Sud Bosne i Hercegovine

Sud Bosne i Hercegovine ima krivičnu, upravnu i apelacionu nadležnost u stvarima koje spadaju u nadležnost institucija Bosne i Hercegovine.

Sjedište Suda je u Sarajevu.

Organizacija

Sud Bosne i Hercegovine je osnovan 12. novembra 2000. na osnovu odluke visokog predstavnika za BiH kojom je donio Zakon o Sudu Bosne i Hercegovine.

Osnovnim tekstom Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine je bilo predviđeno da Sud sačinjava ukupno 15 sudija koje bira Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine na predlog Komisije za imenovanje sudija Suda. Imenovane sudije su vršile funkciju do dobi od 70 godina. Danas, zakon predviđa da Sud sačinjava predsjednik i određeni broj ostalih sudija. Predsjednika i sudije Suda bira Visoki sudski i tužilački savjet Bosne i Hercegovine.

Sud ima Opštu sjednicu i tri odjeljenja: Krivično, Upravno i Apelaciono (uključujući nadležnost po žalbi u postupku sprovođenja izbora). Odjeljenja sude u vijećima sastavljenim od po troje sudija. Krivično odjeljenje se sastoji iz tri odjela: Odjel I za ratne zločine, Odjel II za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju i Odjel III za sva ostala krivična djela. Apelaciono odjeljenje se sastoji iz tri odjela: Odjel I odlučuje po žalbama na odluke Odjela I Krivičnog odjeljenja, Odjel II odlučuje po žalbama na odluke Odjela II Krivičnog odjeljenja i Odjel III odlučuje po žalbama na odluke Odjela III Krivičnog odjeljenja, na odluke Upravnog odjeljenja i rješava po prigovorima koji se odnose na izborna pitanja.

Sudije pojedinci iz svojih odjela obavljaju i dužnosti sudije za prethodni postupak ili sudije za prethodno saslušanje.

Nadležnosti

Sud Bosne i Hercegovine ima tri nadležnosti: krivičnu, upravnu i apelacionu.

Po krivičnoj nadležnosti Sud je nadležan za krivična djela utvrđena Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine i drugim zakonima Bosne i Hercegovine. Nadležan je i za krivična djela utvrđena zakonima Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko Distrikta kada ta krivična djela: ugrožavaju suverenitet, teritorijalni integritet, političku nezavisnost, državnu bezbjednost i međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine; i kada mogu imati ozbiljne reperkusije ili štetne posljedice na privredu Bosne i Hercegovine, ili mogu izazvati druge štetne posljedice za Bosnu i Hercegovinu ili mogu izazvati ozbiljnu ekonomsku štetu ili druge štetne posljedice van teritorije entiteta ili Brčko Distrikta.

Po upravnoj nadležnosti Sud je nadležan da odlučuje po tužbama protiv konačnih upravnih akata odnosno kada se radi o ćutanju uprave, institucija Bosne i Hercegovine i njenih organa, javnih agencija, javnih korporacija, institucija Brčko Distrikta i drugih organizacija utvrđenih zakonom Bosne i Hercegovine, donesenih u vršenju javnih ovlašćenja.

Po apelacionoj nadležnosti Sud je nadležan da odlučuje po: žalbama protiv presuda ili odluka koje donese Krivično odjeljenje i Upravno odjeljenje i vanrednim pravnim lijekovima protiv pravosnažnih odluka koje su donijela odjeljenja suda (osim zahtjeva za ponavljanje postupka). Nadležan je i za rješavanje po prigovorima koji se odnose na kršenje izbornog zakona i dodatnih propisa i uputstava koje donosi Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine i za rješavanje u svim drugim predmetima kada je to predviđeno zakonom Bosne i Hercegovine.

Referendum o Sudu

Na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske od 13. aprila 2011. usvojen je niz zaključaka o radu Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine, posebno sa aspekta selektivnog pristupa u procesuiranju ratnih zločina na štetu srpskog naroda. Donesen je i zaključak o neophodnosti održavanja referenduma na kojem bi se građani Republike Srpske izjasnili o nametnutim zakonima i kršenju Evropske konvencije o ljudskim pravima od strane visokih predstavnika. Raspisan je republički referendum sa pitanjem: „Da li podržavate nametnute zakone od strane visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, posebno o Sudu i Tužilaštvu BiH i njihovu neustavnu verifikaciju u Parlamentarnoj skupštini BiH?“ Prilikom posjete visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbjednost, dana 13. maja 2011, postignut je dogovor o otvaranju Strukturalnog dijaloga o reformi pravosudnog sistema u BiH na kojem bi kao prioritetna bila razmatrana pitanja ključna za rad i funkcionisanje Suda i Tužilaštva BiH. Na osnovu dogovora stavljena je van snage prethodna Odluka o raspisivanju republičkog referenduma.

Zatim je Narodna skupština Republike Srpske donijela zaključke kojim posebno naglašava demokratsko pravo Republike Srpske na izražavanje stava i mišljenja o svakom pitanju koje se tiče Republike, zadržavajući pravo da legalnim putem osporava akte sa kojima nije saglasna u proceduri i meritumu. Prateći višegodišnje sprovođenje preporuka u okviru strukturalnog dijaloga konstatovano je da on nije dao željene efekte. Zbog toga je predsjednik Republike Srpske, dana 1. jula 2015, ponovo predložio raspisivanje republičkog referenduma sa pitanjem: „Da li podržavate neustavno i neovlašćeno nametanje zakona od strane visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, posebno nametnute zakone o Sudu i Tužilaštvu BiH i primjenu njihovih odluka na teritoriji Republike Srpske?” Međutim, skupštinska Odluka o raspisivanju republičkog referenduma je službeno objavljena tek dvije godine kasnije, a potom i stavljena van snage.

Vidi još

• Tužilaštvo Bosne i Hercegovine
• Visoki sudski i tužilački savjet Bosne i Hercegovine

Spoljašnje veze

• Službena stranica Suda Bosne i Hercegovine