FK Rakovica

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
FK Rakovica
Puno imeFudbalski klub Rakovica
NadimakMotoristi
Osnovan1937. god.; pre 87 godina (1937)
StadionStadion FK Rakovica, Rakovica
Kapacitet2.000
LigaPrva Beogradska liga grupa A
2017/18.Beogradska zona, 15. ()
Domaća oprema
White jersey
Gostujuća oprema

FK Rakovica je srpski fudbalski klub iz Rakovice, Grad Beograd i trenutno se takmiči u Beogradskoj zoni, četvrtom takmičarskom nivou srpskog fudbala. Osnovan je 1937. godine.

Klub je osnovan pod svojim sadašnjim nazivom u istoimenoj beogradskoj opštini i kroz svoju istoriju više puta je menjao naziv. Usled vanrednih okolnosti, tokom Drugog svetskog rata, klub do 1945. nije igrao utakmice. Dve godine kasnije, leta 1947, klub je zvanično obnovljen pod nazivom Motor, a potom je, naredne godine, preimenovan u Sportsko društvo Rakovica. Na godišnjoj sednici, održanoj 22. juna. 1954. godine, ustanovljen je naziv FK IM Rakovica, skraćeno IMR, po Industriji motora Rakovica. Klub se pod ovim nazivom takmičio sve do kraja 2016. godine. Na sednici Fudbalskog saveza Srbije, 3. februara. 2017, iz naziva je uklonjeno ime fabrike,[1] koja je iste godine proglasila stečaj.[2] Tada je utvrđen i novi amblem kluba, čiji centralni element predstavlja Manastir Rakovica.[3]

Klub je u sezoni 2012/13. zauzeo drugo mesto u Beogradskoj zoni i plasirao se u viši rang, Srpsku ligu Beograd. U junu 2013, IM Rakovica je osvojila Kup FS Beograda, što joj je omogućilo da nastavi takmičenje u Kupu Srbije za sezonu 2013/14.[4] Nakon četiri sezone u Srpskoj ligi, klub je, kao poslednje plasirani na tabeli za sezonu 2016/17, ponovo ispao u četvrti stepen fudbalskog takmičenja u Srbiji.[5] Najveći uspeh kluba je nastup u Drugoj ligi SR Jugoslavije u sezoni 2000/01.[3]

Noviji rezultati[uredi | uredi izvor]

Sezona Rang Liga Pozicija IG D N P GD GP GR Bod Kup
2010/11. 5 Prva Beogradska liga 8. 34 14 7 13 57 46 +11 49 Nije se kvalifikovao
2011/12. 5 Prva Beogradska liga 1. 34 26 4 4 81 24 +57 82 Nije se kvalifikovao
2012/13. 4 Beogradska zona 2. 32 20 5 7 68 21 +47 65 Nije se kvalifikovao
2013/14. 3 Srpska liga Beograd - - - - - - - - - Pretkolo

Ime kluba[uredi | uredi izvor]

"Rakovica" 18. februar 1937—1947
"Motor" 1947—1948
"Sportsko društvo Rakovica" 1948—1954
"IM Rakovica" ili samo "IMR" 22. jun 1954—3. februar 2017
"Rakovica" 3. februar 2017—danas

Istorija FK IMR (1937—1977)[uredi | uredi izvor]

Grb kluba u periodu od 1954. do 2017.

Osnivačka skupština kluba održana je 18. februara 1937. godine u maloj kafani „Užice“ na mestu gde se nalazi železnička stanica Rakovica [1], a koja je bila u vlasništvu Velje Čvorića. Učesnici osnivačke skupštine verovatno nisu ni sanjali da su bacili plodno seme iz kojeg se rodio klub, koji je požnjeo mnoge uspehe u ovih osam decenija postojanja.

Ekipa iz 1937. godine: Albert Kotnik, Todor Đorđević, Dušan Milosavljević, Novica Radojković, Ljuba Cvetković, Johan Silberhorn, Nikola Mladenović, Dragan Milovanović, Petar Perić, Sreten Milentijević i Srećko Veličković.

Prvu stranicu bogate istorije kluba napisali su osnivači: Predrag Stojić, Vlada Filipović, Nikola Mladenović, Milan Kotal, Srećko Veličković, Dušan Milosavljević – Marokanac, Todor Đorđević, Moma Benić, Borislav Jović, Jova Filipović i Petar Todorović – Drvar. Za prvog predsednika izabran je Predrag Stojić. Sekretar je postao Vlada Filipović. Nikola Mladenović je bio ekonom, a Milan Kotal blagajnik. Vođa fudbalsog tima bio je Predrag Stošić, a ostali su bili članovi Uprave.

Klub je pod imenom Rakovica odmah prijavljen Upravi grada ali fudbalski organi Beograda nisu ga primili u svoje redove. I pored toga klub je iz nedelje u nedelju igrao utakmice sa ostalim radničkim klubovima (Sinđelić, Hajduk, Rudnik, Vojvoda Skopljanac, Rapid i dr.), koji takođe nisu primljeni. Utakmice su obavezno morale da se petkom prijave policiji.

Prvu utakmicu posle osnivanja Rakovica je odigrala protiv Kneževca (2:2), na svom igralištu gde je sad Marička [2] ulica i stambena kolonija "21. maja". Do početka Drugog svetskog rata odigrano je više utakmica ali podaci, na žalost, ne postoje.

Ekipa iz 1939. godine. Stoje: Petar Perić - Frosika, Ljubiša Dimitrijević, Boža Mančić, Ljubomir Cvetković, Kristafil Naumović - Kica, Raja Matejić, Ljubisav Petrović - Šljivka i Vlada Filipović - Pekar. Čuče: Todor Đorđević, Nikola Mladenović i Dušan Milosavljević.

FK Rakovica je najzad primljen 1940. g. u "Beogradski loptački podsavez"[3], kada počinje sa takmičenjem u Četvrtom razredu grupa "Drina". Klub je bio pretposlednji ali, što bi se reklo, svaki početak je težak!

U toku rata mnogi članovi kluba otišli su da brane domovinu, a ratni vihor samo je delimično zaustavio sportski život u Rakovici jer je klub odigrao više nezvaničnih utakmica sa komšijama iz Kneževca, Žarkova, Košutnjaka i Makiša.

Prvu zvaničnu utakmicu posle rata fudbaleri Rakovice su odigrali u Beogradu 17. marta 1945. godine, kada su branili boje Dvanaestog rejona koji je obuhvatao područja Dedinja i Rakovice. Organizator je bio gradski komitet USAOJ, a takmičenje je održano u čast Svetske omladinske nedelje. Rakovičani su pobedili sve protivnike i na kraju ekipu Četvrtog rejona sa 2:1. Golove su postigli Žikica Spasojević i Milan Šobot. Zanimljivo je bilo da je u protivničkoj ekipi igrao Milan Stokić, koji će kasnije postati direktor fabrike IMR [4]. Rakovica je igrala u sastavu: Aleksandar Matić, Rade Burđić, Ljubiša Filipović – Gaša, Miodrag Bakić, Dragiša Krstić, Dušan Pantić – Toske, Milan Šobot, Mile Stojadinović – Kiki, Aleksandar Pantić – Parać, Žikica Spasojević i Tihomir Ranković – Tikica.

Na fudbalskom turniru metalskih radnika Beograda 1945. godine, pored ostalih, učestvovali su i sportisti IMR-a, osvojivši ubedljivo prvo mesto. Zanimljivo je da je posle ovog turnira osnovan fudbalski klub Metalac (kasnije OFK) za koji su igrali fudbaleri iz Rakovice: Gaša Filipović, Žikica Spasojević, Aca Panić – Parać, Duško Pantić i Tihomir Ranković – Tikica.

Klub je obnovio rad u leto 1947. godine kao Motor, koji je pod tim imenom igrao godinu dana. U aprilu 1948. godine klub menja ime u Sportsko društvo Rakovica. U prvih pet godina bilo je trijumfa ali i padova. Veliki uspeh je postignut 1950. godine kada je Rakovica ubedljivo pobedila u Beogradskoj ligi. U narednih četiri godine klub je igrao u Prvom A razredu i u Podsaveznoj ligi, kada je stagnirao. Problem broj jedan bio je nerešeno pitanje finansiranja. Klub u to vreme nije imao ni najosnovniju opremu (dresove), pa je zbog toga 1953. godine izgubio dve utakmice parforfe. Bolji dani dolaze kada je 22. juna 1954. godine na godišnjoj skupštini definisan status i mesto kluba, kao i njegov odnos prema fabrici IMR [5][6]. Od tada klub nosi ime FK IMR. U 1955. godini stadion postaje pravo gradilište gde se gradi teren [7], ograda, tribina [8] i svlačionice, a zvanične utakmice se igraju na igralištu Kneževca.

I pored relativno dobrih uslova za rad 1957. godine klub ispada iz Podsavezne lige. Nastaje preriod tavorenja po nižerazednim ligama sve do sezone 1964/65 kada klub osvaja prvo mesto u Drugoj A Beogradskoj ligi. U sezoni 1965/66. FK IM Rakovica postiže najveći uspeh kada je ubedljivo pobedila u Prvoj Beogradskoj ligi i plasirala se u Srpsku ligu.

Fudbalski stadion IM Rakovice, podno košutnjačke šume

Jednu od najuspešnijih sezona u Srpskoj ligi klub je imao 1973/74 godine [9], kada zamalo nije ušao u Drugu saveznu ligu. Još u prvom delu jesenje sezone klub je preuzeo prvo mesto na tabeli i zadržao ga praktično do poslednjeg kola kada je pala odluka. IM Rakovica je izgubila utakmicu od FAP-a u Priboju, Sloga iz Kraljeva je pobedila i preselila se u viši rang, a FK IM Rakovica je zauzela treće mesto jer je pretekla i Dubočica iz Leskovca...

Pioniri i omladinci[uredi | uredi izvor]

Prvoosnovani pionirski tim FK IMR-a iz 1964. godine. Jovan Naumović - Kica (stoji prvi sa leva), Petar Stakić (sa loptom) i Zoran Matevski (čuči zadnji) igrali su i za prvi tim.

Pionirski tim osnovan je 1964. godine i redovno se takmičio u Prvoj i Drugoj ligi pionira Beograda. Trener najmlađih fudbalera 1977. godine bio je Svetislav Marković, a tehnički referent Miroljub Miletić.

Omladinska fudbalska škola počela je sa radom 1971. godine. Na čelu stručnog štaba 1977. godine bio je Ljuba Alimpić, a tehnički referent Milinko Nedinić.

Treneri[uredi | uredi izvor]

Za dobar fudbal koliko god da su značajni kvalitetni igrači isto toliko je značajno da se ima i dobar trener. U istoriji FK IMR stručna znanja na mlađe prenosili su brojni fudbalski učitelji. Bilo je volontera (Vlada Filipović, Vlada i Rajko Tomić, kao i učitelj u fudbalskoj školi Đokica Vujadinović) ali i fudbalskih profesionalaca, trenera poznatih ne samo u našoj državi nego i van njenih granica. Treba istaći značaj i Petra Bugarčića [10], Milovana Miloševića, Ratka Antonovića, Ljube Đorđevića, Zvonka Vujića [11].

Slobodan Babanović je u tri navrata bio trener. Prvi put 1949-1953 godine, posle čega je kao prvi trener iz Jugoslavije krenuo u inostranstvo. Trenirao je selekciju Sirije. Po povratku, nastavio je sa radom u staroj sredini, zatim je bio u Boru, Karlovcu i beogradskom Radničkom. Igrao je za BUSK, BASK i BSK (današnji OFK), a 1939. g. igrao je u Monte Karlu za studentsku reprezentaciju Jugoslavije. Često je govorio da Rakovica nije fudbalski tim kakvi su ostali i da je bila jedna velika familija. Među fudbalerima nikad nije bilo nesporazuma pa je bilo pravo zadovoljstvo da se radi u takvoj sredini. Nikad ni pre ni kasnije nije vodio sličan klub. Umesto treninga često je fudbalere slao na raščišćavanje terena. Nikad ni jedan nije odbio da uradi ono što je tražio, pa je zato i zavoleo Rakovicu. Dok je radio u Siriji interesovao se za njene rezultate i redovno je dobijao obaveštenja o njenim uspesima i plasmanu.

Živojin Spasojević

Živojin Spasojević

je igrao za BASK, BSK (današnji OFK) i Crvenu zvezdu. Bio je predsednik "Trenerske organizacije" Beograda, a osim Rakovice trenirao je i Čukarički. Mesto trenera IMR-a prihvatio je na nagovor ljudi iz uprave kluba. Redovni poslovi su ga sprečavali da se ozbiljnije posveti trenerskom pozivu i zbog same te činjenice nije mogao da doprinese razvoju ove igre kao što su to uradili Bugarčić, Babanović i drugi.

Branko Krajovan (1913-1975) pored omladinske ekipe trenirao je i prvi tim, a fudbal je igrao za zagrebačku Konkordiju.

Ljuba Konstadinović je igrao u podmlatku BSK-a (današnji OFK), a posle rata bio je igrač Metalca. Došao je da trenira Rakovicu i pored toga što je bio zauzet na redovnom poslu i nije se prevario. Naišao je na puno razumevanje za rad i dobro je sarađivao sa članovima uprave kluba, igračima, ekonomom o doktorom ekipe. U takvoj atmosferi brzo su postignuti dobri rezultati jer je FK IM Rakovica zdrav fudbalski kolektiv i mnogi veliki timovi imali bi šta da nauče od ovog radničkog kluba.

Marko Valok

Marko Valok vodi trening

je rođen 1927. godine u Surčinu i jedan je od velikana fudbala u našoj zemlji. Marko Valok je odigrao za Partizan oko 500 utakmica i dao skoro isto toliko golova. Bio je i reprezentativac Jugoslavije. Radio je kao trener Partizana, reprezentacije Burme, Napretka, Rakovice i drugih timova. Po dolasku u Rakovicu uradio je trogodišnji program priprema, koji je zagrebačka trenerska organizacija štampala kao priručnik. Iz Rakovice je poneo izvanredne utiske jer je bio oduševljen podrškom koju klub ima od kolektiva fabrike i navijača pa je stručnjaku bilo pravo zadovoljstvo da radi u takvoj sredini.

Andrija Pflander (†)[12] Arhivirano na sajtu Wayback Machine (5. maj 2021) je fudbalsku karijeru počeo u beogradskom Radničkom, čije je sve selekcije kasnije trenirao. Kao trener radio je u Mariboru, Rakovici, Egiptu, Grčkoj, Turskoj i Voždovcu. Smatrao je da je IM Rakovica jedan od najbolje organizovanih fudbalskih klubova u zemlji i da svakom treneru pruža izvanredne uslove za rad jer je fabrika snažno prisutna u klubu. IMR je cenjen klub jer ne misli samo na fudbalere kao igrače već od sportista pravi dobre ljude i vredne radnike. Ovde je prisutna omladinska fudbalska škola koja je jedna od najboljih u Beogradu.

Velimir Đorđević[13] je igrao u Crvenoj zvezdi, Proleteru i Železniku. Kao trener, pre dolaska u Rakovicu, bio je u dušanovačkoj Slobodi, Mladom radniku iz Požarevca i Voždovcu. Bila mu je čast što je bio trener ovog kluba u kom su, pre njega, radili mnogi poznati i priznati stručnjaci.

Sreta Begovac (1927-2005)

Sreta Begovac na trenerskoj klupi

Sreta Begovac je u više navrata bio trener IMR-a, a fudbal je počeo da igra u beogradskoj Slaviji, kasnije u Metalcu (BSK pa OFK). Po završetku fudbalske karijere postao je član tehničkog štaba ovog kluba, a kao trener radio je u reprezentaciji Tunisa. U Rakovicu je došao posle Slobodana Babanovića, koji je kod igrača uživao nepodeljene simpatije, pa se pribojavao kako će da bude primljen. Međutim, brzo je našao zajednički jezik i sa igračima i sa rukovodstvom kluba, tako da nije čudo što se u ovom kolektivu najduže zadržao. Smatra da je ulazak u Srpsku ligu plod ozbiljnog rada i zalaganja igrača i rukovodstva. Nekoliko godina je radio u trenerskoj organizaciji FSJ, a bio je i Generalni sekretar Fudbalskog saveza Jugoslavije.

Mihajlo Jolić je rođen 1939. godine u Bosanskom Grahovu. Fudbal je počeo da igra u ŽAK-u iz Kikinde, onda za Bor, Odred i Radnički iz Niša. Za IMR igrao je od 1965. do 1971. godine.

Ljuba Alimpić je rođen 1943. godine u Koceljevu. Fudbal je počeo da igra u pionirima Crvene zvezde, a karijeru je nastavio u BASK-u, Radničkom iz Niša, Topličaninu i u IMR-u. Trenirao je sve selekcije IMR-a.

Svetlisav Marković – Mare je rođen 1940. g. u Kosančiću, Kuršumlija. Fudbal je počeo da igra u Jedinstvu iz Pančeva a za IMR je igrao od 1962. do 1969. g. Kao trener počinje sa radom u pionirima IMR-a.

Zdravstvena zaštita[uredi | uredi izvor]

O zdravstvenoj zaštiti fudbalera prvo se brinuo dr Petar Ilić [14] a kasnije i dr Stevan Stanojević (†)[15], koji je kad god je zatrebalo pomagao i drugim članovima sportskog društva.

Sportski radnici[uredi | uredi izvor]

1937—1949

Veličković Sreten (†), Živadinović Živadin, Ilić Milutin, Krajovan Branko (†), Kotal Milan (†), Lončar Stevan, Lukić Dragi – Lule, Mladenović Nikola, Milosavljević Dušan (†), Milošević Milovan (1914—1969), Matijas Đura (1890—1965), Milićević Vitomir, Stošić Predrag (†), Filipović Vlada (†), Todorović Petar – Drvar (†).

1949—1977

Adamović Živan – Lala, Antonijević Petar, Antonijević Mile, Brkić Dragoljub (1907—1966), Benić Momčilo (†), Brehermajer Josip – Brema, Bogojević Dušan, Bosančić Blagoje – Žvane (†), Babović Miloš – Babura (†), Vukićević Mojsije, Veljković Dragan, Vučenović Luka, Veličković Ratko – Rale (†), Veličković Boško (†), Gavrilović Selimir (†), Despotović Milorad, Dabić Milan (†), Dumandžić Marko, Dimić Bogoje, Đilas Rade (†), Žakula Mane (†), Ikadinović Milan, Ivanović Milivoje – Ćosa, Ilić Aleksandar, Isailović Dragoslav – Meca, Jovanović Milovan, Jovanović Mile, Jovanović Desimir, Janković Milorad, Kitanić Mirko, Krajovan Branko (†), Kazimirović Slobodan, Korolija Tomislav, Kuga Slobodan (†), Kečan Slavko (†), Kolarić Pera, Lalić Rade, Lukić Milovan, Likić Ilija (†), Likić Miladin (†), Lisica Milovan – Lija (†), Lazić Milisav, Lazarević Miloš, Lazarević Miodrag, Milošević Branko (†), Marjanović Milutin, Mijić Petar, Miletić Miloljub, Milanović Paun (†), Miljuš Gojko, Mutavdžić Petar (†), Miljković Gojko, Mitić Dragan, Mihajilović Zoran, Melović Tomislav, Mitrović Velja, Minić Mirko, Milošević Milovan, Mirković Nenad, Nenadić Milenko (†), Nikolčić Velibor, Orlić Milan (†), Obušković Stevan, Obradović Milan, Pantelić Stevan (†), Pupavac Voja, Pavičević Miša, Petrović Živojin, Prica Ilija (†), Platiša Radovan, Reljić Živorad, Radovanović Svetislav, Raduškin Ljubomir (†), Ranković Radomir, Stefanović Milomir, Stojanović Vitomir, Slavković Slavko, Stojković Miroslav, Stokić Milan (†), Savović Milovan (†), Stupar Mirko, Trifunović Boško (†), Ćorić Milan (†), Filipović Jova (†), Filipović Đorđe (†), Filipović Eduard – Zoran, Hadžić Novak, Cenić Živorad, Čubrilo Dmitar (†), Šćekić Momčilo – Crnogorac.

Predsednici[uredi | uredi izvor]

Broj Godina Ime Broj Godina Ime
1 1937-1938 Predrag Stošić 11 ? Živorad Cenić
2 1938-1939 Petar Todorović 12 ? Stevan Pantelić
3 1939-1940 Đura Matijas 13 1957-1961 Milovan Lukić
4 ? Dragoljub Brkić 14 1961-1965 Milan Stokić
5 ? Milovan Milošević 15 1965-1970 Milorad Janković
6 1949-1952 Ilija Stanić 16 1970-1973 Milovan Lukić
7 1952-1955 Tihomir Ranković 17 1973-1977 Miloš Lazarević
8 1955-? Milutin Marjanović 18 1977-? Novak Hadžić
9 ? Milovan Savović 19 ? ?
10 ? Zoran Filipović 20 ? ?

Igrači[uredi | uredi izvor]

1937—1948

Antonović Dragan – Garagan (†), Anonović Mile – Komarac, Antonijević Milorad, Bogdanović Đorđe, Antonović Ratko, Bogojević Dušan, Bogdanović Bogdan, Veličković Ratko (†), Veličković Sreten (†), Dimitrijević Ljubiša – Tirke, Đorđević Todor, Životić Ljubomir, Životić Rajko, Ivanović Branko, Ivanović Srećko, Janković Milorad, Jovanović Nikola, Jović Ratko, Kotnik Albert, Korać Stevan, Lazić Dragan – Maca, Lukić Vaclav, Leković Ljubomir, Leković Slavenko, Milentijević Sreten, Milosavljević Dušan, Matejić Živorad – Žica (†), Matejić Dobrosav – Raja, Milovanović Dragan, Mitričin Brana, Mladenović Boža – Božica, Mladenović Nikola, Mladenović Žarko, Melentijević Sreten – Ricin, Nikolić Dušan – Nišlija [16], Naumović Kristafil – Kica (1922—1969), Obušković Stevan, Popović Nikola (†), Pavlović Miodrag – Šuca (†), Perić Petar – Frosika(†)[17], Pantić Dušan – Toske, Pavlović Borivoje – Selica, Pejin, Petrović Ljubisav – Šljivka, Radojković Novica, Rakić Selimir – Sele, Ristić Boško, Radosavljević Aleksandar, Ranković Tihomir – Tikica (1926—1993)[18], Ranđelović Branko, Ranđelović Đorđe, Ružić, Stevanović Dragojlo – Cupara, Sabo Gavrilo – Gahika, Spasojević Živojin – Žikica, Silberhorn Johan – Jani, Ćurčija Ljubomir, Filipović Momir – Moma, Filipović Vlada – Pekar (†), Cvetković Ljubomir, Mančić Metodije, Ivanović Dragan.

1949—1977

Antonović Božica, Aredov Leonid, Alimpić Ljubomir, Antonijević Zoran (1945—2008), Avramović Časlav – Čaki, Avramović Živojin, Avramović Sava, Antonić Milan – Slina, Anokić Zoran, Andrić Veljko, Andrić Milan [19], Apostolović Boško – Apa, Bugarčić Petar (†), Babović Miloš – Babura (†), Bogdanović Raja, Babić Dragan, Blagojević Vojislav – Voćka, Božić Dragan, Božić Radiša, Berarević Stevica, Vanđel Toma (†), Vujošević Dimitrije, Vitorović Mihajlo, Vrgotić Zoran – Vrga, Vuković Milivoje, Vukotić Stevan, Vasić Milomir, Vasiljević Dragan, Vasiljević Milanče, Galić Bogdan – Boža (†), Galić Ilija – Gale, Galić Slobodan, Gavrilović Petar – Burek (†), Geca Pero (†), Delić Nikola (†), Delić Budimir (†), Dučić Janko, Dimić Toma, Damjančević Slobodan - Bata(†), Durjak Boško, Delčev Nedelča, Drenjanin Radovan, Dmitrić Zoran, Đurđel Lazar, Đorgovski, Đorić Cane, Đorđević Slobodan (†), Živanović Aleksandar, Živković Đorđe, Živanović Bata, Žigić Predrag – Žiga, Zlatković Todor – Toške, Zlatanovski Nebojša, Ikadinović Milan – Ika, Ivanović Slavko – Pečurkar (†), Ivanović Ivan – Ćosa, Ivanić Predrag, Ilić Petar, Jovanović Lazar – Škemba, Jovanović Raša – Batarija, Janković Nikola, Jovanović Trifun, Jovanović Mile – Babo, Jolić Mihajlo – Jole, Jeftić Slobodan – Jefta, Kuzmanović Mika, Krezić Aleksandar – Đaja, Kostić Milan – Krca, Kocka Svetomir, Kečan Dušan (†), Keserović Slobodan – Kesa, Kovčin Jovica, Kresoje Đura, Kovačević Mića, Kažić Mihajlo – Kaža, Konatarević Zoran – Konac, Kartelo Igor, Kostić Nenad – Šilja, Lazarević Miodrag – Laza, Lisica Milovan – Lija (†), Lazović Dragoljub – Guja, Lazarevski Bratislav, Lazarević Miroslav, Ljubičić Dragoslav – Bata, Matevski Zoran – Čokalija, Mršević Radoslav – Trocevka, Miljuš Gojko, Miljković Rade – Bosanac (†), Marković Svetislav – Mare, Mihailović Zoran, Mitić Milovan, Milenković Živan, Mićanović Svetozar, Milivojević Mića, Milivojević Milovan – Era, Maksimović Radomir – Maksa, Miladinović Milan, Marković Zoran, Mahović Ivan, Melović Tomislav, Malvić Branislav – Mrs, Nikolić Toma – Ripanjac (†), Nenadović Milovan – Vanja (†), Narandžić Zoran, Nastić Živorad, Nastić Dragoljub – Kurjak, Naumović Jovan – Kica, Naumović Tomislav – Toma Rumun, Nikolić Vidojko, Nestorović Slobodan – Nes, Orlić Dragan, Obradović Sava, Obradović Žarko, Pavićević Mihailo – Šibica (†), Petković Vlada – Paradni, Pavlov Ljubomir, Prica Milan (†), Počuča Milorad, Pešić Zoran, Petrović Gema, Pantelić Vladimir, Popović Miladin, Popović Dragan, Petrović Milisav, Predić Tomislav, Predić Draško – Preda, Perović Zoran, Pejović Sobodan – Peja, Pejaković Milan – Pejak, Pešić Miodrag – Ganga (†), Radmanović Marko, Raca Borko, Rajković Miloš – Rajak, Radenković Miroslav – Grba, Rebić Milorad – Reba, Ristić Bratislav, Radanović Boža, Radojčić Dragoljub, Rnić Bane – Rna, Simonović Blagoje – Badža, Stanić Mića – Žvala, Stanić Vojkan, Stanić Ilija, Stanić Slavko, Stojanović Brana, Stanković Lazar – Trapa (†), Stojčević Ljubodrag – Janez (†), Stojčević Milan – Janez, Stefanović Miroslav – Mirko Ciga (†), Savić Vladimir, Savić Damnjan – Bane, Stevanović Miša, Stanojević Slobodan – Boba, Stanojević Mile, Spasenović Ivan – Ušika, Stošić Dušan – Stole, Stakić Petar, Stojković Sveta – Krojf, Stamenković Rade, Svilar Ilija, Stojanović Nenad, Tomić Vladislav – Vlada Klempa (†), Tomić Radisav – Rajko Nos, Tomić Mile, Trajkovski Spase – Uce [20], Timotijević Sreten, Ukovski Đorđe, Filahtov Aleksandar, Filipović Krstivoje – Fića, Filipović Dragan, Filipović Branko, Hof Stevan, Hadžić Milan – Hadžija (†), Cvetić Ilija, Čolić Jovan, Šćekić Momčilo – Crnogorac, Šubert Predrag, Šišić Pantelija, Šehovac Rade, Vojin Dvornić – Dvorna.

Takmičarske sezone[uredi | uredi izvor]

1940/41 - 1965/66[uredi | uredi izvor]

Sezona Liga Mesto Ut Po Ne Iz GR Bodova
1940/41 Četvrti razred – grupa "Drina" 6 6 1 0 5 9:22 2
1948/49 Drugi razred 5 - - - - - 10
1950 Beogradska liga 1 18 14 2 2 38:14 30
1951 Beogradska liga 6 22 8 7 7 39:51 23
1952 Prvi "A" razred 5 18 8 3 7 28:29 19
1952/53 Prvi "A" razred 3 18 11 1 6 42:22 23
1953/54 Podsavezna liga 8 22 9 3 10 32:44 21
1954/55 Podsavezna liga 4 22 10 4 8 41:32 24
1955/56 Podsavezna liga 5 22 8 8 6 38:37 24
1956/57 Podsavezna liga 12 26 8 5 13 47:60 21
1957/58 Prvi "A" razred 4 22 11 3 8 39:32 25
1958/59 Prvi razred - Grupa "B" 3 22 9 7 6 37:29 25
1959/60 Prvi "A" razred 7 22 10 4 8 38:31 24
1960/61 Prvi "A" razred 9 18 6 2 10 22:36 14
1961/62 Drugi razred - Grupa "A" 1 13 8 3 2 52:10 19
1962/63 Prvi razred - Grupa "A" 2 18 12 4 6 50:14 28
1963/64 Prvi "A" razred 2 13 4 4 10 58:20 30
1964/65 Druga "A" Beogradska liga 1 24 16 3 5 59:24 35
1965/66 Prva Beogradska liga 1 26 17 6 3 63:29 40

1966/67 -[uredi | uredi izvor]

Sezona Rang Liga Mesto Ut Po Ne Iz GR Bodova
1966/67 3 Srpska liga - Sever 4 30 11 12 7 40:34 34
1967/68 3 Srpska liga - Sever 13 30 9 6 15 41:44 24
1968/69 3 Srpska liga - Sever 11 30 - - - 43:50 28
1969/70 3 Srpska liga - Sever 5 30 - - - 44:33 33
1970/71 3 Srpska liga - Sever 8 34 - - - 41:34 33
1971/72 3 Srpska liga - Sever 4 34 - - - 54:33 42
1972/73 3 Srpska liga - Sever 6 34 - - - 43:33 39
1973/74 3 Prva Srpska liga 3 34 - - - - -
1974/75 3 Prva Srpska liga 11 34 - - - 44:44 35
1975/76 3 Prva Srpska liga 10 34 - - - 38:40 32
1976/77 3 Prva Srpska liga 8 34 - - - 45:29 35
1977/78 - - - - - - - - -

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Fudbal 6/2017, strana 146” (PDF). Fudbalski savez Srbije. 3. 2. 2017. Arhivirano iz originala (PDF) 11. 02. 2017. g. Pristupljeno 8. 2. 2017. 
  2. ^ „Industrija motora Rakovica otišla u stečaj”. Al Džazira Balkans. 14. 4. 2017. Pristupljeno 8. 2. 2017. 
  3. ^ a b „Istorija kluba”. FK Rakovica, zvanična prezentacija. Arhivirano iz originala 10. 10. 2018. g. Pristupljeno 5. 6. 2018. 
  4. ^ „FK „IM Rakovica“ osvojila Kup FS Beograda”. Fudbalski savez Beograda. 19. 6. 2013. Arhivirano iz originala 30. 06. 2013. g. Pristupljeno 8. 2. 2017. 
  5. ^ Stanković, N. (4. 6. 2017). „Stogodišnjak ispao”. infom.rs. Pristupljeno 5. 6. 2018. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]