajinska, Svač, Ulcinj, Bar, Stari Bar, Budva, Ilovica, Otok, Rose, Prčanj, Muo, Kotor, Risan, Bijela, Dubrovnik, Šipan, Ston, Suđurađ kod Janjine, Baćina, Mljet, Majsan, Šćedro, Stari Grad, Beška, Starčeva Gorica, Duklja, Doljani — Zlatica, Gradina — Martinići, Zaton, Prizren, Dečani, Pećki manastir i Studenica Hvostanska. Poglavlje ima i odeljak o vrstama hramova, gde se obrađuju: bazilike, jednobrodne crkve, jednobrodne crkve sa bočnim prostorijama, crkve sa tri i više konhi, crkve krstoobrazne osnove; a odeljci su posvećeni i natpisima u kamenu, klesarima i zidarima.

Peto poglavlje „Gradovi i utvrđena mesta“ donosi odeljke: Skadar i gradovi u njegovom zaleđu, Svač, Vladimir, Ulcinj, Stari Bar, Budva, Rose, Kotor, Cavtat — rt Sustjepan, Dubrovnik, Ston, Doljani, Gradina u Martinićima, Višegrad. Takođe se obrađuje način utvrđivanja gradova i razvrstavanje gradova i utvrđenih mesta po tipu.

U šestom poglavlju „Arheološka svedočanstva o narodima“ govori se o Srbima, Latinima, Grcima, Dioklićanima, Gotima, te Crvenim Hrvatima i Avarima

Sedmo poglavlje je „Zeta u Srbiji“ i u njemu se obrađuje uspostavljanje srpske države i crkve, pismenost, vojska i privreda.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Objavljena prva arheološka sinteza Pomorja: Monografija Srpsko pomorje od 7. do 10. stoleća“, saopštenje za medije Srpskog arheološkog društva, 23. avgust 2007.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]