Hrvati u Mađarskoj
| хрв. Hrvati u Mađarskoj мађ. Magyarországi horvátok | |
|---|---|
 | |
 | |
| Ukupna populacija | |
| 26.774 (2011.)[1] | |
| Regioni sa značajnom populacijom | |
| najviše u županijama Baranja, Zala, Bač-Kiškun, Vaš, Đer-Mošon-Šopron i grad Budimpešta | |
 Baranja | 7.185 |
 Zala | 3.770 |
 Bač-Kiškun | 3.502 |
 Vaš | 3.197 |
 Đer-Mošon-Šopron | 3.028 |
.svg){kind=small} Budimpešta | 2.186 |
 Šomođ | 1.547 |
 Pešta | 980 |
.png){kind=small} Čongrad-Čanad | 358 |
 fejer | 353 |
 Tolna | 178 |
| Jezici | |
| mađarski i hrvatski | |
| Religija | |
| Rimokatolici | |
| Srodne etničke grupe | |
| Hrvati, Hrvati u Srbiji, Gradišćanski Hrvati | |
Hrvati u Mađarskoj (hrv. Hrvati u Mađarskoj, mađ. Magyarországi horvátok)). Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Mađarskoj je bilo 26.774 Hrvata ili 0,3% stanovništva.[2]
Hrvati Mađarske podpadaju pod nekoliko etnografskih podgrupa. Hrvatima su se kroz istoriju nazivali: Bunjevci (podunavski Hrvati), gradišćanski Hrvati, podravski Hrvati, pomurski Hrvati i Šokci.[3] Ovi Hrvati žive uz hrvatsko-mađarsku granicu, uz austrijsko-mađarsku i srpsko-mađarsku granicu.
Etnologija[uredi | uredi izvor]
Zajednički etnonim i autonim za Hrvate u Mađarskoj je Hrvati. U Baranji postoji zajednica Hrvata bosanskog katoličkog porekla koja je poznata kao bošnjaci (bosnyákok) (hrv. Bošnjaci, jednina Bošnjak; mađ. Bosnyákok, u mađarskoj literturi Baranyai bosnyákok). Najviše njih živi u Baranji, u gradu Pečuju,[4][5][6][7][8][9] takođe u selima Kekenj, Semelj,[10] Udvar,[11] Salanta (tamo su došli u 18. veku, danas čine 32% stanovništva sela), Pečudvard,[12] Nemet, Poganj[13]. Donedavno su Hrvati Bošnjaci katolici bili značajna zajednica u Ati, Seke i Sekedu, ali su se ti Hrvati značajno mađarizovali.
U selu Hercegsanto postoji zajednica Šokaca (mađ. sokácok). U Bač-Kiškunu, zajednica Bunjevaca (mađ. sokácok) se izjašnjava kao Bunjevci ili Hrvati.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Zajednice Hrvata rasute su u nekoliko delova Mađarske, uglavnom u zapadnom i južnom delu zemlje, i duž Dunava, uključujući i Budimpeštu sa susedstvom.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, u županiji Baranja živi 7.185 Hrvata, u županiji Zala 3.770, u županiji Bač-Kiškun 3.502, u županiji Vaš 3.197, u županiji Đer-Mošon-Šopron 3.028, u županiji Đer-Mošon-Šopron 2.186 Hrvata, u županiji Šođ4,4 u Budimpešti,7 980 u županiji Pešta, 358 u županiji Čongrad-Čanad, 353 u županiji Fejer, 178 u županiji Tolna, 131 u županiji Vesprem.[14]
Značajni ljudi[uredi | uredi izvor]
Značajni mađarski Hrvati ili Mađari hrvatskog porekla.
- Ivan Antunović (mađ. Antunovich János), katolički biskup (Bunjevci)
- Đula Lorant (roen Lipović), mašarski fudbaler
- Mikloš Pančič, footballer.[15]
- Petar Pekić (mađ. Pékity Péter), istoričar (Bunjevci)
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ 2011 Hungary Census Report
- ^ National data - 4.1.6.1 Population by nationality, 2011
- ^ Hrvatska državna samouprava Arhivirano jul 21, 2011 na sajtu Wayback Machine Ernest Barić: Jezik Hrvata u Mađarskoj
- ^ Croatica.hu Архивирано на сајту Wayback Machine (30. децембар 2007) Dinko Šokčević: Povijest Hrvata u Mađarskoj
- ^ MVP RH Архивирано на сајту Wayback Machine (21. jul 2011) Bilateralni odnosi
- ^ Glas Koncila Arhivirano oktobar 31, 2007 na sajtu Wayback Machine Kako dalje glede pastorala hrvatskih katolika u Mađarskoj?
- ^ Živko Mandić: Obiteljski nadimci Hrvata Bošnjaka u Mađarskoj
- ^ Folklorni ansambl "Tanac", Pečuh Архивирано 2016-10-24 на сајту Wayback Machine Priča
- ^ „Podravina.net” (PDF) (на језику: хрватски). Архивирано из оригинала (PDF) 2007-09-27. г. Sanja Vulić: Međunarodni kroatistički znanstveni skupovi u Pečuhu 1998. i 2000.
- ^ „Hrvatski glasnik br. 34/2008.” (PDF) (на језику: хрватски). Архивирано из оригинала (PDF) 2016-03-04. г. Приступљено 2019-05-01. (737 KB) XIV. Bošnjačko sijelo u Kukinju
- ^ Hrvatski glasnik br. 5/2006. Архивирано 2012-02-25 на сајту Wayback Machine Bošnjačka svadba
- ^ Ansambl narodnih plesova Tanac Архивирано 2016-03-03 на сајту Wayback Machine
- ^ Sanja Vulić: O govorima Bošnjaka u Mađarskoj, objavljeno na Internetu 09. ožujka 2007. na www.podravina.net
- ^ Hungarian Central Statistical Office[мртва веза] 4.1.11 Population by national/ethnic groups
- ^ Hrvatski glasnik br.29/2008. Ulica Nikole Pančića u Gari, 17 July 2008, p. 15
Спољашње везе[uredi | uredi izvor]
- Croatica Kht. Архивирано на сајту Wayback Machine (30. decembar 2007) Dinko Šokčević: Povijest Hrvata u Mađarskoj
- Radio Croatica Znanstveni skup o bošnjačkim Hrvatima u Kukinju, November 22, 2008
- Nemzeti és etnikai kisebbségek Magyarországon Dinko Šokčević: Bosnyák-horvátok
- Honismeret dr Gábriel András: Bosnyákok Baranyában
_of_Hungary.png){kind=small}
