Starogrčki jezik
Starogrčki jezik | |
---|---|
Ἑλληνική Hellēnikḗ | |
Region | istočni Mediteran |
Indoevropski
| |
Raniji oblici | pragrčki
|
Grčki alfabet | |
Jezički kodovi | |
ISO 639-2 | grc |
ISO 639-3 | grc (includes all pre-modern stages) |
Glotolog | anci1242 [1] |
Starogrčki jezik (stgrč. ἑλληνική, translit. hellēnikḗ; grč. αρχαία ελληνικά) ili antički grčki jezik jeste istorijski indoevropski jezik iz oblasti istočnog Mediterana.[2]
Ovaj jezik predstavlja ranu fazu razvoja grčkog jezika, u periodu od postanka grčkog alfabeta (9. vek p. n. e.) do početka helenističke ere (4. vek p. n. e). Starogrčki jezik se u književnosti koristio mnogo duže, do 7. veka n. e. Kao norma klasičnog grčkog jezika služio je dijalekt Atike iz 5. i 4. veka p. n. e. Grčki jezik u periodu 600–1453. se označava kao srednjovekovni grčki (vizantijski grčki). Za njim je sledio novogrčki, jezik moderne Grčke, koji se u kontinuitetu razvio iz starogrčkog.
Starogrčki jezik je usamljena grana indoevropske jezičke porodice. Sličnosti sa jezicima savremenicima pokazuje jedino u odnosu na staromakedonski (antički makedonski) jezik. Mnoge reči starogrčkog jezika su ušle u latinski jezik i sve moderne evropske jezike, naročito kroz stručnu terminologiju. U novijem dobu, starogrčki jezik se izučavao i izučava u okviru klasične filologije.
Na starogrčkom jeziku su napisani Homerovi epovi, Ilijada i Odiseja, kao i velika dela grčke književnosti, pozorišta, nauke i filozofije iz zlatnog doba antike. Značajan je i kao jezik na kome su pisani rani hrišćanski tekstovi, poput Novog zaveta.
Po ISO 639 standardizaciji, oznaka za starogrčki jezik je grc.
Moderna upotreba
[uredi | uredi izvor]Obrazovanje
[uredi | uredi izvor]Izučavanje starogrčkog u evropskim zemljama pored latinskog zauzimalo je značajno mesto u nastavnom planu od renesanse do početka 20. veka. Drevni grčki se još uvek predaje kao obavezan ili izborni predmet, posebno u tradicionalnim ili elitnim školama širom Evrope, kao što su javne škole i gimnazije u Ujedinjenom Kraljevstvu. On je obavezan je u liceo klasiko u Italiji, u gimnaziji u Holandiji, u nekim odeljenjima u Austriji, u klasičnoj gimnaziji (gimnazija – smer: klasični jezici) u Hrvatskoj, na klasičnim studijama u ASO u Belgiji i izborni je predmet u gimnaziji usmerenoj na humanističke nauke u Nemačkoj (obično kao treći jezik posle latinskog i engleskog, od 14. do 18. godine). Tokom 2006/07. godini, 15.000 đaka je učilo starogrčki u Nemačkoj, prema podacima Saveznog zavoda za statistiku Nemačke, a 280.000 učenika ga je učilo u Italiji.[3] To je obavezan predmet pored latinskog u humanističkim naukama za zvanje španskog bačilera. Drevni grčki se takođe predaje na većini velikih univerziteta širom sveta, često u kombinaciji sa latinskim kao deo proučavanja klasika. Godine 2010. bio je ponuđen u tri osnovne škole u Ujedinjenom Kraljevstvu, kako bi se unapredile jezičke veštine dece,[4][5] i bio je jedan od sedam stranih jezika koje bi osnovne škole mogle da predaju 2014. kao deo velikog napora da se unaprede obrazovni standardi.[6]
Starogrčki se takođe uči kao obavezan predmet u svim gimnazijama i licejima u Grčkoj.[7][8] Počevši od 2001. godine, godišnje međunarodno takmičenje „Istraživanje starogrčkog jezika i kulture” (grč. Διαγωνισμός στην Αρχαία Ελληνική Γλώσσα και Γραμματεία) održava se za srednjoškolce preko grčkog Ministarstva nacionalnog obrazovanja i verskih poslova, sa grčkim jezikom i kulturnim organizacijama kao saorganizatorima.[9] Ova inicijativa je obustavljena 2010. godine, pošto nije uspela da dobije priznanje i prihvatanje od strane nastavnika.[10]
Moderna upotreba u stvarnom svetu
[uredi | uredi izvor]Moderni autori retko pišu na starogrčkom, iako je Jan Kresadlo pisao poeziju i prozu na tom jeziku, a Hari Poter i Kamen mudrosti,[11] neki tomovi Asteriksa[12] i Aliksine avanture su prevedeni na starogrčki. Ὀνόματα Kεχιασμένα (Onomata Kečijasmena) je prvi časopis ukrštenih reči i zagonetki na starogrčkom.[13] Njegovo prvo izdanje pojavilo se u aprilu 2015. kao aneks Hebdomada Aenigmatum. Alfred Ralfs je u svoje izdanje Septuaginte iz 1935. uključio predgovor, kratku istoriju teksta Septuaginte i druge materijale prevedene na starogrčki jezik; Robert Hanhart je takođe uključio uvodne napomene za revidirano Rahlfs–Hanhartovo izdanje iz 2006. na ovom jeziku.[14] Akropolis Vorld Njus izvještava sedmično sažetak najvažnijih vesti na starogrčkom.[15]
Drevni grčki takođe koriste organizacije i pojedinci, uglavnom grčki, koji žele da izraze svoje poštovanje, divljenje ili sklonost prema upotrebi ovog jezika. Ova upotreba se ponekad smatra grafičkom, nacionalističkom ili humorističnom. U svakom slučaju, činjenica da savremeni Grci još uvek mogu u potpunosti ili delimično da razumeju tekstove napisane u nearhaičnim oblicima starogrčkog pokazuje srodnost savremenog grčkog jezika sa svojim prethodnikom.[15]
Vidi još
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Hammarström, Harald; Forkel, Robert; Haspelmath, Martin; Bank, Sebastian, ur. (2016). „Antički grčki”. Glottolog 2.7. Jena: Max Planck Institute for the Science of Human History.
- ^ Ralli, Angela (2012). „Greek”. Revue belge de Philologie et d'Histoire. 90 (3): 964. doi:10.3406/rbph.2012.8269.
- ^ „Ministry publication” (PDF). www.edscuola.it.
- ^ „Ancient Greek 'to be taught in state schools<span style="padding-right:0.2em;">'”. The Daily Telegraph. 30. 7. 2010. Arhivirano iz originala 10. 1. 2022. g. Pristupljeno 3. 5. 2015.
- ^ "Now look, Latin's fine, but Greek might be even Beta" Arhivirano 3 avgust 2010 na sajtu Wayback Machine, TES Editorial, 2010 - TSL Education Ltd.
- ^ More primary schools to offer Latin and ancient Greek, The Telegraph, 26 November 2012
- ^ „Ωρολόγιο Πρόγραμμα των μαθημάτων των Α, Β, Γ τάξεων του Hμερησίου Γυμνασίου”. Pristupljeno 3. 5. 2015.
- ^ „ΩΡΟΛΟΓΙΟ ΠΡΟΓΡΑΜΜΑ ΓΕΝΙΚΟΥ ΛΥΚΕΙΟΥ”. Pristupljeno 3. 5. 2015.
- ^ „Annex to 2012 Greek statistics” (PDF). UNESCO. 2012. str. 26. Pristupljeno 14. 12. 2018.
- ^ „Proceedings of the 2nd Pan-hellenic Congress for the Promotion of Innovation in Education”. II. 2016: 548.
- ^ Areios Potēr kai ē tu philosophu lithos, Bloomsbury (2004) Rowling, J. K. (15. 10. 2004). Harry Potter and the Philosopher's Stone: Ancient Greek Edition. Bloomsbury USA. ISBN 1-58234-826-X.
- ^ „Asterix speaks Attic (classical Greek) - Greece (ancient)”. Asterix around the World - the many Languages of Asterix. 22. 5. 2011.
- ^ „Enigmistica: nasce prima rivista in greco antico 2015”. 4. 5. 2015. Pristupljeno 10. 9. 2018.
- ^ Rahlfs, Alfred, and Hanhart, Robert (eds.), Septuaginta, editio altera (Deutsche Bibelgesellschaft, 2006).
- ^ a b „Akropolis World News”. www.akwn.net (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 22. 9. 2016. g.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Adams, Matthew. "The Introduction of Greek into English Schools." Greece and Rome 61.1: 102–13, 2014.
- Allan, Rutger J. "Changing the Topic: Topic Position in Ancient Greek Word Order." Mnemosyne: Bibliotheca Classica Batava 67.2: 181–213, 2014.
- Athenaze: An Introduction to Ancient Greek. Oxford University Press.. [A series of textbooks on Ancient Greek published for school use.]
- Bakker, Egbert J., ed. A Companion to the Ancient Greek Language. Oxford: Wiley-Blackwell, 2010.
- Beekes, Robert S. P (2010). Etymological Dictionary of Greek. Leiden, The Netherlands: Brill.
- Chantraine, Pierre. Dictionnaire étymologique de la langue grecque, new and updated edn., edited by Jean Taillardat, Olivier Masson, & Jean-Louis Perpillou. 3 vols. Paris: Klincksieck, 2009 (1st edn. 1968–1980).
- Christidis, Anastasios-Phoibos, ur. (2007). A History of Ancient Greek: from the Beginnings to Late Antiquity. Cambridge: Cambridge University Press.
- Easterling, P and Handley, C. Greek Scripts: An Illustrated Introduction. London. Greek Scripts: An Illustrated Introduction. Society for the Promotion of Hellenic Studies. 2001. ISBN 0-902984-17-9.
- Fortson, Benjamin W. Indo-European Language and Culture: An Introduction. 2d ed. Oxford: Wiley-Blackwell, 2010.
- Hansen, Hardy; Quinn, Gerald M. (1992). Greek: An Intensive Course. Fordham University Press. ISBN 9780823216635.
- Horrocks, Geoffrey. Greek: A History of the Language and its Speakers. 2d ed. Oxford: Wiley-Blackwell, 2010.
- Janko, Richard. "The Origins and Evolution of the Epic Diction." In The Iliad: A Commentary. Vol. 4, Books 13–16. Edited by Richard Janko, 8–19. Cambridge, UK: Cambridge University Press, 1992.
- Jeffery, Lilian Hamilton (1990). The Local Scripts of Archaic Greece: Revised Edition with a Supplement by A. W. Johnston. Oxford: Oxford University Press.
- Morpurgo Davies, Anna, and Yves Duhoux, eds. A Companion to Linear B: Mycenaean Greek Texts and their World. Vol. 1. Louvain, Belgium: Peeters, 2008.
- Swiggers, Pierre and Alfons Wouters. "Description of the Constituent Elements of the (Greek) Language." In Brill’s Companion to Ancient Greek Scholarship. Edited by Franco Montanari and Stephanos Matthaios, 757–797. Leiden: Brill, 2015.
- Bakker, Egbert J., ed. 2010. A companion to the Ancient Greek language. Oxford: Wiley-Blackwell.
- nl . The Reflexes of Syllabic Liquids in Ancient Greek: Linguistic Prehistory of the Greek Dialects and Homeric Kunstsprache. Brill, 2022. http://www.jstor.org/stable/10.1163/j.ctv29sfq2v.
- Christidis, Anastasios-Phoivos, ed. 2007. A history of Ancient Greek: From the beginnings to Late Antiquity. Cambridge, UK: Cambridge University Press.
- Colvin, Stephen C. 2007. A historical Greek reader: Mycenaean to the koiné. Oxford: Oxford University Press.
- Horrocks, Geoffrey. 2010. Greek: A history of the language and its speakers. 2nd ed. Oxford: Wiley-Blackwell.
- Palmer, Leonard R. 1980. The Greek language. London: Faber & Faber.
- Skelton, Christina Michelle (2015). „Borrowing, Character Weighting, and Preliminary Cluster Analysis in a Phylogenetic Analysis of the Ancient Greek Dialects”. Indo-European Linguistics. 3: 84—117. doi:10.1163/22125892-00301003.
- Griechische Dialekte und ihre Verteilung, Titus site, in German. List, map, table of features.
- Dialects of Greek, Kelley L. Ross. Map and brief description.
- Excerpts from Margalit Finkelburg, „Greeks and Pre-Greeks: Aegean Prehistory and Greek Heroic Tradition” (PDF). (162 KiB). One of the topics is the origin of the dialects.
- Searchable Greek Inscriptions. A considerable corpus of ancient Greek inscriptions in various dialects published by The Packard Humanities Institute.
- Inscriptions Listed by Region, Centre for the Study of Ancient Documents site.
Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]Bibliotečki resursi o Ancient Greek |
- Classical Greek Online by Winfred P. Lehmann and Jonathan Slocum, free online lessons at the Linguistics Research Center at the University of Texas at Austin
- Online Greek resources – Dictionaries, grammar, virtual libraries, fonts, etc.
- Alpheios – Combines LSJ, Autenrieth, Smyth's grammar and inflection tables in a browser add-on for use on any web site
- Ancient Greek basic lexicon at the Global Lexicostatistical Database
- Ancient Greek Swadesh list of basic vocabulary words (from Wiktionary's Swadesh list appendix)
- „Greek Language”. Encyclopædia Britannica (na jeziku: engleski) (11 izd.). 1911.
- Slavonic – online editor for Ancient Greek
- glottothèque - Ancient Indo-European Grammars online, an online collection of videos on various Ancient Indo-European languages, including Ancient Greek
Učenje gramatike
[uredi | uredi izvor]- A more extensive grammar of the Ancient Greek language written by J. Rietveld Arhivirano 7 januar 2021 na sajtu Wayback Machine
- Recitation of classics books
- Perseus Greek dictionaries
- Greek-Language.com – Information on the history of the Greek language, application of modern Linguistics to the study of Greek, and tools for learning Greek
- Free Lessons in Ancient Greek, Bilingual Libraries, Forum
- A critical survey of websites devoted to Ancient Greek
- Ancient Greek Tutorials – Berkeley Language Center of the University of California
- A Digital Tutorial For Ancient Greek Based on White's First Greek Book
- New Testament Greek Arhivirano na sajtu Wayback Machine (6. februar 2009)
- Acropolis World News – A summary of the latest world news in Ancient Greek, Juan Coderch, University of St Andrews