Havijer Perez de Kueljar
Havijer Perez de Kueljar | |||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Lični podaci | |||||||||||||||||||||||
Datum rođenja | 19. januar 1920. | ||||||||||||||||||||||
Mesto rođenja | Lima, Peru | ||||||||||||||||||||||
Datum smrti | 4. mart 2020.100 god.) ( | ||||||||||||||||||||||
Mesto smrti | Lima, Peru | ||||||||||||||||||||||
Religija | Katolik | ||||||||||||||||||||||
Univerzitet | Pontifical Catholic University of Peru | ||||||||||||||||||||||
|
Havijer Perez de Kuljear Gera (šp. Javier Pérez de Cuéllar Guerra; Lima, 19. januar 1920 — Lima, 4. mart 2020) bio je peruanski političar i peti po redu generalni sekretar Ujedinjenih nacija u periodu od 1982. do 1991. u dva mandata.[1] Bio je advokat, a od 1944. radi i u Ministarstvu inostranih poslova Perua. Tokom diplomatske karijere služio je u mnogim zemljama, između ostalog bio je i ambasador u Moskvi. 1971. je izabran za ambasadora Perua u Ujedinjenim nacijama.[2]
Godine 1995, je izgubio trku za predsednika Perua protiv Alberta Fuhimorija. Bio je predsednik Saveta ministara Perua, kao i ministar spoljnih poslova od novembra 2000. do jula 2001, tokom nemirnog perioda nakon ostavke Fuhimorija zbog optužbi oko korupcije.
Godine 2004, je postavljen za ambasadora u Francuskoj, gde boravi sada.
Bio je i profesor na Univerzitetu Lima, a autor je i brojnih naučnih radova i udžbenika.
Diplomatska karijera[uredi | uredi izvor]
Perez de Kuljear je stupio u peruansko ministarstvo inostranih poslova 1940, a u diplomatsku službu 1944, služeći posle kao sekretar peruanske ambasade u Francuskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Boliviji i Brazilu. Kasnije je služio kao ambasador Perua u Švajcarskoj, Sovjetskom Savezu, Poljskoj i Venecueli.
Bio je član peruanske delegacije na prvoj sednici Generalne skupštine UN i član delegacija od 25. do 30. zasedanja Generalne skupštine. 1971 je imenovan stalnim predstavnikom Perua u Ujedinjenim nacijama i predvodio je delegacije svoje zemlje na svim sednicama do 1975.
Godine 1973, i 1974. je predstavljo svoju zemlju u Savetu bezbednosti, služeći kao predsednik Saveta bezbednosti tokom događaja na Kipru. 18. septembar je imenovan za Specijalnog predstavnika Generalnog sekretara na Kipru i to mesto je držao do decembra 1977. kada se vratio u službu inostranih poslova Perua.
Dana 27. februara 1979, je imenovan za pod-sekretara Generalnog sekretara za specijalna politička pitanja. Od aprila 1981, dok je još uvek držao to mesto, delovao je kao lični predstavnik Generalnog sekretara tokom rata u Avganistanu. U ovom svojstvu je posetio Pakistan i Avganistan u aprilu i avgustu te godine da bi nastavio pregovore koje je započeo Generalni sekretar nekoliko meseci ranije.
Generalni sekretar[uredi | uredi izvor]
Dana 31. decembra 1981. godine, Perez de Kueljar je nasledio Kurta Valdhajma na mestu Generalnog sekretara i ponovo je izabran u oktobru 1986. godine. Tokom ova dva roka, posredovao je između Velike Britanije i Argentine povodom Folklandskog rata i promovisao je napore Grupe Kontradora da bi se uspostavio mir u centralnoj Americi. Takođe je posredovao u pregovorima oko nezavisnosti Namibije, oko sukoba u Zapadnoj Sahari između Maroka i Polisario fronta i oko pitanja Kipra. Njegov drugi mandat se okončao 1992. godine.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Javier Pérez de Cuéllar”. UN. Pristupljeno 22. 1. 2021.(jezik: španski)
- ^ „Javier Pérez de Cuéllar prime minister of Peru and secretary-general of the United Nations”. Britannica. Pristupljeno 22. 1. 2021.(jezik: engleski)